U JUTARNJEM

U emisiji govorimo o:

– Koronavirusu, imaćemo telefonsko uključenje Darka Pajovića, ambasadora Crne Gore u NR Kini

– U goste nam stiže diplomirani farmaceut Sreten Blagojević

– Crnogorska zimska inženjerska škola održava se od 3. do 9. februara, pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke, Univerziteta Crne Gore, Elektrotehničkog fakulteta. I ovom temom se bavimo u našem programu

– Ugostićemo momke iz Bijelog Polja koji su uradili najpleminitiju stvar koju neko može da uradi-spaisli život sugrađaninu

– Gosća jutra je glumica Jelena Simić, govorimo o predstavi Pukovnik ptica

– U muzičkom dijelu programa ugostićemo Miloša Dragovića

– 31. Januara 1996. godine emitovana je prva emisja Jutarnjeg programa TVCG, prisjetićemo se početaka rada redakcije koja svakodnevno proizvodi tri sata uživo programa

– Nemanja Pavićević javiće se uživo sa terena, posjetiće Ulcinj

– Tu su i brojne priče naših reportera, kao i standardne rubrike pg servis, kulturni vodič, dječji kutak

Urednici i voditelji emisije: Dejan Bijelić i Andrea Lekić

Urednica Jutarnjeg programa: Milica Babić

e-mail: jutarnji@rtcg.org

KANDIDATKINJA ZA VDT

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu održao je konsultativno saslušanje kandidatkinje Tužilačkog savjeta za VDT Lidije Vukčević.

Ako bude izabrana ona je kazala da će, između ostalog, raditi na jačanju integriteta tužilaca i poštovanju etičkih principa.

Članovi odbora iz redova DPS-a su nakon dinamične rasprave njenu kandidaturu podržali, a opozicioni nijesu. 

Sa iskustvom od skoro 30 godina rada u Tužilaštvu Lidija Vukčević je došla pred članove odbora da im se predstavi i da predstavi namjeru zbog koje je odlučila da se kandiduje za Vrhovnu državnu tužiteljku, a Tužilački savjet je podržao.

“Radila sam na predmetima koji su se ticali svih krivičnih djela iz nadležnosti Osnovnog državnog tužilaštva. Radila sam na slučajevima odnosno predmetima koji su bili za sva krivična djela koja su bila u nadležnosti Višeg državnog tužilaštva u PG. Bavila sam se predmetima – organizovanim kriminalom, visokom korupcijom i ratnim zločiniima”. navela je ona.

I baš ono što je radila u tom periodu je za DPS preporuka koja joj otvara širom vrata novoj funkciji.

“Po meni vaša od osnovnih preporuka ste se legitimisali u poslu kroz dva najvažnija djela iz oblasti visoke korupcije to su Zavala i Košljun. Ono što su ključni elementi vaše biografije, vi ste to predstavili veoma skromno sto jeste jedna od odlika prije svega ozbiljnih ljudi i profesionalaca,” naveo je Andrija Nikolić iz DPS-a. 

Poslanik DF-a Milan Knežević je pitao Vukčevićevu da prokomentariše činjenicu da je protiv SDT-a Milivoja Katnića pokrenut izviđaj u Srbiji, po krivičnoj prijavi Andrije Mandića, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo “nedozvoljena proizvodnja, držanje i nošenja vatrenog oružja”.

Vukčević je odgovorila da nema zvaničnu informaciju da li se protiv Katnića vodi postupak izviđaja u drugoj državi, te da će ukoliko dobije takvu informaciju, ostvariti komunikaciju na zahtjev nadležnih organa Srbije.

Vukčević je na pitanje poslanika Neđeljka Rudovića, da li zaista misli da u Crnoj Gori postoji vladavina prava, saopštila da smatra da u CG postoji vladavina prava.

“Ona nije na zavidnom nivou zbog toga se nalazimo u postupku evropskih integracija,” poručila je Vukčević.

Odbor će nakon ovog saslušanja napisati informaciju koju će dostaviti Skupštini.

PEŠIĆ

Najveća hibridna prijetnja iz Srbije u Crnoj Gori je upravo ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin u sprezi sa tabloidima koji šire njegove prijetnje i neistine, rekao je predsjednik Savjeta mladih Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Pešić.

Kako navodi, Srbi, kao ni jedan drugi narod u Crnoj Gori, nijesu prijetnja državi.

“Naprotiv, broj građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi za 30 godina u Crnoj Gori je porastao sa 9 odsto na 28,7%. Ovo bi čak i Vulinu mogao da bude najbolji pokazatelj o njihovoj ugroženosti. Pitanje za Aleksandra Vulina: koji to “ugroženi narod” brojčano raste i zašto broj građana Srbije koji se izjašnjavaju kao Crnogorci rapidno opada, od 1981. do 2011. za preko 100.000? Da ovo možda ne govori o asimilaciji i ugroženosti Crnogoraca u Srbiji?”, pita Pešić.

Pešić navodi da zbog podignuta tri prsta niko nije batinan.

“I Aleksandar Vulin to odlično zna, kao i svi srpski tabloidi koji su pet minuta nakon incidenta ‘znali’ kako se žrtva nacionalno izjašnjava. Mada, vjerujem da momku iz Danilovgrada godi da jedan važan forum kakav je Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije usred tolikog posla u rješavanju kosovskog problema ima vremena i da se bavi njegovim slučajem. Malo je izgleda bila jedna Sara Vidak. Ako nijeste zaboravili ko je to, studentkinja kojoj se trebalo suditi u Kotoru zbog napada na sudiju. Nije joj se sudilo zbog političke i medijske galame čak i sa najviših državnih adresa da je pravno napadnuta kao Srpkinja. Pa je slučaj ustupljen pravosudju Srbije. A, onda je vaše pravosudje osudilo za to djelo. Opet, valjda zato što je Srpkinja. Pitanje za Aleksandra Vulina: da li stoji iza zvaničnog prijedloga svog kolege Ivice Dačića da se oduzmu pasoši svim Crnogorcima u Srbiji koji ne podržavaju ovakvu državnu politiku Srbije?”, pita Pešić

Pešić ističe da trobojka u Crnoj Gori nije uvrjedljiva, već je, kako navodi, istorijski simbol koji je zaštićen zakonom.

“Vrijeđaju je oni koji je iscrtavaju po štalama, trafo stanicama, ovcama, tarabama i ostalim neprimjerenim mjestima. Još nije nađen mehanizam da se spriječe psi i mačke lutalice, kao i ostale životinje, da uriniraju po štalama, trafo stanicama, tarabama i uličnim zidovima, a ako Vulin i za to ima neko rješenje, voljni smo da ga čujemo. Pitanje za Aleksandra Vulina: da li su uhapšeni i kažnjeni huligani koji su dva puta pokušali, a jednom i zapalili zvaničnu zastavu države Crne Gore i pirotehničkim sredstvima napali Ambasadu Crne Gore u Knez Mihajlovoj ulici?”, pita Pešić.

Pešić tvrdi da se o Srbima u Crnoj Gori brine država Crna Gora.

“Kao i o svim drugim građanima bez obzira na njihovo nacionalno, vjersko i bilo kakvo drugo opredjeljenje. Pitanje za Aleksandra Vulina: na koji način se država Srbija brine o građanima crnogorske nacionalnosti?”, pita Pešić. 

Pešić navodi da su Mitropolija crnogorsko-primorska i mitropolit Amfilohije, kao sastavni dio SPC u Crnoj Goriu, kako kaže, valjda i za Aleksandra Vulina, legitimni predstavnici te vjerske organizacije u Crnoj Gori.

“Ukoliko postoji neki problem na relaciji Sinod – Mitropolija, a Aleksandar Vulin za to zna, to nije pitanje kojim će se baviti državni organi Crne Gore, već će morati da ga riješi vjerska organizacija unutar svojih ingerencija. Pitanje za Aleksandra Vulina: koliki je godišnji priliv SPC od samo jednog vjerskog objekta u Crnoj Gori, npr. manastira Ostrog?”, pita Pešić i dodaje:

“Kao ministar vojni sa petnaestodnevnim odsluženim vojnim rokom, od čega je jedan vikend proveo u Porto Montenegru u Tivtu, Vulin bi valjda trebalo da zna i šta je hibridna prijetnja i kako se sprovodi. On sam je najbolji primjer za to.”