MINISTARSTVO ZDRAVLJA

Građani su u prošloj godini zaštitnicima prava pacijenata i Ministarstvu zdravlja podnijeli skoro 3,5 hiljada prigovora, a najviše su se žalili na organizaciju rada zdravstvenih službi, na dužinu čekanja i kvalitet zdravstvenih usluga, kao i na postupke zdravstvenih radnika.

Iz Ministarstva zdravlja su agenciji Mina kazali da je od 1. januara do 20. decembra podnijet ukupno 3.481 prigovor, od čega 3.338 zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama, a 143 Ministarstvu.

Kako su naveli, prigovori su se najvećim dijelom odnosili na organizaciju rada zdravstvenih službi, dužinu čekanja na zdravstvene usluge, kvalitet zdravstvenih usluga i na postupke zdravstvenih radnika ili saradnika.

„Najveći broj prigovora odnosio se na Klinički centar Crne Gore (KCCG) – 1.931, i Dom Zdravlja Podgorica – 1.138. Te ustanove pružaju najveći broj usluga na godišnjem nivou i proporcionalno navedenom imamo i najveći broj prigovora“, precizirali su iz Ministarstva.

Tom resoru su u istom periodu podnijeta 143 prigovora na rada zdravstvenih ustanova, od čega 87 na kvalitet zdravstvene usluge, 20 na vrijeme čekanja, 21 na „ostalo“, 14 na postupke zdravstvenih radnika ili saradnika i jedan na organizaciju zdravstvene službe.

„U domovima zdravlja Mojkovac i Rožaje, Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Brezovik i Zavodu za transfuziju krvi, u periodu od 1. janura do 20. decembra nije bilo pritužbi građana“, kazali su iz Ministarstva.

Prema njihovim riječima, po zahtjevima i pritužbama pacijenata, a u svakodnevnoj komukicaiji sa institucijama, Ministarstvo odmah reaguje.

„Zdravstvene ustanove pisano, po zahtjevu Ministarstva ili pacijenta, nakon utvrđivanja svih okolnosti za pojedinačne slučajeve, informišu Ministarstvo o ishodu i preduzetim radnjama. Nakon toga, Minisatrstvo o tome obavještava pacijenta koji je podnio prigovor“, kazali su iz tog resora.

Kako su naveli, najviše pritužbi građani iznesu putem telefona, i najveći dio se rješava na dnevnoj osnovi.

Iz Ministarstva su kazali da su u pet slučajeva uputili urgenciju zdravstvenim ustanovama jer nijesu u roku odgovorile na traženi zahtjev pacijenta, odnosno tog resora,.

U tri slučaja Ministarstvo je, na osnovu pritužbi građana, pokrenulo postupak vanredne eksterne kontrole kvaliteta stručnog rada, a u jednom slučaju direktor zdravstvene ustanove pokrenuo je disciplinski postupak protiv ljekara.

Ministarstvo je 11 slučajeva uputilo zdravstvenim ustanovama da se izjasne Komisiji za kontrolu kvaliteta na pritužbe građana i dva akta Upravi za inspekcijske poslove da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti.

„Podnošenje prigovora pokazuje da su pacijenti sve više upoznati sa sopstvenim pravima kroz institut zaštitnika prava pacijenata, kao i da se povećava povjerenje u institucije sistema da će se prema njihovoj primjedbi/žalbi/prigovoru odnijeti blagovremeno i adekvatno, jer je to jedan od načina da rješavamo probleme i podižemo kvalitet usluga“, ocijenili su iz Ministarstva.

Oni su apelovali na pacijente da iznose svoje stavove i eventualne probleme sa kojima se suočavaju u zdravstvenim ustanovama, kako bi se manjkavosti u sistemu otklanjale, a sistem učinili bezbjednijim, efikasnijim i dostupnijim.

„Rezultati ovakvog fokusiranog, sistematičnog pristupa su izuzetni: 83 odsto specijalističkih pregleda u opštim bolnicama se može obaviti u sljedećih mjesec dana, dok je taj procenat u KCCG 61. U Opštoj bolnici Berane taj procenat je čak 98 odsto“, naglasili su iz Ministarstva.

Prema njihovim riječima, jedan od najsenzitivnijih indikatora kvaliteta su prigovori pacijenata na dužinu čekanja na specijalističke preglede, koji je u poslednjem kvartalu prošle godine pao za 70 odsto u KCCG.

„A u opštim bolnicama u odnosu na drugi kvartal iste godine, poslednji period prije implementacije Jedinstvene platforme za elektronsko zakazivanje“, dodali su iz Ministarstva.

ZA KRAJ ZIMSKE SEZONE

Iako se sve češće čuju ocjene o neuspješnoj zimskoj turističkoj sezoni, turistički poslenici su ipak optimisti, jer se narednih dana, prema prognozama prognostičara, očekuju padavine. Preduzeće Skijališta Crne Gore planiranom dinamikom radiće na sistemu za vještačko osnježavanje kako u narednom periodu ne bi zavisili od vremenskih prilika, poručuju iz resornog ministarstva.

U našem elitnom skijalištu, zbog nedostatka snijega, rezervacije se otkazuju. Vikendom su jedino dobro popunjeni hoteli sa četiri zvjezdice, tvrde u Turističkoj organizaciji Kolašin.

“Nakon dobre popunjenost smještajnih kapaciteta tokom novogodišnjih i božićnih praznika, nedostatak snijega za kvalitetno i bezbjedno skijanje na skijalištima uslovio je brojno otkazivanje rezervacija, kako u hotelima, tako i kod izdavaoca privatnog smještaja”, kazao je direktor TO Kolašin Aleksandar Vlahović.

Juče i danas u gradu, kao i na starom skijalištu kiša koja svakako ne pogoduje skijašima. Ovo malo snijega vjerovatno će se istopiti, kazala nam je juče menadžerka, koja nije bila raspoložena za razgovor pred kameru. Na novom skijalištu susnježica i organizovana posjeta iz Albanije i Podgorice. juče 400 posjetilaca, danas 600 kaže, direktor Skijališta Crne Gore koji se nada da sezona ipak nije neuspješna, jer se padavine narednih dana ipak očekuju.

“Ovaj čitavi projekat je predviđen da se realizuje do zaključno sa 2022. godinom, a do tada će u sami ski centar biti uloženo u skijališta koja se grade, kako u ovaj, tako i u skijališta Žarski, Cmiljača, Hajla, Štedim i Savin Kuk na Durmitoru biti uloženo oko 140 miliona eura. Konkretno u ovom ski centru do sada je uloženo nešto vise od 17 miliona eura, a već do kraja ove godine, tekuće godine, biće uloženo nešto vise od 30 miliona eura”, navoeo je direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović.

Pored zabavnog programa i promocije domaćih ukusa za ovu sezonu, direktor za narednu najavljuje spajanje staza novog sa starim skijalištem.

“To će se odnositi na izgradnju još jedne nove, šestosjedne sklopive žičare, sad mogu da kažem u skladu sa najsavremenijim standardima, proizvođača Dopel Majer, i izgradnja dodatnih 15 km skijaških staza. Tako se izgradnjom te žičare i dodatne infrastrukture, uz postojeću žičaru koja je ovdje već u funkciji, a u odnosu na infrastrukturu Ski centra Kolašin 1450 imaćemo jedan spojeni ski centar sa oko 45 km skijaških staza”. ističe Popović.

I u resornom ministarstvu tvrde da iako je posjeta za sada lošija, ne trebamo biti pesimisti.

“Imamo pad u januaru, to je evidentno, ne samo kod nas nego i u državama regiona na skijalištima gdje nema vještačko osnježavanje, iz prostog razloga što nema snijega i kada govorimo o turizmu kao privrednoj grani, mi ovdje govorimo o elementarnoj nepogodi koja nas je pogodila”, kazao je Damir Davidović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Sistem za vještačko osnježavanje podrazumijeva izgradnju čitave infrastructure, objašnjavaju u resornom ministarstvu.

“Kada govorimo o onome što je jako interesantno javnosti u poslednje vrijeme, vještačkom osnježavanju, u budžetu za ovu godinu su već unaprijed bila planirana sredstva za izradu projektne dokumentacije, a naredne godine će se ići u implementaciju, tako da mi očekujemo, ako sve bude išlo po planiranom rasporedu, da možda već za zimsku sezonu 2021. godine na 22. imamo vještačko osnježavanje na Kolašin 1600”, navodi Davidović.

Za sada u našoj zemlji jedino staro skijalište u Kolašinu ima dio sistema za vještačko osnježavanje koje očito nije dovoljno, pa ćemo u narednih par godina ipak zavisiti od klimatskih promjena koje su sve izražajnije.