PODACI CBCG

U Crnoj Gori, po posljednjim podacima, ima 66 millionera, koji na računima u ovdašnjim bankama imaju million i više eura, saopšteno je Pobjedi iz Centralne banke uz pojašnjenje da se radi o preliminarnim podacima.

“Prema preliminarnim mjesečnim podacima, koje su banke dostavile Centralnoj banci na 31. decembar 2019. u Crnoj Gori ima 66 fizičkih lica koja imaju depozitu iznosu milion i više eura”, saopštili su iz CBCG.

Iz Centralne banke su kazali da najveći depozit fizičkog lica iznosi 17,9 miliona eura. Zakon spriječava da se saopšti podatak koja osoba ima najdeblji konto u banci. Iz Centralne banke su, međutim, kazali da građanin sa najvećim računom nije naš državljanin već stranac nerezident.

Najviše je onih koji imaju od million do pet miliona eura na bankama.

“Depozit u iznosu od milion do pet miliona eura imaju 63 fizička lica. Dva fizička lica imaju depozit u iznosu od pet do 10 miliona, a jedno fizičko lice od 10 do 20 miliona”, saopštili su strukturu milionera iz Centralne banke.

Podaci pokazuju da se broj milionera smanjio jer je po podacima koje je Pobjeda ranije objavljivala u septembru prošle godine depozit veći od milion eura u Crnoj Gori imao 71 građanin. Najveći iznos depozita pojedinaca iznosio je 31,9 miliona.

Devet mjeseci ranije, kako je Pobjeda takođe pisala, imali smo 77 građana koji na računima u domaćim bankama imaju više od milion eura. Najdeblji račun tada je imao građanin na čijem kontu je bilo 50,3 miliona eura. Ovaj konto nije bio vlasništvo stranca nego domaćeg građanina.

Tada je depozit u banci u iznosu od milion do pet miliona eura imalo 73 građanina. Jedan građanin od pet do 10 miliona eura, a tri od 10 miliona eura i više.

Na početku 2018. imali smo 64 milionera, a u oktobru 2017. bilo je 48 milionera a najbogatiji među njima je jedan koji je imao 38,5 miliona eura, Na početku 2017. imali smo 54 milionera a najveći depozit jednog građanina bio je 13,7 miliona eura.

Na kraju 2016. bilo je 54 milionera, a najveći pojedinačni depozit građana u bankarskom sistemu ižnosi 13,7 miliona eura.

Podsjetimo da posljednji podaci Centralne banke pokazuju da su ukupni depoziti u bankama 3,49 milijardi eura. Oročeni depoziti činili su 28,6 odsto ukupnih, a oni po viđenju 71,3 odsto.

U PODGORICI

Osam preduzetnika obavljalo je taksi prevoz vozilima koja nemaju posebnu registarsku oznaku PGTX, 16 preduzetnika nije zamijenilo izvod iz licence na TX tablice, dok 40 preduzetnika nije ovjerilo cjenovnike u skladu sa novom od lukom o taksi prevozu.

Podatke o njima Sekretarijat za saobraćaj uputio je Komunalnoj inspekciji, a Branislav Radusinović, v.d. načelnika ove službe Glavnog grada, navodi da će iskontrolisati da li ova vozila saobraćaju ulicama i obavljaju taksi prevoz suprotno odluci o autotaksi prevozu.

“Prije nekoliko dana dobili smo podatke od Sekretarijata za saobraćaj u kojima je naznačeno da ima prevoznika koji su obavljali taksi prevoz suprotno odluci. Svakog dana mi kontrolišemo taksiste, za sada ih nijesmo pronašli na ulicama, ali ukoliko ih pronađemo biće kažnjeni. Po evidenciji Sekretarijata za saobraćaj osam preduzetnika je obavljalo auto taksi prevoz, a da nijesu imali PG-TX registarske oznake. Za ovaj prekršaj propisana je novčana kazna za pravno lice od 150 do 3.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu kaznom je od 20 do 800 eura, dok je za preduzetnika predviđena kazna od 50 do 2.000 eura. Šesnaest preduzetnika nijesu zamijenili izvod iz licence na TX tablice, dok 40 preduzetnika nije uskladio poslovanje sa novom odlukom, to jeste nije ovjerio cjenovnike”, naveo je Radusinović.

Kako je dodao, ukoliko taksi prevoznik ne istakne cjenovnik na vidnom mjestu u vozila predviđena je kazna za pravno lice od 150 do 2.500, za odgovorno lice u pravnom licu od 20 do 500 eura, a za preduzetnika od 50 do 1.000 eura. Vozač će po ovom osnovu biti kažnjen od 20 do 300 eura.

Radusinović poručuje građanima da sve nepravilnosti u taksi prevozu mogu prijaviti Komunalnoj inspekciji.

“Kada građanin sjedne u taksi vozilo neka obrati pažnju da li na taksimetru piše prva ili druga tarifa. Druga odnosno noćna tarifa je skuplja, a oni da bi pribavili što veći broj mušterija tokom noći voze po dnevnoj tarifi što je suprotno odluci i to moramo sankcionisati. Pozivam građane da nam u ovom dijelu pomognu kako bismo ovu djelatnost doveliu zakonske okvire”, naveo je Radusinović.

On je naveo da će sankcionisati i privredna društva koja ne poštuju odluku da moraju imati pet odsto voznog parka namijenjena za osobe sa invaliditetom.

“Odlukom o taksi prevozu je jasno precizirano da privredno društvo koje se bavi auto taksi prevozom mora imati pet odsto voznog parka osposobljeno za lica sa invaliditetom to jeste mora imati vozila opremljena platformama kao i opremu za bezbjedan prevoz invalidnih lica. Ukoliko to nema propisana je kazna za pravno lice od 150 do 3.000, za odgovorno lice u pravnom licu od 20 do 800, a za preduzetnika od 50 do 2.000 eura”, rekao je Radusinović.

KENTERA SMATRA

Nije dobro da se na javnim površinama crtaju grafiti sa državnim simbolima u trenutku kada u zemlji postoje tenzije zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, jer se mora učiniti sve da se izbjegnu incidenti kakvi su se prije nekoliko dana desili na Zlatici, rekao je za Pobjedu predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera.

Za razliku od njega izvršni direktor NVO Građanska alijansa Boris Raonić smatra da je država “selektivno represivno djelovala, jer nije krečila simbole drugih zajednica ili govor mržnje”, što je, kako je ocijenio, samo pojačalo negativnu energiju tih grupa i od incidenta napravila pojavu koju je sada teško kontrolisati.

Grupa građana je prošle sedmice izazvala incident kada su pokušali da spriječe komunalnu policiju da u podgoričkom naselju Zlatica prekreče grafit sa srpskom trobojkom koji je bio naslikan na pasareli.

Oni su vrijeđali policajce i gađali ih kamenicama, zbog čega je policija bacila suzavac kako bi ih spriječila da napadaju.

Nekoliko mladića je formiralo „živi zid“ oko pasarele i odbili su da se raziđu kada im je policija izdala naredbu, zbog čega je došlo do nereda u kojima su povrijeđena tri policajca i nekoliko građana. Okupljeni su poručili: „Ne damo svetinje“. U incidentu je oštećeno čak osam policijskih vozila.

Tenzije

Kentera ističe da je osjetljiv momenat koji su ove grupe izabrale da oslikavaju trobojku.

“Crtanje zastava je sporno jedino sa aspekta što se dešava u ovom momentu. Da se to dešava u nekom drugom trenutku i van ovog konteksta siguran sam da niko na to ne bi obraćao pažnju, ali sada su izuzetno velike tenzije u društvu, te i na jednoj i na drugoj strani imate ljude koji jedva čekaju da dođe do nekih ekscesa”, upozorio je Kentera.

On je rekao da se sa druge strane ne može očekivati da država ne reaguje i da dozvoli da se širom Crne Gore na svakom ćošku crtaju prosrpski simboli.

“Država tu mora reagovati. Imate građane koji hoće to da brane, ne dozvoljavaju micanje obilježja, te u takvoj situaciji mora doći do konflikta. To je ono što se desilo na Zlatici i što će se vjerovatno desiti opet i na drugom mjestu, ali građani moraju znati da je očuvanje javnog reda i mira zadatak policije i njena dužnost i obaveza. Ona mora da postupa u skladu sa svojim nadležnostima”, naglasio je Kentera, uz ocjenu da je potrebno da se na suptilniji način izađe iz ovakve situacije.

Rješenje vidi u razgovoru sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve.

“Kako bi se spustile tenzije i našlo rješenje za primjenu Zakona, gdje će doći do prihvatanja onoga što u tom dokumentu piše. Na kraju je to u intersu građana, a da li trenutno nije u interesu Mitropolije to je drugo pitanje. Siguran sam da dok god ima razumnih ljudi i sa jedne i sa druge strane, a ima ih, da se može naći adekvatno rješenje”, istakao je Kentera.

Interes

On napominje da će do rješenja doći uskoro, jer, „ne bi valjalo da ovo potraje“.

Raonić, s druge strane situaciju vidi drugačije, i ocjenjuje da je država napravila grešku.

“Nije uradila sve da djeluje koheziono na sve djelove društva, naprotiv, dozvolila je jačanje simbola koji dijele društvo, pa je očekivana reakcija bila jačanje nacionalizma na drugoj strani”, smatra on.

I Raonić poručuje da je sada najbitnije spuštiti tenzije i početi dijalog.

“Onda neselektivno djelovati prema svima koji krše zakona koji se tiče komunalnog reda, pa sve do državnih simbola”, naglasio je Raonić.

Ocjenjuje i da je u ovim događajima preovladao politički interes.

“Crna Gora je društvo prepuno različitosti i zvanična zastava je uz malo truda mogla biti prihvatljiva svima, ali je na žalost preovladao politički interes da se većina homogenizuje na strahu od jedne grupe, a pri tome je rigidna primjena zakona sprovođena samo naspram jedne grupe. Takvo stanje nije zdravo za ukupno društvo, jer je upravo ono bilo uvod u tragičan nestanak Crne Gore prije jednog vijeka”, zaključio je Raonić.

KOPRIVICA

Ponašanje političkih elita u prethodne tri godine nam govori da pitanje povećanja povjerenja u izbore za njih nije bila prioritetna tema, ocjenio je Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Kako je naglasio, kako su za ove teme u demokratskim društvima neophodni politički dogovori i učešće svih važnih aktera, političku odgovornost snose svi, proporcionalno svojoj političkoj snazi.

“Prethodni parlamentarni izbori su bili u oktobru 2016, a tek se nešto konkretnije pokušalo uraditi krajem 2018. i u toku 2019. godine. Ispostavilo se da je taj pokušaj u sebi imao makar dvije konstrukcione greške; prvu, jer ga je vodila Skupština, institucija koja, nažalost, u ovom momentu nema političku snagu da dovede do pozitivnog ishoda, i drugu da u njemu nikad nije učestvovala kompletna opozicija. I jedna i druga ‘greška’ nam govori da su političke elite imale važnijih pitanja u ovom periodu. Krah ovog pristupa znači da smo kao društvo nezreli i nesposobni da na demokratski način rješavamo komplikovane probleme. Pardoksalno, umjesto da sazrijevamo, da napredujemo, mi u ovom smislu svakodnevno nazadujemo i postajemo sve veća politička provincija”, kazao je Koprivica.

Kako je dodao, naknadni pokušaj vladajućih stranaka da jednostranom promjenom zakona za koje nije potrebna dvotrećinska većina profitiraju kod međunarodne zajednice nema suštinski politički značaj, jer ne vodi povećanju povjerenja u izborni proces.

To će, kako je ocijenio, ostati samo politički trik.

“Iako sada izgleda veoma daleko, jedino rješenje je u otpočinjanju razgovora na top političkom nivou vlasti i opozicije, uz jasnu i oročenu agendu i aktivno učešće EU. To je jedini način da se, improvizacijom, pokuša napraviti makar neki korak naprijed koji bi prevenirao novi četvorogodišnji ciklus političke nestabilnosti, bojkota, nekonstruktivnosti, protesta ili ozbiljnijih sukoba”, zaključio je Koprivica.

IZMJENE ZAKONA

Izmjenama i dopunama Zakona o energetici planira se ubrzati proces priključenja objekata na elektrodistributivnu mrežu, saopštili su Dnevnim novinama predstavnici Ministarstva ekonomije.

Oni su, u komunikaciji sa građanima i pravnim licima, zaključili da priključenje objekata na elektroenergetsku mrežu traje dugo, zbog čega su i pribjegli izmjenama i dopunama zakona.

“U razgovoru sa operatorima distributivnog i prenosnog sistema, CEDIS-om i CGES-om, ukazano je da se ključne prepreka za ubrzanje procesa priključenja nalaze u Zakonu o energetici. Iz tog razloga formirana je ekspertska grupa koja intenzivno radi na zakonskom rješenju koje treba da značajno ubrza priključenje objekata na elektrodistributivnu mrežu”, rekli su u Ministarstvu.

Kako su istakli, važno je da izmjene i dopune što prije budu spremne, usvojene na Vladi i, nakon toga, upućenje Skupštini. U Ministarstvu očekuju da cijeli postupak bude završen u februaru.

“Samu dinamiku razmatranja izmjena i dopuna Zakona na skupštinskim tijelima će definisati Skupština. Ono što je važno je da Izmjene i dopune Zakona što prije budu spremne i usvojene od strane Vlade, a zatim upućene parlamentu”, rekli su u Ministarstvu.

Drugi set izmjena, kako su naveli u nadležnom resoru, odnosi se na unapređenje modela proizvođač-potrošač koji građanima omogućava da instaliraju uređaje za proizvodnju električne energije kako bi proizvodili električnu energiju za lične potrebe.

“Osnovni princip ove vrste proizvodnje je da potrošači koji proizvode električnu energiju za svoje potrebe, električnu energiju razmjenjuju sa snabdjevačem. Naime, kod potrošača/proizvođača, koji na svojim instalacijama imaju proizvodne kapacitete, CEDIS će instalirati dvosmjerno brojilo električne energije, tj. brojilo koje mjeri električnu energiju u dva smjera: od mreže ka potrošaču, i od potrošača ka mreži”, objasnili su u Ministarstvu.

Oni su ukazali i da su prije četiri godine, među prvima u regionu omogućili građanima i pravnim licima instaliranje malih elektrana na objektima.

“Danas, četiri godine kasnije, smatramo da postoji prostor da se ovaj model dodatno unaprijedi u korist, na prvom mjestu potrošača, tj. građana i pravnih lica, te će se u tom dijelu Zakon o energetici izmijeniti” istakli su u nadležnom resoru.