POVEĆANA 44 ODSTO

Podrška sektoru ribarstva povećana je 44 odsto na ukupno 2,24 miliona u odnosu na prošlu godinu, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Iz tog Vladinog resora pozvali su zainteresovane da se prijave na tri javna poziva.

Sektor ribarstva se kroz Agrobudžet podržava kroz dva programa: Podrška razvoju morskog ribarstva i marikulture i Podrška razvoju slatkovodnog ribarstva i akvakulture. Ministarstvo je danas objavilo pet javnih poziva za dodjelu bespovratne podrške.

“Objavljena su tri javna poziva za morsko ribarstvo – za dodjelu podrške za modernizaciju profesionalne ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa, za ulov pelagičnih resursa i za mali privredni ribolov. Takođe, objavljena su dva javna poziva: za poboljšanje konkuretnosti i efikasnosti sektora marikulture, kao i slatkovodne akvakulture”, navodi se u saopštenju.

Takođe, od danas svi uzgajivači, nosioci dozvole za slatkovodnu akvakulturu, mogu slati zahtjeve za direktna plaćanja u akvakulturi.

“Podršku je moguće ostvariti isključivo za proizvodnju ostvarenu na sopstvenom uzgajalištu, a rok za dostavljanje zahtjeva je 30. septembar 2020. godine. Sredstva opredijeljena za ovu mjeru iznose 67.000 eura”, objavili su iz Ministarstva.

 Dalje jačanje ribolovne flote

Mjera jačanja profesionalne ribolovne flote predstavlja, kako se navodi,  dio višegodišnjeg programa i napora koji se ulažu u obnovu i modernizaciju ribolovne flote.

“Ukupni planirani iznos sredstava u 2020. godini povećan je za 80.000 eura i iznosi 280.000 eura”, navodi se u saopštenju.   

Profesionalni ribari na moru mogu dobiti bespovratnu podršku u iznosu do 50 odsto prihvatljivih investicija  za rekonstrukciju i opremanje ribolovnih objekata, generalnu opravku ili nabavku novih motora, nabavku opreme za ribolov i plovidbu, i opreme za čuvanje ribe u cilju podizanja standarda bezbjednosti hrane.

“Visina podrške kroz javne pozive za ulov demerzalnih i pelagičnih resursa iznosi do 50 odsto od ukupne vrijednosti ispostavljenih računa, maksimalno do 10.000 eura po plovilu”, navodi se u saopštenju.

Novinu ove godine predstavlja povećanje iznosa sredstava namijenjenih za mali privredni ribolov po pojedinačnom zahtjevu za podršku, koji je povećan sa prošlogodišnjih 5.000 na 6.500 eura, čime je odgovoreno zahtjevu ribarskih udruženja koji su aktivno učestvovali svojim predlozima u kreiranju Agrobudžeta.

“Rok za dostavljanje zahtjeva za javne pozive za modernizaciju profesionalne ribolovne flote je 01. novembar 2020. godine”, navodi se u saopštenju.

Marikultura i akvakultura

Kroz dva javna poziva za dodjelu podrške za poboljšanje konkuretnosti i efikasnosti sektora marikulture i slatkovodne akvakulture, u iznosu do 50 odsto investicije, uzgajivači mogu rekonstruisati uzgajališta, izgraditi ili rekonstruisati objekte za skladištenje hrane i opreme, nabaviti opremu za automatizaciju procesa uzgajanja, kao i opreme za poboljšanje higijene. Podržavaju se i investicije za nabavku mreža i uvođenje novih tehnologija, u cilju zaštite uzgajališta od predatora.

“Maksimalna podrška kroz javne pozive za marikulturu i slatkovodnu akvakulturu iznosi do 7.000 eura, s tim što je podrška unapređenju sektora slatkovodne akvakulture zbog velikog interesovanja uzgajivača povećana na 60.000 eura”, navode iz Ministarstva.

Rok za dostavljanje zahtjeva na pozive za uzgajivače je 45 dana od dana objavljivanja javnih poziva.

Sve detaljnije informacije o uslovima i kriterijumima za podršku nalaze se u javnim pozivima na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Ostali programi podrške ribarstvu

Mjera održivog upravljanja i očuvanja resursa ribe i drugih morskih organizama, pretrpjela je značajne dopune. Dijelu ove mjere, kojom se podržava Institut za biologiju mora, pored postojećih aktivnosti ove godine dodata je aktivnost uvođenja inovativnih rješenja za poboljšanje kvaliteta stanja životne sredine na uzgajalištima morske ribe. 

“Navedena aktivnost je kreirana u susret ne baš dobrim rezultatima stanja životne sredine ispod samih uzgajališta, tako da želimo da oporavak navedenih staništa uradimo na način koji se pokazao kao dobra praksa na regionalnom nivou. Za ovu mjeru opredijeljeno je 122.000 eura”, navodi se u saopštenju.   

Nova budžetska linija za monitoring i kontrolu

U cilju daljeg nastavka borbe protiv nelegalnog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova uvedena je nova budžetska linija koja podrazumijeva unapređenje sistema monitoringa i kontrole u ribarstvu.

“Na ovaj način je omogućena nesmetana operativnost Ribarskog monitoring centra uspostavljenog 2018. godine, kao i ispunjavanje jednog od završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 13 – Ribarstvo”, navodi se u saopštenju. 

Kroz MIDAS 2 projekat posebna podrška ribarima

U okviru nastavka realizacije MIDAS 2 projekta u 2020. godini naglasak će biti stavljen na unapređenje kopnene infrastrukture za ribare, kao što je izgradnja ribarske luke u opštini Ulcinj na lokalitetu Rt Đeran.

“Takođe, obezbijediće se podrška ribarima malog obalnog ribolova kroz grantove za nabavku novih plovila i opreme, unapređenje inspekcije i kontrole ribolovnih aktivnosti kroz nabavku plovila za inspekciju, koji bi trebao biti isporučen do sredine februara. Za ovu mjeru opredijeljeno je 1.500.000 eura”, objašnjavaju iz Ministarstva. 

Mjerom održivog upravljanja slatkovodnim ribarstvom kao i prethodne godine podržava se razvoj sportsko ribolovnog turizma, jačanje kontrole sportsko–ribolovnih aktivnosti, upravljanje slatkovodnim resursima na osnovu raspoloživih naučnih podataka, kao i izrada ribolovnih osnova. 

IRINEJ

Srpski narod će nastaviti da se bori, da izlazi na litije i izrazio nadu da će Ustavni sud imati razumijevanja, kazao je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej.

Patrijarh Irinej je najoštrije osudio izjavu crnogorskog ministra odbrane Predraga Boškovića koji je rekao da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti iskorišten da bi se protiv Crne Gore poveo krstaški rat.

“Tu nema komentara, oni to stalno pričaju. Zaklanjaju ono što im je namjera – da oslabe Crkvu, da oslabe narod i da se oslobode Srba, kao i Albanci sa Kosova. Pozadina zakona je da se istrijebe Srbi iz Crne Gore”, rekao je patrijarh za “Kurir”, prenosi B92.

IZVJEŠTAJ UN-A

Svijet ne uspijeva da zaštiti djecu od zdravstvenih opasnosti koje predstavljaju klimatske promjene i loša prehrana, stoji u ključnom UN-ovu izvještaju upozoravajući da je svako dijete pod “trenutnom prijetnjom”.

Prema mišljenju više od 40 svjetskih najistaknutijih stručnjaka za zdravlje djece i adolescenata, nijedna država na svijetu ne štiti adekvatno sljedeći naraštaj od utjecaja ugljendioksida, uništavanja prirode i procesuirane hrane.

Oni su rekli da pretjerane emisije ugljendioksida, koje uglavnom proizvode bogatije države, “prijete budućnosti sve djece” te će ih opteretiti dodatnim zdravstvenim opasnostima, od smrtonosnih talasa vrućine do pojačanog širenja tropskih bolesti.

Izvještaj koji su naručili Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF takođe naglašava da djeci prijeti opasnost štetnog reklamiranja hrane bogate mastima i šećerom, alkohola i cigareta.

“Velika poruka je da nijedna država ne štiti zdravlje današnje djece niti njihovu budućnost”, rekao je Entoni Kostelo, profesor Međunarodnog centra za zdravlje djece i direktor Instituta za svjetsko zdravlje na Universitetu Koledž u Londonu.

“Kad pogledate kakvu štetu čini zagađenje vazduha dječjim plućima, imamo vrlo malo vremena da to riješimo”, rekao je za AFP.

“Imamo rješenja, ono što nemamo je političko vođstvo i želja da se to postigne”, kazao je Kostelo.

Izvještaj, objavljen u medicinskom časopisu “The Lancet”, rangira 180 država po stopi preživljavanja djece, obrazovanju i prehrani.

“Donosioci svjetskih odluka propustili su da zaštite djecu i mlade: propustili su da zaštite njihovo zdravlje, propustili su da zaštite njihova prava i propustili su da zaštite njihovu planetu”, rekao je direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) general Tedros Adhanom Gebrejesus.

Oko 250 miliona djece mlađe od pet godina u državama s niskim i srednjim prihodom pod rizikom su usporenog rasta zbog izgladnjelosti i drugih posljedica siromaštva, rekli su autori.

Istovremeno, broj gojazne djece širom svijeta povećao se 11 puta od 1975, te sada iznosi 124 miliona.

Djeca u nekim zemljama vide po 30.000 televizijskih reklama svake godine, a jedna je studija u Australiji pokazala do koje su mjere djeca u toj zemlji izložena reklamama za alkoholna pića.

DPS

Zakon o slobodi vjeroispovijesti ugrožava samo one čiji su politički interesi upereni protiv Crne Gore, njene nezavisnosti i njene proevropske politike, poručuju iz DPS-a.

Kažu i da Zakon ugrožava jedino one koji žive u zabludi da su stekli istorijsko pravo da budu izvan pravnog poretka Crne Gore i da su njihovi interesi stariji od interesa države.

Iz DPS-a poručuju i da Zakon ugrožava one koji izvan Crne Gore ne žele dobro Crnoj Gori i koji u potpirivanju vjerskih i nacionalnih podjela vide svoje interese.

U saopštenju DPS-a se kaže i da u vrijeme Knjaževine i kasnije Kraljevine Crne Gore, Srpska pravoslavna crkva, kao pravni subjekt pod tim imenom, nije postojala.

Ne treba, kažu u DPS-u, izjednačavati pravoslavlje koje je vjekovima prisutno u Crnoj Gori s organizacijom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

“Imovina koju je crkva koristila na teritoriji Crne Gore prije 1918. godine bila je vlasništvo države, što dokazuje činjenica da čak ni autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, koja je do 1918. godine bila korisnik te imovine, nije imala pravo da bez saglasnosti države raspolaže imovinom koju je koristila. U članu 719 Opšteg imovinskog zakonika Knjaževine Crne Gore iz 1888. godine izričito se navodi: „Nepokretna dobra pravoslavnih crkava i manastira ne mogu se nikako prodavati ili inače ustupati, bez naročita dopuštenja državne vlasti“, poručuju iz DPS-a.

Kako je opšti pravni princip, još iz rimskog prava, da vlasništva ne može biti bez prava raspolaganja, kako dodaju u DPS-u, sasvim je jasno da je država, a ne crkva u Crnoj Gori vlasnik vjerskih dobara.

“Crkva je koristila imovinu i ubirala plodove od vjerske imovine, ali je vlasnik te imovine u Knjaževini, kasnije Kraljevini Crnoj Gori nesumnjivo bila država. Ta imovina je od 1945. godine bila državna, odnosno društvena, sve do devedesetih godina prošlog vijeka, kada je bez zakonitog pravnog osnova počela da se upisuje kao svojina SPC. Uslijed takvih aktivnosti, danas u u tom dijelu u katastru imamo pravno nesređeno stanje. Tako je određena vjerska imovina upisana čak i na fizička lica, iako to u ovim slučajevima nije u skladu s pravnim poretkom Crne Gore”, poručuju iz DPS-a.

Ističu i da je gruba manipulacija tvrdnja da država ovim Zakonom iz hramova izbacuje SPC i na njeno mjesto dovodi CPC

“Dakle, ovim zakonom se ne uređuje vjerski život unutar bilo kojeg vjerskog objekta, niti se bilo ko izbacuje ili useljava u vjerske objekte”, stoji u saopštenju DPS-a.

Vlada nije prihvatila uslovljavanje SPC

Nacrt zakona je pripremljen još 2015. godine. Od tada su organizovani brojni javni skupovi o Nacrtu zakona. Sve vjerske zajednice i drugi zainteresovani subjekti komentarisali su Nacrt zakona i predstavnici Vlade su više puta imali pojedinačne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama, navode u DPS-u.

“Prvobitni zakonski tekst je značajno izmijenjen, jer je Vlada prihvatila sve predloge vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim pravom i javnim interesom. Takođe, Vlada je zatražila mišljenje Venecijanske komisije i uvrstila u Predlog zakona sve preporuke ovog stručnog tijela Savjeta Evrope”, navode u DPS-u.

Na kraju su tekst zakona prihvatile sve vjerske zajednice osim SPC, koja je kako kažu u DPS-u, odbila dijalog o sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, uslovljavajući taj dijalog donošenjem zakona o restituciji crkvene imovine.

“Ovo bi značilo da se, prije rješavanja pravnog statusa sadašnje imovine koju koristi SPC, ovoj vjerskoj zajednici stavi na raspolaganje i dodatna imovina na koju pretenduje. Vlada nije prihvatila ovakvo uslovljavanje”, stoji u saopštenju DPS-a.