U CRNOJ GORI

U Crnoj Gori je 212 osoba pod nadzorom zbog koronavirusa, rekao je ministar zdravlja, Kenan Hrapović, dodajući da je crnogorski zdravstveni sistem spreman da odgovori tom izazovu.

Prema njegovim riječima, taj broj je promjenljiv.

„Broj osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom zbog koronavirusa je promjenljiv a ovo su podaci od jutros, u deset sati“, kazao je Hrapović nakon sjednice Vlade.

Prema njegovim riječima, crnogorski zdravstveni sistem je spreman da odgovori tom izazovu.

„Svi oni koji su pod nadzorom su obavezni da se javljaju u određenom periodu Sanitarnoj inspekciji“, poručio je Hrapović.

OD 2021. JOŠ 3%

Zdravstvenim radnicima će ove godine, umjesto devet, plate biti povećane 12 odsto, a sljedeće godine za još tri odsto, saopštio je danas nakon sjednice Vlade Crne Gore, ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici ovlastila je Ministartsvo zdravlja da sa reprezentativnim Sindikatima zdravstva potpiše Izmjene Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost.

U skladu sa predloženom izmjenom, koeficijenti za utvrđivanje zarade po osnovu potrebne stručnosti i složenosti poslova uvećani su za oko 12% za 2020. godinu i još dodatnih 3% za 2021.

Hrapović je saopštio da je nakon pregovora Vlade i predstavnika Sindikata postignut kompromis o povećanju zarada za zdravstvene radnike sa pređašnjih 9% na 12% u 2020. godini i za dodatnih 3% u 2021., što će u konačnom iznositi uvećanje za oko 15,3%.

“Ovakav rezultat pregovora smatramo izuzetno uspješnim uvažavajući činjenicu da su se tri reprezentativna sindikata saglasila sa ovakvim predlogom o povećanju zarada, a imajuću u vidu stabilnost državnog budžeta”, naglasio je Hrapović.

Hrapović je kazao da je osim dosadašnja dva Reprezentativna sindikata zdravstva, Unije slobodnih sindikata i Saveza sindikata, reprezentativnost u januaru ove godine stekao i Sindikat zaposlenih u zdravstvu Crne Gore, kao i da će se predložene izmjene GKU primjenjivati od 01.marta 2020.

On je objasnio i kako će se povećanje koeficijenata odraziti na povećanje zarada zaposlenih u zdravstvu.

“Usvojeno povećanje koeficijenata će jednom doktoru supspecijalisti donijeti povećanje osnovne zarade 108 eura u ovoj godini, te dodatnih 27 eura naredne godine, tj. doktor supspecijalista će 2021. godine imati za 136 eura veću osnovnu zaradu nego danas. Napominjem da se radi o povećanju zarade za redovan rad, odnosno bez dežurstava, pripravnosti i prekovremenog rada. Ukoliko uključimo sve navedene kategorije, ljekar supspecijalista će naredne godine primati za oko 210 eura veću neto zaradu u odnosu na onu koju ima sada”, rekao je on.

Što se tiče ljekara specijalista, prosječno povećanje osnovne zarade u tekućoj godini je 92 eura, odnosno u narednoj dodatnih 25 eura, što znači da će ljekar specijalista 2021. godine imati za 117 eura veću osnovnu zaradu, istakao je Hrapović.

Uz dežurstva, pripravnosti i prekovremeni rad, ljekar specijalista će 2021. godine primiti u prosjeku za oko 150 eura veću platu, naveo je on.

“Kada govorimo o ljekarima opšte prakse, u ovoj godini njihova plata biće prosječno uvećana za oko 75 eura, odnosno dodatnih 21 euro u 2021. godini, što zbirno znači da će ljekaru opšte prakse sledeće godine plata biti veća u prosjeku oko 96 eura. Uz dežurstva, pripravnosti i prekovremeni rad, ljekar opšte prakse će naredne godine prosječno imati zaradu uvećanu za gotovo 110 eura”, naveo je Hrapović.

Medicinske sestre i tehničari, oni sa visokom stručnom spremom ove godine će imati uvećane plate u prosjeku za oko 52 eura, i dodatnih 14 eura u narednoj, tj. gotovo 70 eura povećanje zarade 2021. godine.

Srednjem medicinskom kadru ove godine će biti uvećane plate za oko 43 eura, a naredne dodatnih 12, tj. od naredne godine njima će plata biti veća u prosjeku 55 eura, rekao je Hrapović.

Hrapović je poručio da je Vlada uvećanjem koeficijenata i povećanjem zarada nedvosmisleno pokazala da zdravstvo i zdravstveni sistem drži kao neprikosnoveni prioritet u svojim politikama, a da zdravstveni profesionalci imaju posebno mjesto u društvu koje konstantno mora uvažavati važnost ovog poziva.

BRAJOVIĆ

Memorandum između Skupštine Crne Gore i Inicijative mladih za ljudska prava o osnivanju Istraživačko-dokumentacionog centra potpisan je danas u EU Info centru na konferenciji “Informaciono dokumentacioni centar – Pravda za prošlost, zalog za budućnost”. U ime predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića, Memorandum je potpisao generalni sekretar Skupštine Aleksandar Jovićević.

“Tokom trajanja ovog partnerskog projekta, dokumentacioni centar će prikupljati relevantna dokumenta u vezi sa ratnim zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore, sa svim izjavama, optužnicama, presudama i drugim izvorima vezanim za ratnu prošlost tokom 90-tih godina. Skupština Crne Gore preuzela je obavezu da sakupljenu građu čuva i učini je trajno dostupnom svim zainteresovanima”, kazao je Brajović.

Crna Gora se, kako se navodi u pismu, ponosi svojim multietničkim, mulitikonfesionalnim i multikulturnim skladom, a prije svega činjenicom da je i u najmračnijim vremenima 90-ih zadržala mir.

“Ponosimo se i svojom istorijom, humanošću i činjenicom da smo u novijoj istoriji bila oaza za one koji su izgubili dom i svoje bližnje u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. Činjenice govore da su tih godina gotovo 20 odsto stanovnika Crne Gore činile izbjeglice – ljudi čija je svaka priča svjedočanstvo njihove lične, ali i naše kolektivne nesreće. I svakome je Crna Gora bila privremeno, a mnogima ostala i trajno utočište”, navodi Brajović.

Dodaje da bismo s punim pravom i do kraja mogli da se ponosimo ljudskom i državnom humanošću, moramo biti spremni da se suočimo i sa tamnom stranom i nehumanim djelima koja su se nažalost, takođe, dešavala.

“Objektivno i otvoreno suočavanje s nemilim epizodama iz prošlosti ovih prostora, obavezan je korak u preventivi za buduća djela. Time ujedno odajemo počast žrtvama ratnih zločina, ali i jasno pozivamo da se utvrdi odgovornost počinilaca tih zločina. U jasnoj proceduri i tužilačko-sudskim postupcima skidamo kolektivnu odgovornost, čemu smo na ovim prostorima nerijetko bili skloni”, naveo je Brajović u pismu.

On se osvrnuo na 90-e.

“I tada sam bio svjestan koliko je važno pripadati društvu koje je usmjereno na borbu za mir, očuvanje ljudskih života, imovine i dostojanstva. Naš pogled bio je usmjeren ka razvijenim zapadnim demokratijama i njihovim vrijednostima u političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom smislu. Za mene su te vrijednosti važile 90-ih godina prošlog vijeka, jednako kao i danas”, ističe Brajović.

Zato, kako navodi, osjeća ličnu obavezu, ali i kao predsjednik Skupštine Crne Gore, da pruži podršku svim projektima i politikama koje doprinose da mladi ljudi danas ne lutaju u društvenim orijentacijama, da odole desničarskim populističkim pokretima koji nude laka rješenja.

“Mislim da je za mlade ljude svako vrijeme izazovno i složeno, a laka rješenja u realnom životu ne postoje ili imaju visoku cijenu. Sa tim lakim ponudama da se prepustimo drugima koji su veći i znaju bolje šta je za nas dobro, suočavali smo se kroz istoriju mnogo puta, a račun je uvijek bio samo naš. Sa takvim ponudama suočavali smo se 90-ih godina, suočavamo se i danas”, naveo je Brajović.

Ističe da ono što čini nespokojnim aktere takvih ponuda jeste svijest da je država Crna Gora moćnija od svakog pokušaja negacije njene istorije, državnosti, njene prađedovske imovine i kulture.

“Retorika i politika 90-ih u Crnoj Gori neće dominirati. Zato je Crna Gora NATO članica, i zato će biti prva sljedeća članica Evropske unije – zajednice koja je obezbijedila najduži mir i ekonomski prosperitet u istoriji Evrope i njenih članica. Svjesna svoje istinske snage, Crna Gora u ime većinske volje građana poziva na dijalog, u ime poštovanja njenih zakona, zajedničke budućnosti i mira na ovim prostorima. Potpisivanjem Memoranduma o saradnji između Skupštine i Inicijative mladih za ljudska prava, krećemo u realizaciju projekta koji će biti naše zajedničko svjedočanstvo, trajna opomena i zalog za budućnost mladih, mira u Crnoj Gori, regionu Zapadnog Balkana, Evropi i cijelom svijetu”, naveo je Brajović.

TEHNOLOŠKI PROGRAM IAEA

Stalni predstavnik Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, ambasador Veselin Šuković, juče je, zajedno sa Nadžan Mohtar, zamjenicom generalnog direktora Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA), svečano postavio ploču sa imenom i zastavom Crne Gore na zid donatora tehnološkog programa Agencije za primjenu nuklearne energije u mirnodopske svrhe.

Crna Gora se tom donacijom pridružila grupi od 40 država članica Ujedinjenih nacija koje su donirale više od 39 miliona eura za pružanje tehnološke podrške primjeni nuklearne nauke za dalje unapređenje sektora ishrane i poljoprivrede, zdravlja ljudi i zaštite životne sredine.

Zamjenica generalnog direktora Mohtar, istakla je važnost donacije Vlade Crne Gore i izrazila nadu da će uspješna saradnja biti nastavljena i u budućim inicijativama i projektima Agencije. 

Ambasador Šuković je istakao da Crna Gora, iako nije nuklearna zemlja, pridaje veliki značaj saradnji sa Agencijom i korišćenju atomske energije u mirnodopske svrhe. Ocijenio je vrlo značajnim doprinos koji Agencija pruža članicama, uključujući i Crnu Goru, u sprovođenju ciljeva održivog razvoja i Agende 2030 Ujedinjenih nacija. 

Sagovornici su razmijenili mišljenja o inicijativi Crne Gore za osnivanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope (SEEIIST) i ocijenili da ima izuzetan razvojni značaj za cjelokupan region.