SAVJET OCIJENIO

Savjet za građansku kontrolu rada policije ocijenio je da su svi državni organi dužni da profesionalno obavljaju svoj posao, ali i da je velika odgovornost na medijima.

Savjet je, naime, održao redovnu sjednicu, na kojoj su razmotrene pritužbe građana i policijskih službenika.

Savjet je razmotrio ukupnu situaciju u zemlji i ukazao da su svi državni organi dužni da profesionalno obavljaju svoj posao, te da su i mediji odgovorni da doprinose objektivnom sagledavanju stvarnosti i imaju društvenu odgovornost da budu dio rješenja, a ne problema.

Ukazali su i da bi građani trebalo odgovorno da koriste društvene mreže čuvajući sopstveni i dignitet svih ostalih, što uključuje nastupe na društvenim mrežama.

“Savjet je proteklih sedmica intenzivno i to na dnevnoj osnovi komunicirao sa načelnicima centara bezbjednosti u Podgorici, Nikšiću i Beranama. Načelnici Milovan Pavićević, Tihomir Goranović i Miodrag Božović su bili profesionalni i stalno dostupni. Bez ograničenja, najmanjeg odlaganja i u toku trajanja policijskih aktivnosti odgovorili su na svako interesovanje i zahtjev nadzora. Savjet za građansku kontrolu rada policije ih javno pohvaljuje zbog toga a njihov odgovoran odnos je za primjer ostalim policijskim starješinama na lokalnom nivou”, saopštio je Savjet.

Savjet je, kako su istakli, pozitivno ocijenio dosadašnji rad i rezultate i jednoglasno odlučio da se Aleksndar Saša Zeković izabere za predsjednika u narednom jednogodišnjem periodu.

“Savjet je zaključio provjeru postupanja policije povodom prebijanja građanina J.V. iz Danilovgrada, slučaj građanke I.M. iz Nikšića, istup, na društvenoj mreži, policijskog službenika D. B. iz Budve. Savjet je konstatovao da je Centar bezbjednosti (CB) Nikšić profesionalno postupio po preporuci građanskog nadzora da se konsultuje nadležni tužilac u vezi sa medijski objavljenom fotografijom kojom je ukazano na navodni nacistički pozdrav. Tužilac se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti a policija će nastaviti sa primjenom svojih ovlašćenja. Razmatrajući slučaj građanina J.V, Savjet je utvrdio: profesionalno postupanje službenika CB Podgorica, da konflikt u konkretnom događaju nije po nacionalnoj osnovi na šta neupitno ukazuju dosadašnje izjave oštećenog građanina i očevidaca i bespredmetno i kontraproduktivno postupanje organa i zvaničnika drugih država koji tako ne doprinose rješavanju slučaja koji će svoj pravni epilog dobiti u okviru prekršajnog postupka”, navodi se u saopštenju.

PAŽIN O RAVNOPRAVNOSTI

Rodna ravnopravnost u Crnoj Gori niža je od prosjeka Evropske unije, pokazali su rezultati Indeksa, čija je vrijednost našoj zemlji 55 od ukupno 100 poena. Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao je da je crnogorskom društvu potrebno više razumijevanja i saradnje na temelju univerzalnih vrijednosti.

“Sa vrijednošću indeksa rodne ravnopravnosti od 55 (od ukupno 100 poena), Crna Gora ostvarila je niži rezultat od prosjeka Evropske unije, gdje vrijednost indeksa iznosi 67,4. Vrijednost indeksa ukazuje da se najveće nejednakosti između muškaraca i žena u Crnoj Gori nalaze u domenu moći, praćeno domenima koji se odnose na vrijeme, znanje, novac i rad. Najveća jednakost očitava se u domenu Zdravlja”, saopšteno je na konferenciji.

Potpredsjednik Vlade Pažin kazao je da je savremena Crna Gora Ustavom definisana kao zajednica slobodnih i ravnopravnih građana, zbog čega princip jednakosti pred zakonom, uključujući i rodnu ravnopravnost, jeste i mora biti neraskidivi dio svih naših zakona i svih naših politika.

 „Jasno je da je danas našem društvu potrebno više razumijevanja i više saradnje na temelju vrijednosti koje nas ujedinjuju, bez obzira na sve naše razlike i posebnosti. U prvom redu, to je jačanje i zaštita univerzalnih ljudskih prava i sloboda, uključujući i unapređenje položaja i prava žena u crnogorskom društvu,“ saopštio je Pažin.

Dodao je da Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru upozorava da borba za jednakost i jednake mogućnosti svih u crnogorskom društvu nije u potpunosti dobijena.

„Ako postoje oblasti u kojima žene, odnosno polovina našeg stanovišta, nemaju jednake prilike i ne ostvaruju jednaka prava, to znači da kao društvo ne koristimo sve svoje mogućnosti i ne stvaramo punom snagom novu društvenu i ekonomsku vrijednost.  Na današnjoj generaciji crnogorskih građanki i građana je odgovornost da ovu društvenu nepravdu do kraja iskorijenimo i time oslobodimo puni razvojni potencijal našeg društva,“ naglasio je potpredsjednik.

Žene manje plaćene, majčinstvo prepreka za napredovanje

Na vrhu ljestvice Indeksa ravnopravnosti nalaze se Švedska, Danska, Francuska, Finska i Velika Britanija, dok se četiri zemlje članice EU nalaze ispod Crne Gore – Rumunija, Slovačka, Mađarska i Grčka. U poređenju sa Evropom, najveća razlika između Crne Gore i zemalja EU zabilježena je u domenima Novca i Moći.

Izvještaj otkriva duboko ukorijenjene nejednakosti, koje se nekada kriju iza prosječnih vrijednosti.

“Na primjer, većina uposlenih u sektoru obrazovanja su žene (76.6odsto), ali se na rukovodećim mjestima u većini nalaze muškarci (63odsto direktora škola i vrtića čine muškarci). Zaposlene žene suočavaju se sa nizom diskriminatornih praksi na radnom mjestu, dok se majčinstvo i dalje svrstava u jednu od najčešćih prepreka za napredovanje u poslu, zadržavanje ili uopšte dobijanje radnog mjesta”, navodi se u saopštenju.

Istraživanja ukazuju da se na intervjuima za posao, žene i dalje suočavaju sa pitanjima o njihovom bračnom statusu (64.1odsto ispitanica), koliko djece imaju (45.5odsto) ili čak o planovima da imaju djecu (35.6odsto).

„Da bismo došli do djelotvornih rješenja za prevazilaženje nejednakosti, moraćemo otkriti uzročnike rodne neravnopravnosti, koji su obično duboko ukorijenjeni u kulturološkim normama i predrasudama, stvarajući tako nevidljive prepreke u sprovođenju politika i zakona koji treba da omoguće jednakost,“ istakla je stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gašparikova.

Žene često bivaju potisnute u slabo plaćene sektore i zanimanja, uprkos sve većim postignućima u obrazovanju.

“Razlika u zaradama to potvrđuje (žene primaju 14odsto-16odsto manju platu od muškaraca, za isti angažman). Vlasnice su samo 4odsto nekretnina, što uvećava njihovu finansijsku nesigurnost i zavisnost. To često vodi ka nizu drugih uskraćenosti, poput nemogućnosti da izađu iz nasilnog odnosa ili da pokrenu biznis, s obzirom da je vlasništvo nad nepokretnostima preduslov za dobijanje bankovnog kredita. Stoga je broj kompanija koje su u vlasništvu žena u Crnoj Gori manji od 10odsto“, saopšteno je na konferenciji.

Na dnevnoj osnovi, žene nose ‘dvostruki teret’ balansiranja između plaćenog i neplaćenog rada, uz dodatno neravnomjernu raspodjelu porodičnih i kućnih poslova. Negativna slika se dodatno usložnjava zbog činjenice da i dalje preovladavaju patrijarhalne norme čak i među mladima. Prema nedavnim istraživanjima, više od 60odsto mladih u Crnoj Gori ne misli da bi žene i muškarci trebalo da dijele kućne poslove (izvor: Vestminsterska fondacija za demokratiju, avgust 2019. godine).

Izvještaj poziva na snažnije liderstvo

Izvještaj poziva na snažnije liderstvo praćeno odgovarajućim finansijskim resursima, kako bi se postigla institucionalna promjena s ciljem da se premosti jaz između muškaraca i žena.

Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru razvila je Uprava za statistiku (MONSTAT),na inicijativu Minstarstva ljudskih i manjinskih prava, a na osnovu metodologije Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE). Ovaj instrument koristi seza mjerenje nejednakosti u državama članicama EU, kao i zemljama u procesu pristupanja. Indeks omogućava praćenje napretka u prevazilaženju nejednakosti u šest ključnih dimenzija: Rad, Novac, Znanje, Vrijeme, Moć i Zdravlje, kao i dvije dodatne dimenzije: nasilje i unakrsne nejednakosti.

“Redovno računanje ovog indeksa je važno kako bi se procijenilo koliki je jaz koji treba premostiti. Ovaj instrument nam pomaže da procijenimo koliko su ekonomije i društva napredna, a napredak nije moguć ako se talenat polovine društva ne unapređuje i ne koristi. Indeks nam takođe može pomoći da razvijamo bolje politike, zasnovane na pouzdanim i sveobuhvatnim podacima,” zaključio je Herman Špic, šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Gordana Radojević, direktorka MONSTAT-a podsjetila je na podatke da u odnosu na EU-28 Crna Gora bilježi nižu vrijednost indeksa za 12,4 indeksna poena.

„ Kao i u EU, vrijednost indeksa za Crnu Goru ukazuje da uprkos tome što u domenu Zdravlja još uvijek nije postignuta puna jednakost, zemlja je na dobrom putu. Takođe, kao i u EU, najveće pomake neophodno je napraviti u domenu Moći. Detaljna analiza koju Indeks pruža treba da omogući kreiranje ciljanih politika koje će pružiti adekvatan odgovor na ova pitanja,“rekla jeVirginija Langbak, direktorka Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost.

Potpredsjednik Pažin je ocijenio da su hrabre i mudre žene okupljene oko Ženske političke mreže pokazale je da je, i u okolnostima velikih političkih razlika, interes crnogorskog društva i zaštita zajedničkih vrijednosti ono što nas spaja i na čemu možemo i moramo graditi zajedničku budućnost.