CGO

Centar za građansko obrazovanje (CGO) apeluje na nadležne institucije da ubrzaju proces donošenja novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koji bi u potpunosti bio usklađen sa Opštom uredbom Evropske unije o zaštiti ličnih podataka (GDPR), koja je stupila na snagu 25. maja 2018.

Iz te NVO podsjećaju da je u posljednjem Nezvaničnom dokumentu Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru iz novembru 2019, konstatovano: “U pogledu zaštite podataka o ličnosti, nivo kapaciteta i svijesti o svojim pravima i obavezama uopšteno je nizak u državnim organima, kod građana i u privatnom sektoru. Izazovi su i dalje prisutni kada je riječ o rješavanju pitanja koja se odnose na postupke, zakonodavstvo, mehanizme unutrašnje kontrole i unaprijeđenje svijesti”.

U tvom dokumentu EK se, kako dodaju, takođe ocjenjuje da su kapaciteti Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) i dalje ograničeni.

“CGO izražava zabrinutost zbog činjenice da je upravo kada se pojačava neophodnost unaprijeđenja kapaciteta AZLP-a na čelo njenog Savjeta imenovan doskorašnji direktor Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), Sreten Radonjić, a imajući u vidu da relevantne međunarodne i domaće organizacije imaju jedinstven stav da za vrijeme svog mandata u ASK-u nije uspio da tu instituciju izgradi u kredibilnu, nezavisnu i efikasnu u procesuiranju korupcije. To dovodi u sumnju opredijeljenost vlasti da obezbijedi razvoj AZLP-a kako bi mogla sve svoje nadležnosti obavljati profesionalno”, navodi se u saopštenju.

CGO ukazuje da je u cilju bolje zaštite ličnih podataka građana neophodno sprovesti i adekvatne edukacije rukovodilaca zbirki o ličnim podacima, i to, kako navode, iz razloga što GDPR jasno propisuje da će svako čije se poslovanje zasniva na prikupljanju ličnih podataka biti u znatno većem riziku nego do sada.

“U slučaju da se utvrde određeni propusti u poslovanju pravnih subjekata i narušavanju privatnosti korisnika, uslijed krađe, gubitka ili neregularnog skladištenja njegovih podataka, propisan je niz ozbiljnih kaznenih mjera. Takođe, pored edukacije onih koji raspolažu i rukovode podacima građana, važno je raditi na jačanju svijesti kod samih građana o značaju zaštite sopstvenih podataka”, navodi se u saopštenju.

Stoga, CGO vjeruje da bi Vlada morala među svoje prioritete postaviti novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti po ugledu na najbolju praksu primjene evropskog propisa koji u svojoj preambuli ističe da je zaštita ličnih podataka jedno od temeljnih ljudskih prava.

“Ovo je posebno značajno s obzirom na ustaljenu praksu nipodaštavanja ličnih podataka kao vrijednosti i prilično nisku bezbjednosnu kulturu u Crnoj Gori kada je u pitanju zaštita ličnih podataka”, zaključuju iz CGO.

OKO ZAKONA

Crna Gora ima dovoljno institucija koje mogu odgovoriti na sve dileme oko ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ocijenjeno je večeras u emisiji “Argumenti” RTCG.

Advokat Nikola Martinović navodi kako svakodnevni protesti zbog donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijsti “urušavaju” institucionalni okvir. Ocjenu ustavnosti tog zakona, kako kaže, može donijeti samo Ustavni sud.

“Nema potrebe za bilo kakvim tenzijama, jer Crna Gora ima dovoljno institucija koje se mogu baviti pitanjima poštovanja ljudskih prava i ustavnosti bilo kojih odluka”, ocijenio je Martinović.

On kaže da Mitropolija crnogorsko-primorska ima pravo na proteste, ali smatra da je postupak pred sudom efikasniji.

“Da li neko smatra da se na taj način može napraviti pritisak, vjerujem da je to očigledno i treba reći da je to legitimno da se, kroz razne vidove protesta, utiče na državne organe”, rekao je Martinović.

Vrlo brzo ćemo vidjeti, navodi advokat, da li crnogorske institucije imaju autoritet i da li su nezavisne od spoljašnih pritisaka. Martinović očekuje da će se napraviti kompromis koji će odgovarati objema stranama.

Koordinator Pravnog savjeta Mitropolije Velibor Džomić saopštio je da, prema njegovim saznanjima, poziv premijera Duška Markovića Mitropoliji za razgovore još nije stigao, ali će kada stigne na njega biti odgovoreno na prikladan način.

“Meni je interesantno da poziv za dijalog stiže nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Mi smo čuli da je namjera da se razgovara o primjeni zakona i to je interesantno”, rekao je Džomić.

On je kazao da od tih razgovora ne može da očekuje ništa. Džomić je ponovio stav Mitropolije da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti donijet kao nijedan drugi.

“Zašto je taj narod na ulicama, zato što nije bilo adekvatne javne rasprave, nije bilo svega što je bilo kada su donošeni drugi zakoni iz oblasti ljudskih prava”, poručio je Džomić.

“Registracija problem samo za SPC”

Dok Džomić tvrdi da Mitropolija u Crnoj Gori ima svojstvo pravnog lica, Martinović kaže da to svojstvo MCP ima u svakom pojedinačnom postupku, ali ne i generalno.

“Moje mišljenje je da bi svaka vjerska zajednica u Crnoj Gori trebalo da bude registrovana i vidim da to kod drugih zajednica, osim SPC, ne izaziva posebno interesovanje, ili se problematizuje”, ocijenio je Martinović.

Advokat Martinović tvrdi da SPC pitanje registracije nije problematizovala u državama gdje takođe djeluje, poput Hrvatske.

Džomić navodi da je netačno da je imovina crkve u 19. vijeku bila državna i tvrdi da to potkrepljuju brojna dokumenta. Za njega nema ništa sporno što je beogradska patrijaršija podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona.

Džomić tvrdi da se, preko nekih medija, pokušava napraviti podjela između patrijarha SPC Irineja i mitropolita Amfilohija, što je “ordinarna neistina”.

“Ono što mogu da kažem je da su ti odnosi između eparhija mitropolije i patrijaršije organski, da su lični odnosi između našeg mitropolita i episkopa sa patrijarhom Irinejom na najvišem mogućem nivou, jer to su ozbiljni ljudi”, kazao je Džomić.

Martinović smatra da ipak postoji različito djelovanje patrijaršije u Beogradu i vladajućih političkih struktura u Srbiji u odnosu na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, iako je Ustavom SPC propisano jedinstveno djelovanje.

“To je ipak unutrašnje pitanje crkve, koje mediji ne bi trebalo da komentarišu”, ocijenio je Martinović. Džomić je odgovorio da takve odredbe u “pravnom životu” SPC ne postoje.