JANJIĆ VJERUJE

Nova metodologija u procesu pristupanja Evropskoj uniji, koju bi Evropska komisija trebala uskoro i zvanično da predstavi, ima za cilj konačno rješavanje pitanja članstva svih zemalja Zapadnog Balkana do 2030. godine, smatra politički analitičar iz Beograda i predsjednik Foruma za etničke odnose Dušan Janjić.

On u razgovoru za Pobjedu napominje kako Crna Gora kao članica NATO-a, ali i zemlja koja je, među kandidatima za članstvo, najviše odmakla u procesu pregovora, ima velike šanse da taj posao završi i ranije, do 2025. godine.

“Moguće je da Crna Gora i do 2025. godine postane punopravna članica Evropske unije upravo zbog činjenice da je najviše odmakla u otvaranju i zatvaranju poglavlja, ali i činjenice da je već članica NATO saveza”, navodi Janjić.

On ističe kako je plan Unije da na skupu koji će, pod predsjedavanjem Hrvatske, biti održan na proljeće, zemljama Zapadnog Balkana saopšti novu metodologiju.

A tome će, kako je dodao, prethoditi rasprave unutar Evropske komisije i odgovarajućih tijela.

Janjić, međutim, ističe kako se nova metodologija ne odnosi na zemlje koje su već počele pregovore za članstvo.

“Kada sagledamo sadržaj tih predloga, prva stvar koju treba konstatovati je da se oni ne odnose na zemlje koje su već počele pregovore. Dakle, ti predlozi se generalno ne odnose ni na Crnu Goru ni na Srbiju. Drugo, oni za te zemlje mogu da za odgovarajući pređeni put, koji podrazumijeva otvorena poglavlja i slično, daju neku vrstu instrukturalne podrške, koje za sada nema. Oni u to mogu da uključe Srbiju i Crnu Goru i najvjerovatnije hoće da bi malo i taj finansijski proces podigli”, navodi Janjić.

Dilema je, kaže on, šta će se dešavati sa zemljama koje za razliku od Crne Gore i Srbije, ozbiljno kaskaju u procesu evropskih integracija. Janjić u tom kontekstu pominje zemlje poput Bosne i Hercegovine, Albanije, Makedonije i Kosova.

“Očekivanja da se pravi blok od četiri zemlje nije realan. I te zemlje će ići pojedinačno samo što će u njihovom slučaju od početka biti uveden taj mehanizam kontrole, primjene i nagrađivanja. Sve u svemu, mislim da te promjene imaju za cilj da konačno riješe pitanje članstva zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i da do 2030. godine bude zvršena integracija svih tih zemalja”, zaključio je Janjić.

PODACI UIKS-A

Trudnice i porodilje nekada “nađu“ mjesto u crnogorskom zatvoru zbog sumnje da su počinile neka od krivičnih djela, ali i zbog izdržavanja kazne. Zatvorsko osoblje ima zadatak da se posebno ophodi prema njima, a naročito prema bebama koje na svijet dođu i prve dane života provedu uz majku lišenu slobode, piše Dan.

 

“U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u periodu od 2016. godine do danas na izdržavanju kazne zatvora nalazila se jedna trudnica i jedna porodilja (2016. godine i 2018/19. godine). Trenutno se u UIKS-u nalazi jedna trudnica kojoj je izrečena mjera pritvora”, saopšteno je Danu iz UIKS-a.

Zakonom o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti propisano je da se zatvorenici porodilji obezbjeđuju posebni uslovi za njegu i odgajanje djeteta. Te uslove propisuje organ nadležan za poslove rada i socijalnog staranja, uz saglasnost organa uprave nadležnog za poslove zdravlja.

“Evropska zatvorska pravila propisuju da djeca mogu da ostanu u zatvoru sa roditeljem ako je to u najboljem interesu djeteta. Takođe, zatvorenica porodilja ima mogućnost odlaganja izvršenja kazne zatvora ili prekid kazne u slučaju da ima dijete mlađe od jedne godine života”, istakli su iz UIKS-a.

Zakonom je propisano da članovi uže porodice mogu posjetiti zatvorenicu dva puta mjesečno u okviru redovnih posjeta.

“Suprug i djeca mogu posjetiti zatvorenicu u okviru porodične posjete, jednom mjesečno, u prostorijama koje su posebno namijenjene za porodične posjete, u trajanju od tri sata. Takođe, postoji mogućnost jedne vanredne posjete u toku mjeseca”, pojasnili su iz zatvora.

Kada su u pitanju posjete trudnicama i porodiljama koje se nalaze u pritvoru, odobrenja za posjetu pritvorenim licima izdaje nadležni sud koji vodi istražni postupak. Posjete se održavaju u prostoriji namijenjenoj za tu svrhu.

“Ishrana zatvorenika u UIKS-u je regulisana pravilnikom o tablicama ishrane, koji podrazumijeva potrebnu kaloričnu i nutritivnu vrijednost obroka koje su primjerene njihovoj starosnoj dobi, zdravlju i vjerskim i kulturnim potrebama. Na taj način se određuje i režim ishrane zatvorenica trudnica i porodilja. Režim ishrane određuje zatvorski ljekar”, saopštili su iz UIKS-a.

U organizacionoj jedinici zatvora Kazneno-popravni dom, u Odjeljenju za žene, nalazi se prostorija koja je namijenjena i opremljena svim potrebnim sadržajem za smještaj zatvorenica porodilja i djeteta.

“Uprava za izvršenje krivičnih sankcija obezbjeđuje svu potrebnu opremu za majku i bebu krevetac, pelene, hranu, higijenu i slično”, naveli su iz UIKS-a.

Pored plača beba, u zatvoru se više puta moglo čuti i izgovoreno sudbonosno “da”.

Zatvorske zidine nisu prepreka onim pritvorenim i osuđenim licima koja su ozbiljna u namjeri da stupe u brak sa osobom koju vole. Zakonom je, srećom po njih, dozvoljeno da se realizuje vjenčanje unutar zatvora.

“U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija od 2016. godine do 2020. godine sklopljeno je 16 brakova, od kojih su tri ženske osobe lišene slobode sklopile brak jedna pritvorenica i dvije zatvorenice”, rekli su Danu iz Uprave zatvora.

PRAVILA JASNA

Dobijanje crnogorskog pasoša, uz investiranje, složena je procedura, koja uključuje i proceduru provjere o međunarodnoj podobnosti, kao i one koje rade MUP i ANB, kažu iz Agencije za investicije. Ukoliko se utvrdi da je aplikant dao netačne podatke iniciraće se oduzimanje ekonomskog državljanstva. U tom slučaju, gubi se pravo na vraćanje uloženog novca.

 

U okviru programa ekonomskog državljanstva svi nerezidenti koji se prijavljuju za crnogorsko državljanstvo moraju proći složenu poroceduru provjere uključujući i porijeklo kapitala.

Direktor Agencije za investicije Dejan Medojević kaže da se prvo obavlja provjera samog agenta za posredovanje, ali i veoma bitna provjera koju rade agenti za ocjenu međunarodne podobnost Nju Dilidžens Agenti.

“Na kraju MUP u saradnji sa našim ANB-om i ostalim bezbjednosnim službama rade zadnju bezbjednosnu provjeru tako da smo sigurni da se ne može desiti da neko lice koje je povezano sa terorizmom, koje dolazi sa prljavim novcem, može steći ekonomsko državljanstvo”, rekao je Medojević.

Poslanik Aleksandar Damjanović smatra da Crna Gora ima male kapacitete da kvalitetno uradi neophodne provjere aplikanata i kapitala koji dolazi u Crnu Goru.

“Biće problem, naravno, Crna Gora ima male kapacitete, a ovdje će se javljati i oni koji imaju ozbiljne namjere, a i oni sa nekim sumnjivim namjerama. Zato je bitno da je projekat do kraja transparentan, da je zakonit, da svako može da dobije informaciju o tome na koji način se odabiraju potencijalni investitori”, rekao je Damjanović.

Iz MUP-a kažu da osim međunarodnih, MUP i ANB rade dodatne provjere.

“MUP postupajući po predlogu predsjednika Vlade Crne Gore za prijem lica po osnovu posebnog programa ulaganja u crnogorsko državljanstvo vrši posebne provjere i pribavlja saglasnost od ANB-a”, rekao je Miroslav Zeković iz MUP-a.

Damjanović ističe da je problematična odredba koja onemogućava osobama pravosnažno osuđenim na kaznu dužu od godinu da apliciraju za državljanstvo.

“Imate investitore koji vode dugotrajne sudske sporove, koji su osuđeni nepravosnažno, iako su djela ozbiljna, a mogu pošto su nepravosnažno osuđeni da konkurišu da dobiju državljanstvo. Šta ako nakon dobijanja državljanstva budu pravosnažno osuđeni u zemlji iz koje su došli”, rekao je Damjanović.

Zeković ističe da se, ako se za lice koje je steklo ekonomskog državljanstvo naknadno utvrdi da je dalo netačne podatke ili prikrilo činjenice, nadležni organ objavještava MUP o pokretanju postupka za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona.

Ukoliko aplikantu bude oduzeto ekonomsko državljanstvo, gubi pravo da mu se vrati uloženi novac, kažu iz MUP-a.

Kristina Pavićević, RTCG

DAN SJEĆANJA

U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, kada je 1945. godine oslobođen nacistički logor Aušvic u kojem je tokom Drugog svjetskog rata stradalo najmanje milion i dvjesta hiljada ljudi. Holokaust je najveći zločin u istoriji čovječanstva, a države bi trebalo da urade sve kako se nikad ništa slično ne bi ponovilo, poručuju iu Jevrejske zajednice u Crnoj Gori. Zahvaljuju našoj državi, koja je, iako mala, tada pružila utočiste Jevrejima.

 

27. januar 1945, kada je oslobođen nacistički logor Aušvic, datum je koji čovječanstvo ne smije zaboraviti, kažu istoričari.

“Upotrijebiću riječi jedne sovjetske vojnikinje koja je među prvima ušla u koncentracioni logor Aušvic nakon oslobađanja, koja je rekla da ako postoji pakao na svijetu, to je Aušvic. I da gotovo narednih nekoliko sedmica nije mogla sa sebe da spere miris genocida. Upravo je to taj osjećaj koji svi treba da imamo”, kaže istoričar Boban Batrićević.

Da je Holokaust jedan od najvećih zločina u istoriji ponavljaju i iz Jevrejske zajednice u Crnoj Gori.

“Holokaust nije nešto što se dogodilo prije 75 godina, ne. To je lekcija koju svi moramo da naučimo. Ne fašizam, ne rasizam. Tako treba učiti djecu, i prstima im opipavati puls, kako bi bili sigurni da se ništa slično neće ponoviti nikada”, kaže rabin Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Ari Edelkop.

Ne, jer, bez obzira na boju kože ili vjersku pripadnost, svi imaju pravo na život. To je, kaže rabin, Crna Gora poštovala od početka, zato je jedna od rijetkih zemalja koja je Jevrejima, kad im je bilo najteže – pružila utočište.

“Crna Gora i Izrael imaju poseban odnos. Vi ste nas štitili, pružili nam sklonište kada nam je to bilo najpotrebnije. I danas to radite. Nijeste prijateljski nastrojeni samo prema Jevrejima, već ka svim narodima. To je dobro, jer vidimo da neke evropke zemlje ne štite antisemitizam. Naprotiv”, kaže Edelkop.

Zato je dobro što se svakodnevno pokušava pokazati da je sjećanje na holokaust možda najvažniji uslov opstanka civilizacije, jer bi suprotno vodilo propasti svijeta.

Dijana Drašković, RTCG

MINISTARSTVO

Tokom prošle godine zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama i Ministarstvu zdravlja podnijet je ukupno 3.481 prigovor pacijenata, kazali su Dnevnim novinama iz resora na čijem je čelu Kenan Hrapović.

 

Od toga, kako su kazali, 3.338 pritužbi podnijeto je zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama, a 143 Ministarstvu.

Prigovori zaštitnicima u zdravstvenim ustanovama najvećim dijelom odnosili su se na organizaciju rada zdravstvenih službi, dužinu čekanja na zdravstvene usluge, kvalitet zdravstvenih usluga, postupke zdravstvenih radnika ili saradnika i ostalo, dok se od ukupno 143 prigovora resornom ministarstvu 87 odnosilo na kvalitet zdravstvene usluge, 20 na vrijeme čekanja na zdravstvenu uslugu, 21 na ostalo, 14 na postupak zdravstvenog radnika ili saradnika i jedan na organizaciju zdravstvene službe.

“Najveći broj prigovora odnosio se na Klinički centar Crne Gore, čak 1.931, i Dom Zdravlja Podgorica, 1.138, koji i pružaju najveći broj usluga na godišnjem nivou, pa proporcionalno tome imamo i najveći broj prigovora”, objasnili su iz Ministarstva Dnevnim novinama.

U domovima zdravlja Mojkovac i Rožaje, Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Brezovik i Zavodu za transfuziju krvi, kako ističu, od 1. januara do 20. decembra 2019. godine nije bilo pritužbi građana.

“Po zahtjevima i pritužbama pacijenata, a u svakodnevnoj komunikaciji sa institucijama, Ministarstvo zdravlja odmah reaguje. Zdravstvene ustanove pisano po zahtjevu Ministarstva zdravlja ili pacijenta nakon utvrđivanja svih okolnosti za pojedinačne slučajeve, informišu Ministarstvo zdravlja o ishodu i preduzetim radnjama. Nakon toga Ministarstvo zdravlja o tome obavještava pacijenta koji je podnio prigovor, pojasnili su iz Ministarstva.

Najveći broj pritužbi građani, kako su rekli, iznesu putem telefona i najveći dio se na dnevnoj osnovi rješava.

“U pet slučaja Ministarstvo zdravlja je uputilo urgenciju zdravstvenim ustanovama, jer nijesu u roku odgovorile na traženi zahtjev pacijenta, odnosno Ministarstva zdravlja. U tri slučaja Ministarstvo zdravlja je, na osnovu pritužbi građana, pokrenulo postupak vanredne eksterne kontrole kvaliteta stručnog rada, a u jednom slučaju direktor zdravstvene ustanove pokrenuo je disciplinski postupak protiv ljekara, kazali su iz Ministarstva.

U 11 slučajeva, dodaju, Ministarstvo zdravlja je uputilo zdravstvenim ustanovama da se izjasne Komisiji za kontrolu kvaliteta na pritužbe građana i dva akta Upravi za inspekcijske poslove da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti.

ĐONOVIĆ SMATRA

Politički analitčar Ranko Đonović smatra da mitropolit Amfilohije preko litija kupuje vrijeme i pravi svojevrsni pritisak na crnogorsku vlast, kako bi sebi obezbijedio bolju pregovaračku poziciju u razgovorima do kojih će doći.

 

Mitropolit, kako ističe Đonović, dobro zna da je ovo i izborna godina i računa da može možda napraviti i neku vrstu političke trgovine.

U razgovoru za Dnevne novine Đonović kaže da vjeruje da je vlast svega toga svjesna “i da ne može imati povjerenja u Amfilohija”.

“Što se tiče litija i građana koji idu za Amfilohijem, siguran sam da jedan odsto njih nije pročitao Zakon o slobodi vjeroispovijesti, niti zna što tamo piše, niti su im duhovne vođe koje slijede to objasnili. Vjerovao sam da će objašnjenjima koja dolaze od strane onih koji su učestvovali u izradi Zakona, koji su ga predlagali i usvojili, građani shvatiti da se nikome ništa ne otima, da se radi o jednoj ogromnoj manipulaciji, ali to se, nažalost, ne dešava”, rekao je Đonović.

Sagovornik lista navodi da građani idu za Amfilohijem “koji preko litija vodi političku bitku, uspijevajući da obezbijedi određenu podršku dijela građana koji vjeruju da će neko da ‘otima svetinje'”.

“Ali, da se ne zavaravamo sve to što vidimo na ulicama, nije jedan, eventualno dva odsto Crne Gore. To nije Crna Gora, ali se stvara privid da je veliki broj onih koji su spremni da podrže Amfilohija, ne samo oko Zakona, nego što god bude trebalo. Ne znaju da Risto Radović, po mojoj procjeni, kupuje vrijeme, praveći preko litija svojevrsni pritisak na crnogorsku vlast, obezbjeđujući sebi bolju pregovaračku poziciju u budućim razgovorima”, ocjenjuje Đonović.

Ističe da bi trebalo imati u vidu i činjenicu da Amfilohiju ne “cvjetaju ruže” ni u odnosima sa vrhom SPC i zvaničnicima države Srbije.

“U njihovoj komunikaciji koju vidimo u medijima može se prepoznati izvjesna nesaglasnost sa ljudima koji vode glavnu riječ u Srbiji, a to su Aleksandar Vučić i Irinej. Dakle, sve to će lukavi Risto Radović dobro da izvaga i da vidi od koga i pod kojim uslovima može da izvuče najveću korist. Pri tom, u toj svojoj političkoj utakmici, vrlo vješto koristi pitomce Kalabića i Mihailovića. Ali i pitomci žele da pobijede, pa je ova utakmica vrlo zanimljiva za posmatranje. Ali, samo dok traje, jer rezultat se zna svi će izgubiti. Mislim da je Amfilohije dobro svjestan da im je ovo posljednja utakmica, kao i oni koji stoje iza crtanja trobojki po crnogorskim gradovima”, naglašava Đonović.

Đonović kaže da, kada MCP u pitanju, ne treba isključiti nijednu mogućnost pa ni tu da mitropolit napravi određene zaokrete.

“Neće to biti još. Dokle god bude građana koji će da šetaju, dokle god bude raspoloženih da crtaju i brane zastavu druge države i da napadaju policiju, dotle će se pokušavati sa podizanjem tenzija. Kako je država odlučna da ne dozvoli radikalizaciju, Amfolihije će u jednom trenutku ući u dijalog sa Vladom i pokušati najviše da izvuče. Tako radi decenijama. Uvijek je znao da se prikloni tamo gdje je za sebe mogao da obezbijedi najviše koristi. Ne mislim na korist u materijalnom smislu, nego na uticaj”, smatra Đonović.

DANAS SJEDNICA

Administrativni odbor danas će početi postupak za imenovanje predsjednika Državne izborne komisije (DIK).

Aktuelni predsjednik DIK-a, Đorđije Vukčević izabran je na tu funkciju u martu prošle godine, ali je 17. januara ispunio uslove za starosnu penziju.

On je ranije kazao da se, nakon ispunjenja uslova, u penziju ide danom donošenja rješenja koje donosi poslodavac, a u ovom slučaju to je Skupština Crne Gore.

Mandat predsjednika DIK-a je četiri godine.

Članovi Administrativnog odbora sjutra će raspravljati o primjeni člana Poslovnika Skupštine koji se odnosi na kažnjavanje poslanika koji neopravdano odsustvuju sa sjednica parlamenta i njegovih radnih tijela.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Ovaj dan obilježava se kao međunarodni dan holokausta u znak sjećanja na dan kada su 1945. sovjetske jedinice oslobodile Aušvic, nacistički koncentracioni logor u Drugom svjetskom ratu  u kojem je ubijeno milion i po ljudi, među kojima više od milion Jevreja. Ovaj Dan ustanovljen je prema odluci Ujedinjenih nacija u novembru 2005.

Na današnji dan 1235. u  Trnovu, u Bugarskoj, umro je Sava Nemanjić (sveti Sava), utemeljivač Srpske pravoslavne crkve, države i školstva.

1386 – Đurađ III Balšić potvrdio je privilegije Dubrovčanima nastanjenim u Zeti, služeći se titulom »Knez nezavisni i gospodar Gornje i Donje Zete, Krajine, Valone i Primorja«.

1885 – Rođen je američki kompozitor Džerom Kern tvorac mjuzikla. Njegova opereta »Ploveće pozorište« smatra se jednom od najboljih u istoriji pozorišta SAD. Komponovao je i filmsku muziku.

1895 – Umro je znameniti crnogorski junak Novica Cerović. Cerović je rođen u Tušini u Drobnjaku 1805. Osnovnu školu završio je u manastiru Župa kod Nikšića. U 27.  godini izabran je za kneza Drobnjaka koji je tada bio pod turskom vlašću. Bio je pobornik Njegoševe politike i po njegovom nalogu organizovao je ubistvo Smail-age Čengića 1840. Naredne godine imenovan je za vojvodu, a potom za senatora. Poslije prelaska na Cetinje rješavao je međuplemenske sporove.

1901 – Umro je italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, jedan od najvećih muzičkih stvaralaca 19. vijeka. Svjetsku slavu stekao je operama »Aida«, »Otelo«, »Travijata«, »Rigoleto«, »Nabuko«, koje su i danas ključna djela repertoara operskih kuća širom svijeta. Njegovoj sahrani u Milanu prisustvovalo je 200.000 ljudi.

1918 – U Nikšiću je rođen Milorad Perović, jedan od najvećih donatora nikšićkih bolnica, kojima je ostavio 2,5 miliona dolara. Milorad Perović je osnovnu školu i gimanziju završio u Nikšiću, a početkom Drugog svjetskog rata priključio se narodno-oslobodilačkom pokretu. Bio je interniran u logoru u Albaniji a potom i u Italiji, gdje je dočekao kraj rata. Po oslobođenju, slijedeći sudbinu oca pečalbara i on se našao u Americi i ubrzo zaposlio kao menadžer za istočno tržište u velikoj farmaceutskoj korporaciji Lederle. Nakon penzionisanja i ženine smrti prodao je kuću u Njujorku 1984. i vratio se u Jugoslaviju. Nastanio se u Beogradu, ali je ubrzo posjetio Nikšić i gradskoj bolnici darivao 25. 000 dolara. Finansirao je i dogradnju određenih kabineta u Brezoviku. Testamentom iz 1986. trima nikšićkim bolnicama zavjetovao je 2,5 miliona dolara. Umro je 19. juna 1991. a njegova urna pohranjena je na nikšićkom groblju. Odredio je da o donaciji, koja se bolnicama isplaćuje u devet godišnjih rata, počev od 2008, brinu ljekari Slobodan Nikčević, Ratko Perović i Blažo Perović.             

1924 – Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca potpisala je u Rimu pakt o prijateljstvu i saradnji s Italijom i sporazum kojim je Rijeka predata Italiji.

1944 – Sovjetski general Leonid Govorov saopštio je u Drugom svjetskom ratu da je Lenjingrad potpuno oslobođen od Nijemaca, koji su ga pod opsadom držali od septembra 1941, ali nijesu uspjeli da ga osvoje. Tokom blokade umrlo je više od 670.000 ljudi, od čega 641.000 od gladi.

1951 – U Podgorici je osnovan Vatrogasni savez Crne Gore. Na osnivačkoj sjednici usvojena su pravila Saveza i izabrani: za predsjednika Saveza Vlado Raičević, a za sekretara Momo Mićović. Nakon osnivanja, Savez je pristupio omasovljavanju postojećih vatrogasnih društava u većim gradovima i osnivanju novih u manjim mjestima. U to vrijeme na području Crne Gore organizovano je oko 50 vatrogasnih društava sa preko pet hiljada članova.

1967 – Predstavnici 60 zemalja potpisali su sporazum o zabrani upotrebe oružja za masovno uništavanje u svemiru.

1973 – Potpisivanjem mirovnog ugovora u Parizu, završen je Vijetnamski rat i okončano vojno angažovanje SAD u toj zemlji. Glavni pregovarači, američki državni sekretar Henri Kisindžer i sjevernovijetnamski ministar Le Duk To dobili su iste godine Nobelovu nagradu za mir.

2005 –  U miločerskom hotelu “Maestral” formiran je “Pokret za evropsku državnu zajednicu Srbija i Crna Gora”. Za predsjednika Skupštine Pokreta izabran je dr Čedomir Vukmanović, a za predsjednika Upravnog odbora Pokreta Zoran Žižić.

2008 – Povodom brojnih ataka na crnogorsku duhovnu i kulturnu baštinu reagovala je Fondacija »Sveti Petar Cetinjski«. U saopštenju je upozoreno na brojne devastacije crnogorskog duhovnog nasljeđa, na bespravno podizanje crkava po crnogorskim brdima, te na otuđivanje imovine crnogorske države i crnogorske crkve.

2008 – U 80. godini umro je bivši presjednik Indonezije Suharto, svrgnut 1998. nakon masovnih studentskih protesta i nemira širom zemlje, optužen za smrt i zatvaranje oko milion političkih protivnika od dolaska na vlast 1965.

2008 –  U 89. godini  umrla je Mari Smit Džons, posljednja izvorna govornica ejak jezika na Aljasci, na kojoj se  pred izumiranjem nalazi još 20 autohtonih jezika.

2008 –  U 97. godini umro  je poglavar Mormonske crkve Gordon Hinkli, koji je doprinio da ta crkva 1978. promijeni svoju politiku koja je do tada, između ostalog, pripadnicima crne rase zabranjivala da postanu sveštenici. Mormonska crkva, koju je 1830. u Njujorku osnovao Džozef Smit, ima 13 miliona vjernika širom svijeta. Vjernici Mormonske crkve ne konzumiraju alkohol, kafu i duvan, vjeruju da  Bog govori preko živih apostola i proroka, da je Isus nakon vaskrsnuća posjetio Ameriku i da nema vječnog pakla.

2008 – Srpski teniser Novak Đoković,  pobijedivši u polufinalu »Australijan opena« Rožea Federera i u finalu Žoa Vilfrida Congu, osvojio je prvi gren slem turnir u karijeri i postao najmlađi pobjednik na terenima »Melburn parka«.

2009 – Ruska pravoslavna crkva izabrala je za novog patrijarha 62-godišnjeg mitropolita Kirila koji je na tom mjestu zamijenio Aleksija II koji je umro 5. decembra 2008.

2009 – U 76. godini umro je poznati američki pisac Džon Apdajk, dvostruki dobitnik Pulicerove i Nacionalne književne nagrade. Autor je više od 50 knjiga: romana, zbirki kratkih priča, poezije, kritika, eseja, memoara, a proslavio se romanom u četiri nastavka  o bivšoj srednjoškolskoj košarkaškoj zvijezdi Hariju Zeki Angstromu. Za dva romana iz tog serijala »Zeka je bogat« i »Zeka je umro« dobio je Pulicerovu i prestižnu Nacionalnu nagradu. Apdajk se proslavio i romanima »Kentaur«, »Parovi« i »Vještice iz Istvika«, prema kojem je snimljen i istoimeni film.

2010 – Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojila je u Strazburu, gotovo jednoglasno, preporuku Komiteta ministara Savjeta Evrope koja sadrži niz mjera kojima se garantuje veće poštovanje slobode medija i sigurnost novinara.

2014 – Uhapšen je lider kosovskih Srba i glavni posrednik za NATO i Evropsku uniju Oliver Ivanović, koji je osumnjičen u istrazi o navodnim ratnim zločinima počinjenim prije više od deset  godina, kako je saopštio EULEX.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1892 – U Andrijevici  je osnovana Narodna biblioteka. Imala je 52 člana i dobijala sve listove i časopise iz Crne Gore i Srbije, kao i neke iz inostranstva.

1926 – Engleski pronalazač Džon Logi Berd je u Londonu prvi put javno demonstrirao televiziju.

2010 – Izraelski lideri izjavili su na Međunarodni dan sjećanja na holokaust da je Iran prijetnja za cijeli svijet i obećali da jevrejski narod nikad više neće biti žrtva nekog fanatičnog režima.

70 GODINA

Hiljade Indijaca prisustvovale su na jednom od glavnih bulevara u glavnom gradu Nju Delhiju vojnoj paradi kojom je obilježen Dan republike i 70. godišnjica uvođenja demokratije u toj zemlji.

Tokom ceremonije, đaci, igrači narodnih igara, bataljoni policije i vojske promarširali su paradnom rutom, praćeni prikazom vojne opreme.

Na paradi je bilo i brojnih platformi na kojima je predstavljena velika kulturna raznolikost Indije, dok su muškarci, žene i djeca u šarenim nošnjama igrali tradicionalne plesove.

Parada je trajala 90 minuta i prenošena je uživo preko televizije.

Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro bio je glavni gost na ovogodišnjoj proslavi. Njemu su predsjednik Ram Nat Kovind i premijer Narendra Modi dodijelili ceremonijalnu Počasnu gardu u predsjedničkoj palati. 

Bolsonaro se pridružio dvojici indijskih vođa dok je vojna parada prolazila kroz centralnu aveniju blizu predsjedničke palate. 

Pored učešća u proslavama, Bolsonarova posjeta je namijenjena i jačanju trgovine i investicionih veza između dvije zemlje u nizu oblasti.

Prije parade premijer Narendra Modi odao je počast palim borcima u novoizgrađenom Ratnom memorijalnom centru u Nju Delhiju.

Manje parade takođe su održane u glavnim gradovima indijskih država.

Policija je javila da su separatistički ekstremisti koji redovno bojkotuju proslavu Dana republike bacili pet bombi u istočnoj državi Asam. Niko nije povrijeđen, navela je policija.

70 GODINA

Hiljade Indijaca prisustvovale su na jednom od glavnih bulevara u glavnom gradu Nju Delhiju vojnoj paradi kojom je obilježen Dan republike i 70. godišnjica uvođenja demokratije u toj zemlji.

Tokom ceremonije, đaci, igrači narodnih igara, bataljoni policije i vojske promarširali su paradnom rutom, praćeni prikazom vojne opreme.

Na paradi je bilo i brojnih platformi na kojima je predstavljena velika kulturna raznolikost Indije, dok su muškarci, žene i djeca u šarenim nošnjama igrali tradicionalne plesove.

Parada je trajala 90 minuta i prenošena je uživo preko televizije.

Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro bio je glavni gost na ovogodišnjoj proslavi. Njemu su predsjednik Ram Nat Kovind i premijer Narendra Modi dodijelili ceremonijalnu Počasnu gardu u predsjedničkoj palati. 

Bolsonaro se pridružio dvojici indijskih vođa dok je vojna parada prolazila kroz centralnu aveniju blizu predsjedničke palate. 

Pored učešća u proslavama, Bolsonarova posjeta je namijenjena i jačanju trgovine i investicionih veza između dvije zemlje u nizu oblasti.

Prije parade premijer Narendra Modi odao je počast palim borcima u novoizgrađenom Ratnom memorijalnom centru u Nju Delhiju.

Manje parade takođe su održane u glavnim gradovima indijskih država.

Policija je javila da su separatistički ekstremisti koji redovno bojkotuju proslavu Dana republike bacili pet bombi u istočnoj državi Asam. Niko nije povrijeđen, navela je policija.

  • Monstat: Spoljnotrgovinska razmjena 1,94 milijarde eura
    on 29/06/2026 at 13:59

    Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za prvih pet mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,94 milijarde eura, što je 0,5 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

  • Spajić: Socijalni dijalog bitan, želimo da uskladimo prioritete sindikata i poslodavaca
    on 29/06/2026 at 13:28

    Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je medijima da nema informaciju da li je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga blizu dogovora sa sindikatima o potpisivanju Opšteg kolektivnog ugovora i povećanju koeficijenata čime bi plate porasle za oko deset odsto. On je novinarima u Vili Gorica rekao da resorna ministarka Naida Nišić razgovara i sa poslodavcima i sindikatima, te da u potpunosti podržava njen rad.

  • Potpisan ugovor za izgradnju zaobilaznice oko Budve, radovi kreću u oktobru
    on 29/06/2026 at 12:11

    Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisali su danas ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve.

  • Uprava carina: EU mijenja pravila za pošiljke do 150 eura, u Crnoj Gori se ne primjenjuju nove mjere
    on 29/06/2026 at 09:59

    Evropska unija je u okviru buduće carinske reforme odlučila da ukine dosadašnje izuzeće od carine za pakete vrijednosti do 150 eura, uz uvođenje privremenog rješenja od tri eura po naručenom artiklu od 1. jula 2026. godine, dok iz Uprave carina poručuju da se ove izmjene ne primjenjuju u Crnoj Gori.

  • Benzin skuplji za cent, dizel jeftiniji
    on 29/06/2026 at 09:51

    Večeras od ponoći će litar benzina biti skuplji jedan cent, a litar dizela će pojeftiniti za jedan cent, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Uprava carina spremna za bespapirno poslovanje, privreda se još prilagođava
    on 28/06/2026 at 18:51

    Prvi naredni veliki korak koji bi Crna Gora trebalo da ostvari jeste članstvo u Evropskoj uniji. Iz Uprave carina saopštavaju da se nalazimo na samom pragu ispunjavanja svih završnih mjerila u okviru pregovaračkog poglavlja 29 – Carinska unija. Spremni su, kažu, i administrativno i tehnički za potpuni prelazak na bezpapirno poslovanje.

  • BS: Novim zakonom partnerke preduzetnika dobijaće materijalnu naknadu
    on 28/06/2026 at 16:56

    Poslanici Bošnjačke stranke i drugih partija iz vlasti predali su u skupštinsku proceduru Predlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim se uvodi novo materijalno davanje – naknada za materinstvo za suprugu, odnosno životnu partnerku lica koja se bave preduzetničkom djelatnošću.

  • Monstat: Rast jediničnih vrijednosti izvoza robe
    on 28/06/2026 at 14:48

    Jedinične vrijednosti izvoza robe u periodu od januara do decembra prošle godine bilježe rast od 4,8 odsto u odnosu na 2024, pokazuju podaci Monstata.

  • Sjutra potpisivanje ugovora za prvu fazu obilaznice oko Budve
    on 28/06/2026 at 07:37

    Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisaće sjutra ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve.

  • Notari pod lupom: Milionski ugovori, a kontrolisan tek svaki stoti zapis
    on 28/06/2026 at 06:12

    Iako notari zaključuju ugovore vrijedne stotine hiljada, pa i milione eura, kontrola njihovog rada je, kako pokazuju podaci, ograničena i nedovoljno transparentna. U Agenciji za sprječavanje korupcije ističu za RTCG da bi uključivanje notara u provjere bilo od posebnog značaja kako bi se obezbijedio visok nivo odgovornosti i transparentnosti. Iako notari sami kažu da podliježu trostrukoj kontroli, i u civilnom sektoru smatraju da bi pažnja državnih organa, kada je riječ o notarima, trebalo da bude značajno veća.