KEKOVIĆ

Krizni porez, koji je ukinut od januara, sada mora biti ukalkulisan u zarade zaposlenih, a ukoliko poslodavci to ne budu uradili, moraćemo da pokrećemo procese, rekao je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USS) Srđa Keković.

“Krizni porez je uveden kao privremena. Ako je nešto uvedeno kao privremeno, onda mora da se vrati na pređašnje stanje. Ako to neko neće da uradi, mi ćemo morati da to pravo dokazujemo pred nadležnim institucijama”, rekao je Keković u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

Podsjećamo, krizni porez, koji je ukinut od januara, poslodavci moraju iskoristiti za povećanje zarada, jer je obračunavan na teret zaposlenog, kazali su ranije iz Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata.

Krizni porez uveden je 2013. i iznosio je 11 odsto na bruto zarade veće od 766 eura, odnosno 500 eura neto.

“Krizni porez je uveden na dohodak fizičkih lica zaposlenih. Po našem mišljenju krizni porez mora da se ukalkuliše u zarade zaposlenih. Ako je nešto uvedeno kao privremena mjera, to je privremeno trpno stanje, kad to trpno stanje prođe, valjda treba da se vrati u pređašnje”, rekao je Keković. 

ZAVRŠENI RADOVI NA KRUŽNOM

Završeni su radovi na izgradnji kružnog toka u Spužu.

Taj značajni infrastrukturni projekat je donacija GP “Gradnja promet”, vlasnika Radomira Kalezića, vrijedna 350.000 eura.

U opštinskom Sekretarijatu za saobraćaj kažu da će kružni tok biti glavna saobraćajna veza za to područje, s obzirom na to da je u toku i rekonstrukcija “starog puta” od Vranjskih njiva do KPD-oma, te da je raspisan tender za sanaciju martinićkog puta u iznosu od 4,5 miliona eura.

Za predsjednika MZ Spuž Darija Đuričkovića, bezbjednost učesnika u saobraćaju je u ovom mjestu podignuta na mnogo viši nivo, jer se radi o veoma frekventnoj dionici u neposrednoj blizini osnovne škole i velikog broja privrednih subjekata.

“U saradnji sa lokalnom upravom iz godine u godinu ulažu se značajna materijalna i finansijska sredstva kako bi se poboljšali uslovi života svih mještana i ujedno potencijalnim investitorima obezbijedili bolje komunalne sadržaje za ulaganja na ovom prostoru”, dodao je Đuričvić.

PODACI COTEE

Povlašćenim proizvođačima je, na ime podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, u prošloj godini isplaćeno 12,02 miliona eura, što je 9,36 odsto, odnosno 1,24 miliona eura manje u odnosu na 2018. godinu, pokazuju podaci Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTEE).

Povlašćeni proizvođači su lani proizveli 269,16 miliona kilovat-sati, što je deset odsto više nego u 2018. godini. Podsticaji su isplaćeni za 19 malih, vjetro i solarnih elektrana, koje su u vlasništvu 11 preduzeća.

Podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora počelo je 1. maja 2014. godine i zaključno sa prošlom godinom povlašćenim proizvođačima je na ime podsticaja isplaćeno 32,8 miliona eura. Povlašćeni prozvođači su u tom periodu proizveli 653,6 miliona kWh kazali su Pobjedi iz COTEE-a.

Prema podacima COTEE-a, po osnovu podsticaja u prošloj godini, najviše je 9,1 milion eura za vjetroelektranu (VE) Kmovo dobila kompanija Krnovo Green Energy.

Projekat na Krnovu realizovale su austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy. Kompanija Masdar iz Abu Dabija je početkom 2018. godine kupila 49 odsto akcija vjetroelektrane Krnovo.

Kompanija Krnovo Green Energy je u prethodne tri godine po osnovu podsticaja za VE Krnovo dobila ukupno 20,5 miliona eura. Gradnja VE na Krnovu, čija vrijednost jeoko 120 miliona eura, počela je u maju 2016. godine, a ima instalisanu snagu 72 megavata (MW) i planiranu godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati (GWh). Ugovorom je državno zemljište na Krnovu dato u zakup na 20 godina, sa mogućnošću produženja do maksimalno pet godina.

Od vlasnika malih hidroelektrana (mHE) po osnovu podsticaja za proizvodnju električne energije, najviše je lani dobila beranska kompanija Hidroenergija Montenegoro 1,08 miliona eura, čijih sedam mHE imaju status povlašćenog proizvođača.

Radi se o mHE Jezerštica, Bistrica, Orah, Rmuš, Spalevići, Sekular i mHE Jelovica2.

SPORAZUM

Sporazumom između Crne Gore i Republike Turske o pružanju – konzularne zaštite crnogorskim državljanima, koji je usvojila Vlada na prošloj sjednici, predviđeno je zastupanje turskih diplomatsko-konzulamih predstavništava u ukupno 23 države Afrike i Azije kao ijedne karipske države.

“Sporazumom je predviđeno da će diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Turske pružati konzularnu zaštitu crnogorskim državljanima u sljedećim zemljama: Kraljevina Bahrein, Republika Benin, Republika Bocvana, Burkina Faso, Republika Kamerun, Kraljevina Kambodža, Republika Čad, Demokratska Republika Kongo, Obala Slonovače, Džibuti, Republika Gabon, Republika Gambija, Republika Gvineja, KirgiskaRepublika, Republika Madagaskar, Republika Mali, Sultanat Oman, Država Palestina, Republika Ruanda, Republika Južni Sudan, Republika Sudan, Republika Tadžikistan, Republika Uzbekistan i Republika Zimbabve”, navodi se u informaciji o završenim pregovorima o zaključivanju sporazuma Turske i Crne Gore koji je usvojila Vlada na prošloj sjednici.

U sporazumu se precizira da se zastupanje odnosi u slučaju hitnih konzularnih situacija ili potreba, a naročito hapšenja, zadržavanja i pritvaranja, kao i izdavanja putnih dokumenata za povratak u Crnu Goru u slučaju njihovog gubitka, krađe ili oštećenja, te pružanja fmansijske pomoći uz saglasnost nadležnih organa Crne Gore. Komunikacija će se odvijati posredstvom Ambasade Republike Turske u Podgorici.

“Potpisivanje predloženog Sporazuma, a na bazi dobre prakse i implementacije prethodno potpisanih sporazuma o konzularnom zastupanju i pružanju konzularne zaštite crnogorskim državljanima u zemljama u kojima Crna Gora nema svoja diplomatsko-konzularna predstavništva, doprinijeće pružanju adekvatne konzularne zaštite i pomoći u gore navedenim zemljama”, navodi se u dokumentu.

U skladu sa međunarodnim pravom, zakonodavstvom i praksom država prijema, diplomatsko-konzularne misije Republike Turske na teritoriji država pomenutih ovim sporazumom će obezbijediti konzularnu pomoć crnogorskim državljanima u slučaju pritvaranja, hapšenja ili zatvora, kao i pružati pomoć u repatrijaciji ugroženih crnogorskih državljana, piše u sporazumu.

U skladu sa odobrenjem nadležnih organa pomenutih zemalja, član diplomatskokonzularnog predstavništva Republike Turske može posjetiti pritvorene, uhapšene ili zatvorene crnogorske državljane, na njihov zahtjev. U slučaju značajne udaljenosti od sjedišta diplomatskokonzularnog predstavništva Republike Turske, takva posjeta može biti odbijena. U tom slučaju, diplomatsko – konzularno predstavništvo Republike Turske će pokušati da pribavi informacije o stanju lica i sa time će upoznati Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, precizira se u memorandumu.

Navodi se i da crnogorski državljani kojima je potreban putni dokument mogu se zahtjevom za njegovo izdavanje obratiti diplomatskokonzularnom predstavništvu Republike Turske u zemlji prijema.

“Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore će snabdjeti diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Turske sa neophodnim praznim obrascima putnih dokumenata. Specimeni putnih dokumenata biće unaprijed isporučeni nadležnim organima zemlje prijema.

Diplomatsko-konzularna služba Republike Turske će riješiti zahtjev za izdavanje putnog dokumenta sa nadležnim organima Crne Gore, posredstvom Ambasade Republike Turske u Podgorici.. Putni dokument će biti izdat samo nakon što je primljeno pisano odobrenje od nadležnih crnogorskih organa”, navodi se u dokumentu.

Vlada se prilikom rada na sporazumu pozvala na član 32 Zakona o vanjskim poslovima Crne Gore u kojem se navodi da radi zaštite interesa Crne Gore i njenih građana i pravnih lica u državama u kojima Crna Gora nema diplomatsko ili konzularno predstavništvo, Vlada može da zaključi sporazum sa trećom državom koja će te interese štititi preko svog diplomatskog ili konzularnog predstavništva, ii skladu sa međunarodnim pravom i diplomatskom praksom.

Vlada može da zaključi sporazum o zaštiti interesa trećih država i njihovih državljana u inostranstvu preko diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore.

Republika Turska je zvanično priznala Crnu Goru 12. juna 2006. godine. Diplomatski odnosi između dvije države uspostavljeni su 3. jula . 2006. godine.