UPRAVA POLICIJE

Po međunarodnoj potjernici NCB Interpol Podgorica, danas je u Republici Srbiji uhapšen G.L. (40). zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, saošteno je iuz Uprave policije.

“Lišenju slobode prethodila je intenzivna saradnja službi ove dvije države kojom prilikom su kroz međunarodnu policijsku saradnju razmijenjeni podaci i saznanja o kretanju i mogućim lokacijama na kojima se G.L. skrivao”, navodi se u saopštenju.

Kvalitetna i efikasna saradnja, kako navode iz policije, rezultirala je hapšenjem G.L. koji će biti sproveden nadležnim službama.

IZMEĐU KUBE I JAMAJKE

Snažan zemljotres jačine 7,4 stepeni Rihterove skale pogodio je podmorje između Kube i Jamajke.

Prema preliminarnim podacima, epicentar je udaljen 260 kilometara od Kingstona, glavnog grada Jamajke, ali zasad nema informacija o eventualnim štetama ili žrtvama.

Nakon potresa, izdato je upozorenje o cunamiju za Kubu, Jamajku i Kajmanska ostrva.

Zasad nema informacija o žrtvama i šteti.

“Jamaica Observer” javlja da se širom države osjetilo snažno podrhtavanje, a građani su napustili brojne zgrade u strahu od urušavanja, prenosi hrvatski Jutarnji list.

BRAJOVIĆ

Podrška Crnoj Gori kao najuspješnijoj u pregovaračkom procesu na putu ka Evropskoj uniji, biće jak pozitivan signal i ostalim državama u regionu, ocijenio je predsjednik Skupštine, Ivan Brajović.

U okviru Samita predsjednika Evropskog parlamenta, Brajović je učestvovao je na sastanku sa šefovima i predstavnicima političkih grupa u Evropskom parlamentu.

On je, kako je saopšteno iz parlamenta, sa nosiocima različitih politika u Evropskom parlamentu razgovarao o pojedinačnom statusu i dostignućima država Zapadnog Balkana u integracionim procesima, kao i pronalaženju rješenja za izazove sa kojima se suočavaju.

“Učesnici sastanka su potvrdili da, u novim izmjenjenim okolnostima, pitanje proširenja ima strateški značaj, kako ne bi došlo do rasta političke nestabilnosti u regionu i vraćanja u teme iz prošlosti”, kaže se u saopštenju.

Na sastanku sa članovima Radne grupe za Zapadni Balkan Odbora za vanjske poslove (AFET), kojim je predsjedavao poslanik Tonino Picula, bilo je riječi o modalitetima podrške Evropskog parlamenta Zapadnom Balkanu, kao i konkretnim politikama od posebnog značaja za međuparlamentarnu saradnju.

“Ovi susreti predstavljaju primjer značaja parlamentarne diplomatije, koji treba da dovedu do ubrzanja ne tako dinamičnog procesa”, istakao je Picula.

Brajović je naglasio da Crna Gora bilježi kontinuirani napredak i stalno jača interparlamentarni dijalog, kako sa Evropskim parlamentom i državama članicama, tako i sa parlamentima susjednih država.

On je uvjeren da će ove godine biti jasnije definisana evropska perspektiva država Zapadnog Balkana, sa jasnim rokovima i smjernicama.

“Podrška Crnoj Gori kao najuspješnijoj u pregovaračkom procesu, biće jak pozitivan signal i ostalim zemljama u regionu”, istakao je Brajović.

Prošlonedjeljnu posjetu Picule, kao i planiranu posjetu Podgorici komesara za proširenje i susjedstvo Olivera Varheljija početkom februara, Brajović je ocijenio kao pozitivan korak ka zajedničkom cilju, a to je evropska perspektiva Crne Gore i Zapadnog Balkana.

DAMJANOVIĆ

Izbor Desanke Lopičić za predsjedavajućeg sudiju Ustavnog suda nije u skladu sa Ustavom i sa zakonom, ocijenio je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, navodeći da je time produbljena politička kriza u koju Crna Gora tone u izbornoj godini.

Ustavni sud Crne Gore u ponedjeljak nije izabrao predsjednika, nakon četiri kruga glasanja, jer niko od sudija nije dobio potrebnu većinu, a za predsjedavajućeg sudiju izabrana je Desanka Lopičić.

Damjanović je podsjetio da je, u dijalogu sa potpredsjednikom Vlade u Skupštini, više puta upozorio na svojevrsno v.d. stanje u sudsko-tužilačkom sistemu koje je, kako je naveo, kulminiralo jučerašnjom farsom oko izbora novog predsjednika Ustavnog suda.

„Činjenica da se sada i formalno najviša sudska instanca nalazi u zoni apsolutne krize nakon ‘kreativnog’ uvođenja novog, Ustavu Crne Gore i Zakonu o ustavnom sudu do sada nepoznatog instituta ‘predsjedavajućeg Ustavnog suda’, svjedoči o državnom i institucionalnom kolapsu u državi“, kazao je Damjanović agenciji MINA.

On je podsjetio da je trojici članova sudskog savjeta istekao četvorogodišnji mandat, pa im je, kako je naveo, parlamentarna većina izglasavanjem neustavnog zakona omogućila doživotne mandate, kao i da je stari novi vrhovni državni tužilac, kao vršilac dužnosti nastavio da vrši funkciju nakon isteka mandata „odlukom tijesne i u posljednjem trenutku sklepane većine Tužilačkog savjeta“.

Damjanović je podsjetio i na slučaj predsjednika Državne izborne komisije, koji je ispunio uslove za starosnu penziju i koji, kako je kazao, nezakonito vrši funkciju, u isčekivanju da mu se konstatuje prestanak mandata koji je već prestao po sili zakona, kao i na vršioca dužnosti direktora Agencije za sprječavanje korupcije.

Ti slučajevi su, dodao je Damjanović, u ponedjeljak dobili „najnovije pojačanje“.

Time je, smatra on, jedino pojačana dubina političke krize u koju tone Crna Gora, bez želje vlasti za dijalogom sa opozicijom oko rješavanja krize.

„I to u izbornoj godini, u kojoj nijesu stvoreni ni zakonski uslovi za elementarne fer i slobodne izbore, prema kojima društvo ide, u sve većim podjelama, iniciranim napadom Vlade, odnosno parlamentarne većine na kanonsku Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori“, rekao je Damjanović.

On je dodao da je „pametnome dosta da shvati gdje nas sve skupa ovo vodi i gdje će nas dovesti“.

U Crnoj Gori je, smatra Damjanović, najhitnije potrebna ozbiljna međunarodna misija, poput one u Sjevernoj Makedoniji, koja bi imala ne samo posredničku ulogu u rasčišćavanju haosa koji je produkovala aktuelna vlast, i koji je Crnu Gori doveo na ivicu kolapsa.

„Izbor Lopičić nije u skladu sa Ustavom i sa zakonom, no kad bi se šalili na ovu temu, a nema mjesta šali, već velikoj brizi, rekli bi, da kad može gospođa Medenica da bude tri puta birana, može i gospođa Lopičić dva puta, u oba slučaja naravno neustavno“, kazao je Damjanović.

On je podsjetio da Ustavni amandman broj 16 i Zakon o ustavnom sudu, naročito u članovima 13 i 22 , jasno propisuju proceduru izbora i položaj predsjednika Ustavnog suda, prepoznajući osim predsjednika, i funkciju zamjenika predsjednika, odnosno najstarijeg sudije tog suda koji, shodno zakonu, predsjedava sudom do izbora predsjednika kao vršilac dužnosti.

„Termin ‘predsjedavajući’ ne poznaju ni Ustav ni Zakon, i zaista bi bilo interesantno za naučnu i stručnu javnost da se javi taj, u Sudu ili van suda, koji je osmislio jučerašnju farsu, kojom je Ustavni sud i formalno obesmišljen“, istakao je Damjanović.

On je dodao da bi taj Sud, takav, trebalo da odlučuje oko najkrupnijih državnih pitanja, „poput ocjene ustavnosti diskriminatorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica“.

Prema riječima Damjanovićas, izbor Lopičić nije u skladu sa Ustavom i Zakonom, „već sa praksom gaženja Ustava i zakona koju je uvela aktuelna vlast, a koje kulminaciju doživljava u trajanju mandata tekućeg skupštinskog saziva, koji je praktično ubijen postupanjem poslanika parlamentarne većine“.

„A to gaženje Ustava i zakona treba da ocjenjuje Ustavni sud koji ne poštuje isti Ustav i Zakon o Ustavnom sudu“, dodao je Damjanović.

On je rekao da ne želi da ulazi u razloge zašto se iz reda pet sudija Ustavnog suda, koji nijesu bili predsjednici, ne može izabrati predsjednik, dodajući da to najbolje znaju sudije.

„Mogu samo da apelujem da se poštuje Zakon i da se obavi procesura izbora predsjenika Ustavnog suda na jedini mogući način na koji je to zakonom predviđeno“, zaključio je Damjanović.