JPU ĐINA VRBICA

Predškolcima JPU Đina Vrbica od danas ukida se obavezni popodnevni odmor u vrtiću, dakle oni ne moraju da spavaju. Pedagoškinja u JPU Đina Vrbica Danijela Kandić kaže za TVCG da je odluka o tome donesena na inicijativu roditelja.

Kandić je, za Jutarnji program TVCG, navela da je cilj da spavanje ne bude imperativ već mogućnost, te da je namjera uprave vrtića da prati bioritam svakog djeteta.

Ona je kazala i da su roditelji konsultovani prilikom donošenja takve promjene.

“Upravo su roditelji bili ti koji su inicirali ovu promjenu. Nama godinama unazad stižu povratne informacije od roditelja da njihova djeca odbijaju da idu u vrtić jer ne žele da spavaju”, kazala je Kandić i dodala da su neki roditelji i ispisivali djecu iz vrtića, jer mališani ne žele da spavaju.

Zbog svega toga uprava vrtića je reagovala, kaže Kandić. Režim ishrane se za sad ne mijenja, ističe Kandić i dodaje da uprava vrtića čeka izvještaj Instituta za javno zdravlje.

Savjet roditelja traži da se ispita ukidanje spavanja

Predškolcima JPU Đina Vrbica od danas ukida se obavezni popodnevni odmor u vrtiću, dakle oni ne moraju da spavaju.

Savjet roditelja JPU Đina Vrbica pripremio je inicijativu koju će uputiti Ministarstvu prosvjete i ombudsmanu zbog promjene režima dana i ukidanja spavanja djeci predškolskog uzrasta bez saglasnosti roditelja, urađene studije i mimo programa rada ustanove za ovu godinu, piše Dan.

Oni traže i da se sprovede inspekcijski pregled i ustanovi na osnovu kojih dokumenata je uprava donijela takvu odluku, koja nema saglasnost upravnog odbora, niti je program rada promijenjen.

Predsjednica Savjeta Ana Laković ističe da im uprava ni na jedan dopis nije odgovorila, što je dokaz da ne žele saradnju sa roditeljima.

“Očekujemo inspekcijski pregled, jer smatramo da papirološka procedura ovu odluku mora da prati, da ne bi došli u situaciju da možda u perspektivi neka druga uprava smatra da nije dobra i da je poništi. Treba svi da budu upućeni, kako roditelji tako i učiteljice, kako je došlo do promjene režima dana jer toga nema u planu rada ustanove za ovu godinu koji je usvojen u oktobru. Čak i da je pilot projekat u pitanju u jednoj učionici mora da bude zastupljeno u ovom dokumentu. Ne želimo da se sa djecom od pet i šest godina eksperimentišete. Suština naše priče je da sva djeca imaju jednake uslove i ona koja dolaze u šest i ona koja su u vrtiću u pola devet”, kaže Laković.

ŠEHOVIĆ NAJAVIO

U mjesecima koji slijede u obrazovnu infrastrukturu u Podgorci biće uloženo oko 20 miliona eura za gradnju škole u Tološima, školu i vrtić u Siti kvartu, vrtić u Bloku 6 i totalnu rekonstrukciju Srednje škole „Sergije Stanić“. To je, kako je u razgovoru za Pobjedu kazao ministar prosvjete Damir Šehović, a samo dio planova i radi se o projektima koji su najdalje odmakli u pripremi.

“Ministarstvo prosvjete zaista ogromne napore usmjerava na obrazovnu infrastrukturu i stvaranje optimalnih uslova za đake. Kako je pak u Crnoj Gori veliki broj objekata, to je vrlo zahtjevno sve njih održavati, ali istovremeno i stalno unapređivati, te graditi nove. Sa druge strane, vjerujemo da sami roditelji prepoznaju rad ne samo Ministarstva već svih obrazovnih institucija i ustanova, na prvom mjestu škola i zahvalni smo što imamo njihovu podršku u ovom nesumnjivo najvećem investicionom ciklusu u crnogorskom obrazovanju”, kazao je Šehović.

U prethodnih pola godine u Podgorici, veliki broj investicija već je priveden kraju, kaže Šehović, ističući da je u prethodnih nekoliko mjeseci na teritoriji glavnog grada završeno desetine projekata, a vrijednost izvedenih radova bila je blizu 800.000 eura.

“Ne možemo da ne pomenemo: Osnovnu školu Maksim Gorki gdje je u rekonstrukciju rasvjete i drugih djelova škole uloženo oko 40.000 eura; Osnovnu školu Vlado Milić gdje je rađena rekonstrukcija parkinga u vrijednosti od oko 30.000 eura; Osnovnu školu Sutjeska, gdje je uloženo u adaptaciju unutrašnjeg prostora, čime su dobijene i dvije nove učionice, 30.000 eura; Osnovnu školu Božidar Vuković Podgoričanin gdje je sa glavnim gradom rađena ograda za 15.000 eura; Jedinstvo u Tuzima gdje je uloženo oko 10.000 u bravariju u saradnji sa partnerima”, ističe Šehović.

U Osnovnoj školi Oktoih, podsjeća, rekonstruisana je fiskulturna sala u saradnji sa Ministarstvom sporta, a ukupna vrijednost investicija bila je više od 50.000 eura, u Osnovnoj školi Pavle Rovinski rekonstruisan je dio učionica što je koštalo oko 30.000 eura, u Osnovnoj školi Vladika Danilo u Zeti rekonstruisan je krov sa oko 15.000 eura, a u Osnovnoj školi Dragiša Ivanović rađena je unutrašnja bravarija u što je uloženo oko 5.000 eura.

“Osim toga, u Srednjoj školi Sergije Stanić, u saradnji sa upravom ove ustanove, rađen je krov na matičnom objektu u što je uloženo oko 30.000 eura, a rekonstruisana je i poslastičarnica škole koja je koštala oko 30.000. U toku je tender za rekonstrukciju restorana “Radovče“, koji je u vlasništvu ove škole, a taj posao je vrijedan 100.000”, ističe ministar prosvjete.

Šehović podsjeća i da je u Resursnom centru Podgorica urađena adaptacija enterijera i eksterijera što je koštalo oko 30.000 eura.

“Namjerom sam ovako detaljno podsjetio na sve projekte, jer, u suprotnom, naši napori mogu djelovati sporadični, a nijesu. Vrlo su sistemski, planski i na isti način radimo i u ostalim opštinama”, naglašava Šehović.

PREGOVORI O HEDŽINGU

Dok predstavnici Ministarstva finansija, odnosno Vlade razgovaraju sa sedam velikih svjetskih banaka o hedžingu, odnosno zaštiti od valutnog rizika kredita za auto-put od 944 miliona dolara,i predstavnici vlasti i opozicije kažu da sada drugog izbora nema.

Jedino se, kako su za Pobjedu kazali, mora voditi računa da se ovaj komplikovan aranžman, za koji treba dosta specifičnog znanja, odradi po što nižoj cijeni.

U našem slučaju je valutni najprostije rečeno, znači da dolarski kredit, koji smo uzeli od kineske Exim banke 2014. a čija otplata počinje naredne godine, kompletan ili djelimično konvertujemo u eurski i za tu transakciju platimo. Koliko će Vladu koštati zaštita od valutnog rizika to u ovom i momentu, kako su rekli iz Ministarstva finansija, nije poznato jer su u toku pregovori sa bankama.

Podsjetimo da je 30. oktobra 2014. kad je uzet kredit za auto-put jedan euro bio 1,273 a danas 1,105 dolara.

Ministar finansija Darko Radunović na početku januarau intervjuu za Pobjedu kazao je da se pregovara sa sedam banaka Societe Generale, JP Morgan, Erste Bank, Banca Intesa, Bank of America Merrill Lynch, Goldman Sachs, Deutsche Bank o zaključenju ISDA sporazuma, koji je pravni osnov za realizaciju hedžing transakcija.

Sada su iz Minstarstva finansija kazali da bi do kraja marta ugovori trebalo da budu usaglašeni.

“U toku su pregovori sa bankama u cilju pripreme i usaglašavanja odredbi ugovora. Očekuje se da će do kraja prvog kvartala ove godine ugovori biti usaglašeni. Nakon toga će Vlada biti informisana u cilju davanja saglasnosti za zaključivanje ISl DA sporazuma, koji će predstavljati pravni osnov za realizaciju hedžing transakcije u momentu kada se procijeni da je situacija na tržištu najpovoljnija za Crnu Goru”, kazali su iz Ministarstva finansija ne navodeći nikakve detalje.

Pošto su u pitanju veliki iznosi kredita, kako objašnjavaju, kod ovakvih transakcija potreban je izuzetan oprez i puno znanja.

Trend kretanja dolara u proteklih godinu nije išao u korist konverzije dolarskog u euro dug, ali imajući u vidu da su u pitanju veliki iznosi i otplata na dug rok nemoguće je predvidjeti kretanje kursa valuta zbog čega se, kažu stručnjaci, mora ići u hedžing. Za koju varijantu zaštite će se Vlada odlučiti, trebalo bi, sudeći po najavama, da se zna za najviše dva mjeseca.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Predrag Sekulić Pobjedi je kazao da je nemoguće predvidjeti odnos euro -dolar u narednim godinama i da je za pohvalu odluka Vlade da se zaštiti od valutnog rizika za ovaj kredit.

“Veoma je teško, rekao bih i nemoguće, predvidjeti međusobni odnos dvije valute (euro i dolar) u narednih nekoliko godina. Odluka Vlade da se putem hedžinga zaštiti od valutnom rizika je za svaku pohvalu. Podsjetiću da su na takvoj zaštiti insistirale i kolega iz opozicije”, kaže Sekulić.

Tek kada kredit za prioritetnu dionicu auto-puta bude do kraja isplaćen, dodaje on, moći će da se „podvuče crta“.

“Tek tada će moći i da se kaže da li smo hedžingom profitirali. Ali ono što se sada sa sigurnošću može reći jeste da ćemo hedžingom otkloniti rizik nepovoljnog scenarija ukoliko bi američki dolar rapidno rastao u odnosu na evropsku valutu”, smatra Sekulić.

I nezavisni poslanik i bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović Pobjedi je kazao da se hedžing mora odraditi jer se ne smijemo kockati.

GENERALNI SEKRETAR

Bojkot Skupštine nije naveden kao razlog opravdanog odsustva poslanika sa sjednica parlamenta i odbora. Poslanici su, u skladu sa Poslovnikom, obavezni da učestvuju u radu Skupštine i njenih odbora. Oni su javni funkcioneri i imaju status zaposlenog u javnom sektoru,kaže za Pobjedu Aleksandar Jovićević, generalni sekretar Skupštine.

To znači da će poslanici Demokrata, kao i Dritan Abazović iz Ure, biti ubuduće novčano kažnjavani, shodno Odluci o kriterijumima za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednica Skupštine i odbora, koju je usvojio Administrativni odbor.

Po toj odluci, svaki poslanik obavezan je da predsjedniku parlamenta Ivanu Brajoviću dostavi dokaz da je opravdano izostao sa zasjedanja, kako ne bi bio kažnjen.

Opravdano će biti odsutan poslanik koji je bolestan i donese dokaz od ljekara, ako koristi roditeljsko odsustvo, ako je najavio aktivnosti u vezi sa obavljanjem poslaničke funkcije uz saglasnost Kolegijuma predsjednika Skupštine, zatim ako je spriječen zbog nepredviđenih okolnosti poput “više sile”, saobraćajne nezgode i slično.

Opravdani su i razlozi za odsustvo predviđeni opštim propisima koji uređuju radne odnose i prava zaposlenih, kao što su odsustvo zbog sklapanja braka, smrtnog slučaja u porodici i slično.

“Ne sporim da je bojkot vid političkog djelovanja, ali je nesporno i da građani poslanike biraju da rade u parlamentu. Niko u kampanji nije pominjao da će svoje političko djelovanje sprovoditi bojkotom parlamenta. Način političkog djelovanja koji sprovode poslanici koji bojkotuju parlament, sprovode i partije koje nemaju parlamentarni status, ali one svoje glasače i poreske obveznike ne koštaju ništa. Za takvo političko djelovanje nije ni potrebno učešće na izborima”, kaže Jovićević.

Na pitanje kada će predložiti kazne za poslanike Demokrata koji ne dolaze zbog bojkota u parlament, Jovićević je rekao da on ne predlaže kazne, već dostavlja informacije Administrativnom odboru o odsustvu poslanika.

“Generalni sekretar Skupštine ne predlaže novčane kazne, već Administrativnom odboru dostavlja informacije – spisak poslanika koji nijesu opravdali odsustvo, a odluku o kazni, saglasno članu 6 Odluke, donosi Odbor. Iznos kazne je utvrđen Poslovnikom, i to 40 odsto od plate za odsustvo sa jedne sjednice, odnosno 50 odsto za odsustvo sa dvije ili više sjednica. Konkretan iznos zavisi od plate pojedinog poslanika – orijentaciono to je od 600 do 700 eura”, objasnio je Jovićević.

Rekao je da će spiskove za sve poslanike koji budu odsustvovali sa sjednica dostavljati u skladu sa odlukom, do 10. u mjesecu za prethodni mjesec.

“Kako odluka stupa na snagu osmog dana od objavljivanja, to se ne može primjenjivati unazad, pa odgovor na pitanje zavisi od poslanika koje ste pomenuli. Ako budu učestvovali u radu Skupštine, sigurno neće biti kažnjeni. Ako budu odsustvovali, a odsustvo ne opravdaju, sigurno će biti kažnjeni”, kaže Jovićević.

Na pitanje kako će se tretirati odsustvo poslanika koji su profesori Univerziteta ako zbog tih obaveza ne dođu na zasijedanje, Jovićević je odgovorio da angažman kod drugog poslodavca nije naveden kao razlog za opravdanje odsustva.

“Ne vidim tu ozbiljan problem, jer malo je profesora koji nikada nijesu odgodili neko predavanje, a u konkretnom slučaju to može biti samo za nekoliko sati. Ti poslanici mogu doći na sjednicu Skupštine i poslije obaveza na Univerzitetu (ili prije, ako su u nastavi angažovani poslije podne), tako da te obaveze nije teško uskladiti, i siguran sam da u praksi neće biti problema te vrste”, objasnio je Jovićević.

On je, na pitanje da li će biti kažnjen poslanik koji zbog bolesti ne dođe na zasijedanje, a pritom ne donese dokaz od ljekara jer nije bio na pregledu, odgovorio da su „rijetke su sjednice koje traju samo jedan dan, kao što su rijetki i ljudi koji u slučaju višednevne bolesti ne odu kod ljekara“.

“Da li će biti kažnjen u slučaju koji ste naveli, kao i u svakom drugom slučaju, odlučiće Odbor. Napominjem da institut izabranog doktora ima i mogućnost kućne posjete”, rekao je Jovićević.

Poručio je da se Odluka ne može primjenjivati retroaktivno.

MILIĆ UPOZORAVA

Crna Gora je dodatno izložena hibridnim operacijama: geografski i demografski je mala, nedavno postala članica NATO, ima specifičnu istoriju nastanka sa složenom etničkom strukturom i specifičnim odnosima sa Srbijom – ali dobro je što su NATO sajber timovi u Crnoj Gori, smatra Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlanske studije.

Ona smatra da je dobro što se Crna Gora priprema da se odbrani od sajber napada i što su timovi NATO u Crnoj Gori, ali napominje da u našoj državi postoje prokremaljske strukture koje su akteri političkog života koje se zalažu za demokratiju moskovskog tipa.

“U Crnoj Gori postoje prokremaljske strukture koje su akteri političkog života koje se zalažu za demokratiju moskovskog tipa. Dio hibridnih operacija koji se sada sprovodi u Crnoj Gori pod formom demonstracija protiv „lošeg zakona“ dolazi od prokremaljskih struktura”, kaže Milić u intervjuu Pobjedi.

Ona kaže da ni jedna zemlja nije sigurna kada je u pitanju hibridni rat bez obzira što je članica NATO.

“Bili smo svjedoci pokušaja puča od strane Rusije u Crnoj Gori. Ne treba zaboraviti da je NATO sajber usvojio početak i domen rata. Dakle, napad u vodi, kopnu i vazduhu zemlje članice mogao je da izazove pozivanje na član 5. kolektivne reakcije – jer napad na jednu zemlju članicu je napad na sve zemlje NATO. Sada to pravilo važi i za napad u sajber prostoru, a dio hibridnih operacija se obavlja i u sajber prostoru”, navodi Milić i dodaje da je naravno i Crna Gora izložena tim napadima.

“Idu joj izbori, ali i mnogo veće zemlje su bile izložene operacijama u sajber prostoru koje su dolazile od državnih i ne državnih aktera. Imate i vrstu napada koja je slična onoj u Srbiji: institucije sistema i oni koji sprovode zakone pozivaju se da arbitrarno djeluju prema demonstrantima i onima koji treba da sprovedu zakon, na osnovu toga da li se demonstranti, prema njihovim kriterijumima, zalažu za dobru i časnu stvar ili ne. To je opasan presedan na koji mora da se pazi”, ističe Milić.

Ona kaže i da demokratska kontrola oružanih snaga u Crnoj Gori možda još nije savršena, ali igrati na etničke podjele i koristiti sistem oružanih snaga da reaguje arbitrarno je poziv na puč i poziv na odbijanje komandnog lanca koji postoji sa legitimnim institucijama i zakonima Crne Gore.

“To smo čuli od srpskih lidera sad nedavno tokom ovih vrlo složenih i opasnih dešavanja u Crnoj Gori oko demonstracija zbog Zakona o slobodi vjeroispovesti. Dolazimo do ključne teme: Vi morate i sami da pazite da se ne namjestite da budete žrtva hibridnih operacija i da im ne dajete tako lako upliv”, zaključila je Milić.

VUJOVIĆ PORUČIO

“Sve dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori ima snažnu podršku zvaničnog Beograda i Moskve, uz tako visok stepen homogenosti srpskog biračkog korpusa u Crnoj Gori, teško da se možemo nadati nekom kompromisu“, ocijenio je za Portal Analitika predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović.

„Ključni akteri koji kontrolišu protestne litije nijesu u Crnoj Gori, već van nje, a njihov interes je prerastanje protesta u sukobe“, rekao je Vujović.

Kako je dodao, posebno je primjetno kako se državni aparat Srbije stavio u funkciju podrške protestima SPC.

“Naravno, uz sve ovo moramo imati u vidu ogroman priliv gotovine o kojoj se ne vodi zvanična evidencija”, istakao je on.

Vujović je naveo da je problem Demokratske partije socijalista (DPS) i državnih struktura što imaju problem da otvoreno ukažu na one koji u najvećoj mjeri kontrolišu proteste, a to je, prema njegovom mišljenju, srpski predsjednik Aleksandar Vučić.

“Označavanje srpskog predsjednika trebalo bi da prate konkretne diplomatske reakcije. Ovako se stiče utisak da ih je strah da to učine, a strah podstiče njihove protivnike da budu agresivniji”, smatra Vujović.

ZVANIČNI PODACI

U imenik Advokatske komore Crne Gore upisano je 989 advokata i oko 500 advokatskih pripravnika, a u 2019. godini otprilike je upisano oko 80 advokata i oko 150 pripravnika na rad kod advokata. Kako je saopšteno Dnevnim novinama iz Poreske uprave, najveći pojedinačni dug za porez kada su u pitanju advokati, na kraju 2019. bio je 91.239 eura.

Prema zakonu, advokati imaju obavezu da plaćaju mjesečni PDV, a na kraju godine Poreska uprava obračunava devet odsto na kompletan iznos koji je bio na računu.

Mada se, prema Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, advokatima ne priznaje pravo da plaćaju porez u paušalnom iznosu, ipak, onima koji ostvaruju prihode manje od 18.000 eura godišnje ostavljena je mogućnost paušalnog oporezivanja, a za sve koji imaju veći iznos PDV je obavezan.

Naravno, teško je ući u trag koliko je koji advokat stvarno prihodovao i da li je sav novac išao preko računa, tako da i advokati koji plaćaju porez to ne mora znači da su državi prijavili baš svaki primljeni cent.

Kako navode iz Poreske uprave, prema njihovoj evidenciji registrovano je 938 fizičkih lica koji obavljaju neku od djelatnosti: pravni poslovi, advokatski poslovi, ostali pravni poslovi, a koji imaju status ‘poreski obaveznik’.

“Prema evidenciji Poreske uprave, 657 poreskih obaveznika iz gore navedene kategorije ima neizmirena potraživanja porema Poreskoj upravi, a ukupne neizmirene obaveze lica koja obavljaju advokatsku djelatnost iznose 3.564.506,48 eura. U skladu sa odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (član 49, stav 8) licima koja obavljaju i advokatsku djelatnost ne može se priznati pravo na plaćanje poreza u godišnjem paušalnom iznosu, zbog čega advokati plaćaju porez po stvarnom dohotku, i to na godišnjem nivou i po podnošenju Godišnje prijave poreza na dohodak fizičkih lica (GPPFL)”, saopštili su Dnevnim novinama iz Poreske uprave

Sem toga, dodaju, ukoliko advokati u kancelarijama zapošljavaju radnu snagu, dužni su po tom osnovu prijaviti i izmiriti obaveze po osnovu zarada zaposlenih.

“Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da lica koja obavljaju djelatnost pružanja advokatskih usluga ostvaruju značajne prihode, to se u Poreskoj upravi u kontinuitetu sprovode intenzivirane aktivnosti na povećanju poreske discipline obveznika koju obavljaju advokatsku djelatnost”, navode u Poreskoj upravi.

KOLAŠIN

Iako na kolašinskim skijalištima nema dovoljno sniježnog pokrivača za bezbjedno skijanje, protekli vikend privukao je veliki broj turista, imajući u vidu da je bio pripremljen bogat zabavni program i da je nastupala pjevačica Jelena Rozga.

Na Ski-centru Kolašin 1600 samo u subotu bilo je blizu 2.000 posjetilaca, dok je na susjednom Ski-centru Kolašin 1450 boravilo i skijalo blizu 1.000 gostiju.

Direktor Ski-centra Kolašin 1600 Saša Jeknić kazao je da još uvijek nema dovoljno snijega kako bi se žičara stavila u funkciju.

“Od samoga početka rada skijalista svim posjetiocima je na raspolaganju dječiji ski-lift, sankalište za djecu, ski-rental, kao i pružanje usluga škole skijanja. Usljed nedostatka snijega žičara je svih ovih dana stavljena u funkciju panoramskog razgledanja planine. Takođe, svim posjetiocima na raspolaganju je i ugostiteljski objekat i kafe bar Troglava, kategorizacije pet zvjezdica, u kojem svi ljubitelji snijega i planine mogu da konzumiraju nacionalne proizvode, kao i degustaciju domaćih kraft piva i vina. Već 15. februara imaćemo koncert Dženana Lončarevića, 1. marta Željka Samardžića, a 29. marta Lexington benda. U međuvremenu svakog vikenda kalendar će biti ispunjen brojnim zabavnim i sportskim aktivnostima kako za odrasle tako i za djecu. Pozivam sve ljubitelje skijanja da dođu i uživaju u ljepotama Bjelasice, a vrlo brzo i u skijanju na stazama novog ski-centra Kolašin 1600”, poručio je Jeknić.

Direktorica Ski-centra Kolašin 1450 Dijana Bulatović istakla je da su toplo vrijeme i dobri uslovi za skijanje na tom skijalištu privukli veliki broj turista, koji uživaju u skijanju na stazama, kao i u prijatnom ambijentu terase restorana Jezerine, dok se najmlađi sankaju u podnožju skijališta.

“Možemo se pohvaliti dobrom posjećenošću. Danas na skijalištu boravi oko hiljadu gostiju, kako iz svih krajeva Crne Gore, tako i iz Srbije, Hrvatske, Albanije i Rusije. S obzirom da su tokom sljedeće nedjelje u najavi nove sniježne padavine, očekujemo dobru posjetu tokom februara, naročito danima vikenda, a imamo i organizovane grupe gostiju iz Francuske. U funkciji su staze u okviru ski-lifta Jezerine i baby lifta, staza broj tri u okviru šestosjede žičare i staza broj pet u okviru dvosjede žičare, a svi zainteresovani posjetioci mogu pratiti stanje na skijalištu putem live kamera na našem website-u, čije je emitovanje omogućila kompanija Telenor. Cijena ski-pas-a iznosi 15 eura za odrasle i 11 eura za djecu, dok je iznajmljivanje komplet opreme za skijanje 10 za odrasle, a osam eura za djecu”, kazala je ona.

  • Uživo na Portalu RTCG: Stanje na graničnim prelazima, naplatnim rampama i kretanje gradskog prevoza u Podgorici
    on 27/09/2026 at 07:47

    Ukoliko idete na put, važno je da pogledate da li ima gužve i kakvo je stanje na graničnim prelazima, tunelu Sozina i auto-putu Princeza Ksenija. Pripremili smo za vas linkove na kojima možete uživo pratiti video snimke sa svih najprometnijih tačaka u zemlji.

  • Razbijanje mitova: Utiču li fiskalni računi utiču na plodnost
    on 27/09/2026 at 07:32

    Fiskalni računi su postali neočekivani uzrok straha po zdravlje na internetu, ali da li stvarno mogu da utiču na naše zdravlje?

  • Šarec: Smeta mi snobizam; kad zaćutim, znači da mi više nije stalo
    on 27/09/2026 at 07:28

    Kada završi sa poslovnim obavezama i presvuče odijelo, poslanik u Evropskom parlamentu i specijalni izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec najviše voli da bude kod kuće, gdje se bavi baštenskim poslovima, čita i gleda filmove. Smeta mu snobizam, a za prijatelje bira ljude sa pozitivnom energijom, koji rade na sebi i pomažu drugima. Kada vjeruje u nešto, daje sve od sebe i veoma je temperamentan, ali kada zaćuti, to znači da mu više nije stalo. Od glume i imitacija, preko lokalne politike i premijerske funkcije, do Evropskog parlamenta – životni put Marjana Šareca vodio ga je kroz različite uloge.

  • OpenAI zaustavio obuku novih modela nakon nepredviđenog ponašanja AI agenata
    on 27/09/2026 at 07:09

    OpenAI je privremeno zaustavio obuku svojih najnovijih modela vještačke inteligencije nakon ljetnjih incidenata u kojima su agenti neočekivano postupali na stranicama američkih federalnih institucija.

  • Stručnjaci: Oduzimanje kriminalne imovine nije siguran izvor za punjenje budžeta
    on 27/09/2026 at 06:40

    Država ne može očekivati da se budžet puni od presuda po osnovu antimafija zakona, jer bi to značilo unaprijed projektovane rezultate sudskih postupaka. Ozbiljno planiranje budžeta, kako smatraju naši sagovornici, ne bi smjelo da se oslanja na prihode koji se očekuju od oduzimanja nelegalno stečene imovine. Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, Aleksa Bečić, poručuje da upravo novo zakonsko rješenje garantuje efikasnost, kao i da je važno razlikovati krivični od postupka oduzimanja imovine. SDT je, kako navodi Bečić, u minuloj godini blokiralo 2,5 miliona kvadrata različite imovine i oko 70 miliona eura na poslovnim računima.

  • Hotel “Komovi”: Zemljište i dalje na HTP “Berane”
    on 27/09/2026 at 06:26

    Gotovo dvije decenije nakon što je hotel „Komovi“ u Andrijevici prodat, pitanje vlasništva nad zemljištem na kojem se hotel nalazi i dalje nije dobilo konačan odgovor.

  • Iskorišćeno više od 90 odsto IPARD sredstava, ni jedan euro nije vraćen EU
    on 27/09/2026 at 06:13

    Za devet mjeseci rada, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu uradila je više nego što se očekivalo i već pokazala rezultate na terenu, kazao nam je direktor te institucije, Marko Radonjić. Istakao je da su naredne dvije godine izazovne, jer će Agencija morati da dokaže da ima kadar te da je sposobna da, kada pristupimo Evropskoj uniji, sredstva iz evropskih fondova koristi na pravi način. Radonjić je podvukao i da je prošle godine iskorišteno preko 90 odsto IPARD sredstava, kao i da nijedan euro nije vraćen u budžet Unije.

  • Sunčana nedjelja u Crnoj Gori, temperature do 27 stepeni
    on 27/09/2026 at 06:06

    U Crnoj Gori danas se očekuje pretežno sunčano vrijeme, uz promjenljivu oblačnost na sjeveru i jutarnju maglu po kotlinama. Najviša dnevna temperatura kretaće se od 14 do 27 stepeni, a najtoplije će biti u Podgorici.

  • Berlin ima dugu istoriju radikalne ljevičarske politike - od radničkih pobuna sredinom 19. vijeka, do borbe za stanove početkom 21. vijeka.
    on 27/09/2026 at 01:16

    Berlin važi za buntovan grad još od 19. veka, kada je postao jedno od najvažnijih središta radničkog pokreta u Nemačkoj.

  • Vadeful o sastanku sa Lavrovom: „Sa protivnicima se mora pregovarati“
    on 27/09/2026 at 01:11

    Potpuno neočekivano, nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU) sastao se sa ruskim kolegom Sergejom Lavrovom na marginama Generalne debate UN. Vadeful je u Njujork otputovao kao zamenik saveznog kancelara Fridriha Merca.

  • Šarec: Smeta mi snobizam; kad zaćutim, znači da mi više nije stalo
    on 27/09/2026 at 07:28

    Kada završi sa poslovnim obavezama i presvuče odijelo, poslanik u Evropskom parlamentu i specijalni izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec najviše voli da bude kod kuće, gdje se bavi baštenskim poslovima, čita i gleda filmove. Smeta mu snobizam, a za prijatelje bira ljude sa pozitivnom energijom, koji rade na sebi i pomažu drugima. Kada vjeruje u nešto, daje sve od sebe i veoma je temperamentan, ali kada zaćuti, to znači da mu više nije stalo. Od glume i imitacija, preko lokalne politike i premijerske funkcije, do Evropskog parlamenta – životni put Marjana Šareca vodio ga je kroz različite uloge.

  • Mugoša: Antievropski, antiustavni i antidemokratski karakter onih koji su kukavički pobjegli od odgovornosti
    on 26/09/2026 at 19:48

    Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša kazaio je da je sve na posljednjoj sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj nije bilo kvoruma za glasanje za razrješenje predsjednika parlamenta Andrije Mandića, urađeno kroz unaprijed pripremljeni scenario. To, prema njegovim riječima, pokazuje antievropski, antiustavni i antidemokratski karakter onih koji su, kako je rekao, kukavički pobjegli od odgovornosti odnosno saopštavanja jasnog stava oko onoga što predstavlja vrijednosni civilizacijski temelj savremenog društva i same EU.

  • Okrugli sto: Ustavne izmjene i utvrđivanje integriteta nosilaca vlasti kao test za Skupštinu?
    on 26/09/2026 at 19:30

    Poslanici većine nisu htjeli da učestvuju u perfomansu DPS-a, spremni smo da sjednemo za sto sa DPS-om ako je tema evropski put, poručili su gosti emisije Okrugli sto na RTCG3.

  • Ibrahimović: Crna Gora uspostavila diplomatske odnose sa Papuom Novom Gvinejom
    on 26/09/2026 at 15:36

    Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sastao se na marginama Generalne skupštine UN-a sa kolegama iz Papue Nove Gvineje i Singapura, a sa Papuom Novom Gvinejom potpisana je Zajednička izjava o uspostavljanju diplomatskih odnosa, dok je sa Singapurom dogovoreno intenziviranje političkog dijaloga.

  • Milović: PES mora otkazati poslušnost Mandiću i glasati za njegovu smjenu
    on 26/09/2026 at 12:34

    Generalni sekretar DPS-a i poslanik Nikola Milović poručio je da PES, ukoliko je zaista proevropska politička snaga, mora prisustvovati sjednici o smjeni Andrije Mandića i obezbijediti da, kako kaže, svi njegovi poslanici glasaju za njegovu smjenu.

  • Eraković: Spajiću je Mandić ipak važniji od evropskih vrijednosti
    on 26/09/2026 at 11:26

    Potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Jevto Eraković ocijenio je da odnos premijera Milojka Spajića prema Andriji Mandiću pokazuje, kako tvrdi, nesklad između deklarativnog zalaganja za evropske integracije i odnosa prema onima koji, prema njegovim riječima, poštuju i veličaju ratne zločince. Eraković je kao primjere naveo izbor Mandića za predsjednika Skupštine i sjednicu na kojoj se raspravljalo o njegovom razrješenju.

  • Zogović i Vukićević sa američkom podsekretarkom: DNP će nastaviti da razvija otvorenu komunikaciju
    on 26/09/2026 at 10:49

    Potpredsjednici Demokratske narodne partije Milun Zogović i Maja Vukićević sastali su se sa američkom podsekretarkom za javnu diplomatiju Sarom B. Rodžers, tokom događaja posvećenog tehnološkoj i digitalnoj saradnji. Iz DNP-a su poručili da će nastaviti da razvijaju otvorenu komunikaciju i kontakte sa međunarodnim partnerima, uz opredjeljenje za dijalog i saradnju o pitanjima važnim za Crnu Goru i njenu međunarodnu poziciju.

  • Albanski forum: Ostajemo uz evropsku agendu, ali tražimo partnerski odnos u Vladi
    on 26/09/2026 at 10:20

    Albanski forum razmotriće oblik i nivo daljeg učešća u izvršnoj vlasti ukoliko ne bude vidljivog napretka u poštovanju koalicionog sporazuma i realizaciji preuzetih obaveza, ali neće podržati inicijative za rušenje Vlade i nastaviće da podržava evropsku agendu Crne Gore.

  • Bečić sa Hrebičkovom: Reforme bezbjednosnog sektora i evropski put u fokusu oproštajnog susreta
    on 26/09/2026 at 09:46

    Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i odlazeća ambasadorka Češke Janina Hrebičkova razgovarali su o rezultatima saradnje dvije države, reformama u sektorima bezbjednosti i odbrane i evropskoj perspektivi Crne Gore. Bečić je poručio da su modernizacija institucija, kadrovske reforme i veting ključni za jačanje sistema, dok je Hrebičkova ocijenila da su rezultati reformi vidljivi i da postoji realna osnova da Crna Gora 2028. postane članica Evropske unije.

  • Evropska agenda u Skupštini: Evo kako su glasali poslanički klubovi
    on 26/09/2026 at 06:27

    Prema obrađenim podacima o glasanju za zakone iz evropske agende u Skupštini Crne Gore, a koje je objavio poslanik NSD-a Dejan Đurović na konferenciji u četvrtak, najveći procenat podrške zakonima sa plavom zastavicom zabilježen je u Pokretu Evropa sad, 93 odsto, dok je za GP URA naveden najmanji procenat od 14,2 odsto.

  • Hotel “Komovi”: Zemljište i dalje na HTP “Berane”
    on 27/09/2026 at 06:26

    Gotovo dvije decenije nakon što je hotel „Komovi“ u Andrijevici prodat, pitanje vlasništva nad zemljištem na kojem se hotel nalazi i dalje nije dobilo konačan odgovor.

  • Agencija za zaštitu konkurencije budno će pratiti trgovine i kretanje cijena
    on 26/09/2026 at 18:51

    Znači li povećanje plata automatski skok cijena osnovnih životnih namirnica. I to je jedna od tema o kojoj javnost govori ovih dana. Iz Agencije za zaštitu konkurencije za našu televiziju kažu da iako do sada nijesu pronašli dokaze da postoji kartel među trgovačkim lancima, budno će pratiti svako tržište i reagovati. Poslanica odbora za ekonomiju Slađana Kaluđerović napominje da država ne smije dozvoliti povećanje cijena kako bi se povećao profit trgovačkih lanaca jer povećane plate i penzije izgubile bi smisao. Dok čekamo stav poslanika o Euro modelu i potencijalnom povećanju, provjeravali smo koliko bi se novca moglo sliti u budžet ukoliko telekomunikacione kompanije kod kojih je Agencija utvrdila postojanje kartela izgube na sudu.

  • Novotni: Veće plate će spriječiti odliv mladih, ali potrebni i bolji uslovi rada
    on 26/09/2026 at 18:35

    Nakon što je premijer Milojko Spajić kazao da će novi model povećanja plata i penzija spriječiti odlazak stanovništva iz Crne Gore, istraživali smo da li će zaista biti tako. Spajić je naveo primjer Hrvatske, a iz te zemlje potvrdili su nam da se u posljednje vrijeme veliki broj građana vratio iz inostranstva. Kažu, međutim, da osim većih plata treba obezbijediti i povoljnije uslove rada kako građani ne bi bolji život tražili na nekom drugom mjestu.

  • Vuković: Kvalitet finansijskog izvještavanja, pouzdane informacije i nezavisna revizija osnova povjerenja
    on 26/09/2026 at 15:11

    Razvoj računovodstvene i revizorske profesije važan je dio ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore i zajedničkog evropskog puta, ocijenio je ministar finansija, Novica Vuković. On je na Međunarodnom kongresu računovođa i revizora Crne Gore, koji je otvoren danas u Ulcinju, ukazao na značaj saradnje države i profesionalne zajednice.

  • Abazović: Prosječna penzija mora biti najmanje dvije trećine prosječne zarade
    on 26/09/2026 at 12:52

    Lider Građanskog pokreta URA dr Dritan Abazović rekao je da će kao dio ekonomskog paketa „Bolji standard“ URA predložiti da prosječna penzija bude najmanje ili oko dvije trećine prosječne zarade u Crnoj Gori.

  • Vuković: Crna Gora napreduje, Moody’s unaprijedio kreditni rejting na Ba2
    on 25/09/2026 at 21:47

    Agencija za kreditni rejting Moody’s podigla je kreditni rejting Crne Gore sa Ba3 na Ba2, uz zadržavanje pozitivnog izgleda za dalje poboljšanje, saopštio je ministar finansija Novica Vuković. Prema njegovim riječima, ova odluka predstavlja snažnu potvrdu rezultata koje Crna Gora ostvaruje kroz sprovođenje reformi, jačanje institucija i ubrzavanje evropskog puta.

  • Spajić - Euro model investicija u građane i njihovu budućnost, kreirao ga je tim koji pobjeđuje
    on 25/09/2026 at 19:05

    Euro Model je održiv i to je pokazala svaka analiza, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić u emisiji "Okvir". Razumije, kaže, izjavu ministra finansija da mu treba vremena za konačan stav imajući u vidu na koje sve sektore model ima uticaja. Spajić smatra da je program investicija u budućnost Crne Gore i svih njenih građana koji su, kako navodi, godinama živjeli u prošlosti i podjelama, dok su životni standard i položaj radnika bili zapostavljeni.

  • Vuković sa Svjetskom bankom o novoj fazi reformi javnih finansija: Fokus na poreze, državna preduzeća i javne prihode
    on 25/09/2026 at 17:09

    Reforme u oblasti javnih finansija i upravljanja državnim resursima bile su tema sastanka ministra finansija Novice Vukovića i njegovog tima sa predstavnicima Svjetske banke, uz učešće v.d. direktora Poreske uprave Save Laketića. Razgovarano je o narednim koracima, sa fokusom na modernizaciju poreskog sistema, digitalizaciju, efikasnije upravljanje državnim preduzećima i javnim investicijama, kao i dalje jačanje naplate javnih prihoda.

  • Evropska integracija donosi konkretne koristi građanima i privredi
    on 25/09/2026 at 16:05

    Cilj Centralne banke je da evropska integracija ne ostane apstraktan institucionalni proces, već da bude vidljiva u svakodnevnom životu, kroz niže troškove, brže i sigurnije transakcije i kvalitetnije finansijske usluge za građane i privredu, saopštila je guvernerka Irena Radović.

  • ASP: Odbiti strane investitore koji nemaju transparentnu vlasničku strukturu
    on 25/09/2026 at 15:01

    Novim zakonom o provjeri stranih investicija treba da bude jasno propisano da će sva strana ulaganja, za koja se ne dostave potpuni podaci o stvarnim krajnjim vlasnicima, biti u startu odbijena, preporučila je Akcija za socijalnu pravdu (ASP) u okviru konsultativne javne rasprave za izradu ovog značajnog propisa.