UZDRŽATI SE OD NASILJA

Postupanje policijskih službenika tokom aktuelnih javnih okupljanja u skladu je sa zakonskim normama i standardima i primjetna je tolerancija i suzdržanost prilikom primjene policijskih ovlašćenja, ocijenjeno je na sastanku koji je održan na inicijativu Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) održan je konsultativni sastanak sa predstavnicima direktorata za nadzor i za strateško-razvojne poslove, Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije i Savjeta, na kom su razmijenjena mišljenja i saznanja u odnosu na aktuelna javna okupljanja i postupanje policije.

“Zajednički je konstatovano da je dosadašnje postupanje policijskih službenika u skladu sa zakonskim normama i standardima i da je primjetna evidentna tolerancija i suzdržanost prilikom primjene policijskih ovlašćenja u izvršavanju policijskih poslova”, navodi se u zajedničkom saopštenju MUP-a i Savjeta.

Učesnici sastanka ukazali su na to da su građani dužni da postupe po naredbi policijskog službenika u svakom konkretnom događaju i suzdrže se od izazivanja incidenata.

Građani, kako su naveli, zakonitost svakog izdatog naređenja i postupanja policijskih službenika mogu da provjere kroz obraćanje Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Savjetu za građansku kontrolu rada policije, Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije MUP-a, Etičkom odboru, kao i da u najbližoj stanici policiji podnosu prigovor.

Učesnici sastanka apelovali su na sve građane da se pravo na mirno javno okupljanje koristi u skladu sa građanskim i demokratskim vrijednostima i bez učešća u nasilju.

“Konstatuje se da je neupitna identifikacija svih policijskih službenika u vršenju policijskih poslova u svakoj situaciji i na bilo kojoj lokaciji, što potvrđuje službena dokumentacija, patrolni listovi i prepoznata odgovornost neposrednih starješina koji rukovode izvršavanjem konkretnih zadataka”, navodi se u saopštenju.

Učesnici sastanka osudili su napade na policijske službenike i oštećenje službenih vozila koje koristi policija.

Oni su ukazali na značaj policijskog posla u demokratskom društvu.

Kako se navodi, naročito je osuđeno objavljivanje fotografija policijskih službenika čiji je cilj njihova diskreditacija, omalovažavanje i ugrožavanje njihove sigurnosti.

“Od Uprave policije i policijskih službenika se očekuje da nastave sa zakonitim i profesionalnim postupanjem, uz poštovanje ljudskih prava i sloboda prilikom primjene policijskih ovlašćenja”, dodaje se u saopštenju.

PAR DANA DO IZLASKA IZ EU

Pred Velikom Britanijom je istorijska nedjelja u kojoj će, u petak, postati prva zemlja koja je napustila Evropsku uniju, poslije tri i po godine teškog procesa razdvajanja.

Neki će slaviti, nekima će srca biti teška, ali Bregzit, tri puta odbijan u Parlamentu, dogodiće se u petak 31. januara 2020. u ponoć po centralnoevropskom vremenu (23.00 po vremenu u Londonu).

Između Velike Britanije i evropske dvadesetsedmorice ostaje dalje da se sredi sve o budućim odnosima. Razdvajanje neće odmah da se ogleda u konkretnim promjenama, ono će prije svega predstavljati početak pregovora da se utvrde modaliteti budućih odnosa dvije strane.

Uprkos pokušajima najžustrijih euroskeptika da se zvono Big Bena, koji je u popravci, oglasi na taj dan, to se neće desiti. Umjesto toga, svjetleći sat postavljen na Dauning stritu obilježiće veliki skok odbrojavanjem unazad.

Kovanica od 50 penija (u vrijednosti od 60 euro centi koji Velika Britanija nikad nije usvojila) biće izdata da obilježi taj događaj, u ukupno deset miliona primjeraka.

Žustri pristalica Bregzita premijer Boris Džonson, obratiće se naciji u toku večeri.

“Nije važno kako ste glasali 2016. (na referendumu o Bregzitu), vrijeme je da se sa povjerenjem gleda na pionirsku zemlju koja ćemo postati u deceniji pred nama i da se izliječe podjele prošlosti”, izjavio je Džonson danas.

Taj zadatak neće biti mali, s obzirom da su skupštine Škotske, Velsa i Sjeverne Irske odbacile njegov zakon o Bregzitu.

Boris Džonson koji je došao na čelo vlade u julu uspio je tamo gde njegova prethodnica Tereza Mej nije. Ona je napustila Dauning strit sa suzama u očima posle tri odbijanja njenog sporazuma o Bregzitu u parlamentu, navodi Frans pres.

Džonson je ponovo pregovarao o tekstu sa Briselom, uključio je novo rješenje da se izbjegne vraćanje na fizičku granicu između Irske i Sjeverne Irske, i konačno je uspio da Parlament usvoji zakon kojim se pokreće Bregzit. To je uspio zahvaljujući velikoj većini u tom tijelu, najvećoj za konzervativce od Margaret Tačer, osiguranoj pri njegovoj ubjedljivoj pobjedi na prijevremenim izborima u decembru.

Tekst kojim sporazum o razlazu od 535 strana postaje zakon, promovisala je kraljica Elizabeta druga 23. januara, osam dana prije roka za razlaz. Ostaje posljednja formalnost prije nego što se stavi kraj na 47 godina zajedništva, ratifikacija sporazuma o Bregzitu u srijedu u Evropskom parlamentu.

Tekst je u petak kružio između Londona i Brisela da ga potpišu dvije strane.

Međutim, 31. januar je prije svega simboličan datum. Sporazum o razlazu predviđa tranzicioni period da bi zemlja mogla bez naglog prekida da izađe iz Unije, do 31. decembra ove godine. Tokom tog perioda Velika Britanija nastaviće da primjenjuje EU propise, ali više neće imati pravo glasa.

U tom periodu, London i Brisel treba da se dogovore o budućim odnosima, posebno oko trgovinskih pitanja. Džonson želi da se to završi u rekordnom vremenu i isključuje bilo kakvo dalje produženje od roka od kraja godine. Evropljani smatraju da je rok vrlo kratak, ocjenjujući da treba ustanoviti prioritete.

Boris Džonson je rekao da bi sa EU želio sporazum sličan onom koji postiji sa Kanadom, bez primjene propisa Evropske unije.

Paralelno sa tim Britanija želi da postigne sopstvene ugovore o slobodnoj trgovini sa drugim zemljama, posebno sa SAD, čiji je predsjednik, Donald Tramp, najavio da će sa Londonom imati “fantastičan” sporazum.

U tviter poruci sa slikom evropske i britanske zastave i srcem bivši predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk poručio je Velikoj Britaniji “Mi, Evropska unija, uvijek ćemo vas voljeti”.

DUPLO VIŠE OD EU

Prosječna starost vozila u Crnoj Gori je 15 godina, dok onih koja su starija od 20 godina ima skoro 50 hiljada, kazali su iz nevladine organizacije (NVO) Alfa Centar.

Predstavnik NVO Alfa Centar, Radoje Mijušković, kazao je agenciji Mina da je velika starost autotomobila jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nezgoda.

“Prosječna starost vozila u Crnoj Gori je skoro 15 godina, sa tim što automobila starijih od dvije decenije ima skoro 50 hiljada”, rekao je Mijušković, na osnovu podataka Ministarstva unutrašnjih poslova.

On je kazao da najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda mogu da budu otkazivanje sistema za upravljanje, sistema za kočenje ili svjetlosne signalizacije.

Kako je naveo Mijušković, novi i skupi automobili koji se mogu sresti na crnogorskim putevima samo su izuzetak i mnogo je više starih i jeftinih vozila koji su uzročnici saobraćajnih nezgoda.

On je kazao da je, kada je starosna struktura vozila u pitanju, i u ostalim zemljama regiona slična situacija.

“U Bosni i Hercegovini prosječna starost vozila na putevima je 17 godina, u Srbiji 16, na Kosovu 15. Od zemalja Balkana, najnovije automobile voze građani Hrvatske, Makedonije i Albanije, gdje su vozila u prosjeku stara oko 12 godina”, naveo je Mijušković.

Kako je rekao, prosječna starost vozila u zemljama Balkana je 14 godina, što je skoro duplo više od prosječne starosti vozila na putevima zemalja Evropske unije (EU), koja iznosi 8,6 godina.

“Kada su u pitanju zemlje EU, najveća prosječna starost automobila je na španskim drumovima i ona iznosi nešto više od 12 godina”, kazao je Mijušković.

Prema njegovim riječima, starost vozila se uspostavlja kao ključni faktor u stopi rasta saobraćajnih udesa.

“Prema nalazima nekih studija, kompletno podmlađivanje španske flote vozila bi umanjilo broj smrtno stradalih u saobraćaju za oko 30 do 40 odsto”, rekao je Mijušković.

Kako je kazao, u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji, Irskoj i Norveškoj, prosječna starost flote automobila je oko devet godina, dok ni u Italiji ne prelazi deset godina.

Mijušković je rekao da je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva izradilo izmjene i dopune Pravilnika o tehničkim zahtjevima za vozila koja se uvoze ili prvi put stavljaju na tržište u Crnoj Gori.

“Unaprijeđeni standard podrazumijeva i bolje bezbjednosno-tehničke karakteristike vozila koje samo vozilo čini sigurnijim na putevima”, rekao je Mijušković.

Kako je kazao, činjenica je da je Crna Gora u obavezi da prati i transponuje važeće propise iz te oblasti homologacije kada su u pitanju ekološki standardi za vozila.

Kako je objasnio, predviđeno je da prilikom uvoza motornog vozila upotrebljavano motorno vozilo mora biti opremljeno motorom minimalnog standarda EURO 4, a novo motorno vozilo motorom minimalnog standarda EURO 6.

“U narednom periodu Ministarstvo će uraditi studiju starosne strukture vozila po kategorijama i tipovima, koja će dati osnovne indikatore i mjere za podmlađivanje voznog parka i povećanje stepena bezbjednosti saobraćaja”, najavio je Mijušković.

Mijušković je kazao da su posjete servisima usljed kvara automobila mnogo češće nego posjete radi redovnog održavanja.

Kako je naveo, vozači zato moraju da znaju da iako su automobili pouzdani, zahtijevaju redovne provjere kako bi se takvo stanje održalo.

“Posjedovanje automobila je velika odgovornost koja sa sobom nosi mnoge obaveze, a jedna od njih je i održavanje, koje se ne smije zaboravljati. Samo na taj način moguće je doprinijeti bezbjednosti na putevima”, zaključio je Mijušković.

Saobraćajni inženjer Mirko Đurović kazao je agenciji MINA da su automobili starije proizvodnje podležni otkazivanju, a da najmanja greška vozača može da prethodi saobraćajnim nezgodama.

Đurović je rekao da se u proizvodnji vozila sve više koriste novi materijali, i to se prije svega odnosi na korišćenje plastičnih materijala, tako da je blaži kontakt i manja povreda nakon nastanka nezgode.

“Novija vozila konstrukcijom i proizvodnjom dobijaju određene elemente od kojih se povećava bezbjednost saobraćaja”, kazao je Đurović.

Kako je naveo, u posljednje vrijeme uvezeno je mnogo starih vozila koja su uglavnom potrošena i prelaze granicu rentabiliteta.

“Trgovci ih srede da izgledaju dobro, pa ih tako prodaju i kasnije vlasnici ulože velika sredstva u opravku i održavanje”, kazao je Đurović.

Kako je rekao, mnogo se vise isplati kupiti novo vozilo, nego opravljati staro i sa njim nemati nikakvu pouzdanost i bezbjednosti.

VLADIN PROGRAM

Za osmi Vladin program stručnog osposobljavanja prijavilo se više od tri hiljade svršenih studenata. Narednih devet mjeseci radiće kod poslodavaca iz privatnog i javnog sektora. U Ministarstvu prosvjete podsjećaju da više od 50 odsto polaznika Programa ostalo da radi kod istog ili našlo posao kod drugog poslodavca.

Nakon završenog Fakulteta vizuelnih umjetnosti, Vuk Vukadinović i Petar Žugić prijavili su se za stručno osposobljavanje visokoškolaca. Nijesu imali dilemu gdje žele da se profesionalno usavršavaju, pa su 15 januara počeli pripravnički u RTCG.

Osim Vuka i Petra, još tri hiljade mladih sa stečenom diplomom Izabralo je poslodavce za prvi posao. Broj zainteresovanih polaznika je na istom nivou kao prethodnih godina, dok su poslodavci ponudili šest stotina mjesta više nego prošle godine.

“Ove godine smo imali značajno više oglašenih slobodnih radnih mjesta, preko 11.600, značajno više u odnosu na prethodne, i prvu godinu kada je bilo oglašeno oko pet hiljada. Da se što više uključi privatni sektor i to je oko 60 odsto”, saopštila je Mubera Kurpejović, generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete.

“Poslodavci su, kao i do sad, najviše tražili kvalifikacije iz oblasti prava, ekonomije, turizma, telekomunikacija, računovodstva”, navela je Zdenka Ivanović, samostalna savjetnica u ZZZCG.

Devet mjeseci provedenih kod poslodavaca korisnicima Programa se priznaje kao jednogodišnje radno iskustvo. Nakon toga, polaznici stiču uslov za polaganje stručnog ispita.

“Za vrijeme stručnog osposobljavanja koje traje devet mjeseci korisnik ima pravo na novčanu naknadu koja iznosi 50 odsto od prosječne zarade na nivou Crne Gore za period koji je prethodio potpisivanju ugovora o osposobljavanju”, kazala je Ivanović.

Koordinacioni tim prati sprovođenje Programa i, u saradnji sa Poreskom upravom, analizira koliko je polaznika nastavilo da radi.

“Oko 50 odsto korisnika je nastavilo da radi. Taj podatak je otprilike isti svake godine”. kazala je Mubera Kurpejović.

U Vladin Program stručnog osposobljavanja godišnje se uključi između tri i tri i po hiljade korisnika, a kroz prethodnih sedam ciklusa, prošlo je gotovo 24 hiljade visokoškolaca.