GOJKOVIĆ

“Ajkule” su osvojile prvu bronzu na velikim takmičenjima i iz Budimpešte se vraćaju sa medaljom koja je nedostajala u kolekciji.

Vaterpolisti Crne Gore pobijedili su Hrvatsku sa 10:9, iako su na poluvremenu gubili sa 8:4, i tako osvojili bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu.

“Presudila je nevjerovatna želja,iako smo loše otvorili meč i nijesmo koristili šanse. Nisam vjerovao da ćemo se vratiti jer smo se dosta ispraznili na prethodnim utakmicama. Ovo je čudo, nevjerovatan preokret. Kao da smo dobili novu energiju u nastavku utakmice. Sada da ovo proslavimo, pa idemo dalje”, rekao je za TVCG selektor Vladimir Gojković.

Aleksandar Ivović je sa pet golova nosio Crnu Goru u momentima kad je bilo najteže.

“Presrećan sam i ponosan. Ovo mi je jedna od najdražih medalja u karijeri sa reprezentacijom, jer sam do sada četiri puta gubio u duelima za treće mjesto. Ja sam 13 godina i nacionalnom timu, znam koliko je ovo veliki uspjeh, a mlađi igrači vjerovatno tek toga treba da postanu svjesni. Drago mi je i što smo osvojili odličje u ovom sastavu. Svaka čast timu”, izjavio je Ivović.

Draško Brguljan je istakao da su na EP došli skromno, a da se vraćaju sa medaljom.

“Ovo što mi možemo da priredimo ne može niko. Gubili smo, vratili smo se i vjerovali, drugi put protiv Hrvatske, ponajbolje ekipe na planeti. Srce koje smo pokazali donijelo nam je bronzu”, rekao je Brguljan.

Pogledajte izjave naših vaterpolista i selektora nakon meča:

GOJKOVIĆ

“Ajkule” su osvojile prvu bronzu na velikim takmičenjima i iz Budimpešte se vraćaju sa medaljom koja je nedostajala u kolekciji.

Vaterpolisti Crne Gore pobijedili su Hrvatsku sa 10:9, iako su na poluvremenu gubili sa 8:4, i tako osvojili bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu.

“Presudila je nevjerovatna želja,iako smo loše otvorili meč i nijesmo koristili šanse. Nisam vjerovao da ćemo se vratiti jer smo se dosta ispraznili na prethodnim utakmicama. Ovo je čudo, nevjerovatan preokret. Kao da smo dobili novu energiju u nastavku utakmice. Sada da ovo proslavimo, pa idemo dalje”, rekao je za TVCG selektor Vladimir Gojković.

Aleksandar Ivović je sa pet golova nosio Crnu Goru u momentima kad je bilo najteže.

“Presrećan sam i ponosan. Ovo mi je jedna od najdražih medalja u karijeri sa reprezentacijom, jer sam do sada četiri puta gubio u duelima za treće mjesto. Ja sam 13 godina i nacionalnom timu, znam koliko je ovo veliki uspjeh, a mlađi igrači vjerovatno tek toga treba da postanu svjesni. Drago mi je i što smo osvojili odličje u ovom sastavu. Svaka čast timu”, izjavio je Ivović.

Draško Brguljan je istakao da su na EP došli skromno, a da se vraćaju sa medaljom.

“Ovo što mi možemo da priredimo ne može niko. Gubili smo, vratili smo se i vjerovali, drugi put protiv Hrvatske, ponajbolje ekipe na planeti. Srce koje smo pokazali donijelo nam je bronzu”, rekao je Brguljan.

Pogledajte izjave naših vaterpolista i selektora nakon meča:

PADAVINE MOGUĆE PRIJEPODNE

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo do pretežno oblačno, a tokom prijepodneva ponegdje su moguće slabe padavine, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Vjetar uglavnom slab do umjeren i promjenljiv.

Jutarnja temperatura vazduha od minus jedan do 11, a najviša dnevna od tri do 16 stepeni.

PRVA U ISTORIJI

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore osvojila je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Budimpešti, pošto je savladala Hrvatsku 10:9 (1:3, 2:4, 4:1: 3:1), u utakmici za treće mjesto.

Velika pobjede “Ajkula”, nakon što su gubile i sa 4 gola razlike krajem druge i početkom posljednje četvrtine.

Podmlađene “ajkule” sa tri debitanta, plasmanom među četiri najbolje ekipe Starog kontinenta su napravile ogroman uspjeh, a medalja je nagrada za naporan rad i odlične partije.

Izabranici selektora Vladimira Gojkovića revanširali su se rivalu za poraz u grupi i nakon velikog preokreta osvojili prvu bronzu na šampionatima Evrope.

To je četvrto odličje crnogorskim vaterpolistima, nakon šampionskog trofeja 2008. u Malagi i dva srebra 2012. u Ajndhovenu i četiri godine kasnije u Beogradu.

Hrvatska je povela na startu 2:0, a sredinom treće četvrtine imala je prednost od četiri gola (8:4).

Crna Gora je u trećem dijelu zaostatak smanjila na gol (8:7), a u samom finišu, nakon serije od tri gola, došla do pobjede.

Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Aleksandar Ivović sa pet, Dragan Drašković sa dva, dok su po gol postigli Draško Brguljan, Vladan Spaić i Stefan Pješivac.

U hrvatskoj selekciji po dva gola postigli su Loren Fatović, Maro Joković i Josip Vrlić.

Crnogorski vaterpolisti plasman u osminu finala izborili su kao drugoplasirani u grupi, sa dva trijumfa i porazom, a nastup među osam najboljih pobjedom u duelu sa Turskom 17:6.

U četvrtfinalu eliminisali su Italiju 10:8.

U polufinalu poraženi su od Mađarske 10:8.

Novog prvaka Evrope odlučiće Španija i Mađarska u 19 sati.

Španija će igrati za prvu, a Mađarska za 13. zlatnu evropsku medalju.

TOK MEČA:

KRAAAAJ!!! Odbranili smo se sa igračem manje i osvojili prvu bronzu na velikim takmičenjima!

10:9 Ivović dovodi Crnu Goru u vođstvo. Samo minut do kraja meča.

9:9 Spaić donosi izjednačenje na minut i po do kraja.

Spaić je na drugoj strani izblokirao Bušljea. (3:20 minuta do kraja)

Šteta, Petkoviću ispada lopta u napadu sa igračem više za izjednačenje.

8:9 Pješivac pogađa nakon sjajnog proigravanja Brguljana. (5. minuta do kraja meča)

7:9 Imali smo dva igrača manje i to Hrvati koriste.

Ivović i Čučković promašuju, i dalje smo u minusu. 

Ponovo Brguljan osvaja prvi napad za našu selekciju.

Kraj treće četvrtine (3:1)

7:8 Brguljan smanjuje na samo gol trazlike, preplivao je skoro cijeli bazen i poslao loptu iza leđa Mercelića.

6:8 Ivović majstorski lobuje nakon faula. (2. min do kraja četvrtine)

Kraj meča za Đura Radovića koji je zaradio treće isključenje.

5:8 Drašković precizan, novi gol iz pozicionog napada.

4:8 Vrlić se oslobodio čuvara i ostao sam ispred Lazovića.

4:7 Treći gol Ivovića, konačno pogađamo sa igračem više.

Kraj druge četvrtine (2:4)

Brguljan promašuje sa igračem više, sedmi put nijesmo iskoristili brojčanu prenodnost. 

3:7 Fatović trese mrežu u posljednjim trenucima za napad.

3:6 Drugi pogodak Ivovića. (14.min)

2:6 Lončar se nakon odbitka snalazi pred našim golom i pogađa za najveću prednost na meču.

Učinak sa igračem više 6/0, a Lazović se ističe pošto brani zicer.

2:5 Za razliku od Crne Gore, Hrvatska koristi situacije sa igračevm više. Vukić postiže gol za plus 3. (11.min)

2:4 Vrlić kažnjava naše promašaje.

Tri udarca za par sekundi i tri promašaja “Ajkula”. Marcelić je odbranio dva šuta sa metar razdaljine.

2:3 Drašković smanjuje snažnim udarcem pod prečku.

Kraj prve četvrtine (1:3)

Obradović izblokiran na 20 sekundi do kraja prve dionice, a Lazović potom zaustavlja udarac Lončara.

1:3 Vukićević sa igračem više, dovodi Hrvakstu ponovo na plus 2.

1:2 U finišu četvrtine, Ivović postiže gol.

Marcelić, koji na golu Hrvatske danas mijenja Bijača, ponovo zaustavlja udarce naših vaterpolista.

Ni treći put ne koristimo brojčanu prednost, promašili su prvo Petković, potom i Radović. Odmah nakon toga dobra intevencija i našeg golmana Lazovića. (6.min)

0:2 Joković iz novog petarca nakon faula Spaića.

Ponovo ne koristimo napad sa igračem više, šut Ivovića je izblokiran.

Obradović je isključen, ali smo se odbranili sa igračem manje. (4.min)

0:1 Hrvatska je povela, Joković koristi penal.

Petković ne koristi prvi napad sa igračem više, a na drugoj strani peterac za Hrvatsku.

Hrvatska ima prvi napad, ali nema opasnosti po naš gol.

Crnogorski vaterpolisti poraženi su u polufinalu od Mađarske 10:8, dok je Hrvatska izgubila od Španije 9:8.

Međusobni duel u grupi, u prvoj fazi takmičenja, pripao je hrvatskoj selekciji 11:10.

Novog prvaka Evrope odlučiće Španija i Mađarska u 19 sati.

PRVA U ISTORIJI

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore osvojila je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Budimpešti, pošto je savladala Hrvatsku 10:9 (1:3, 2:4, 4:1: 3:1), u utakmici za treće mjesto.

Velika pobjede “Ajkula”, nakon što su gubile i sa 4 gola razlike krajem druge i početkom posljednje četvrtine.

Podmlađene “ajkule” sa tri debitanta, plasmanom među četiri najbolje ekipe Starog kontinenta su napravile ogroman uspjeh, a medalja je nagrada za naporan rad i odlične partije.

Izabranici selektora Vladimira Gojkovića revanširali su se rivalu za poraz u grupi i nakon velikog preokreta osvojili prvu bronzu na šampionatima Evrope.

To je četvrto odličje crnogorskim vaterpolistima, nakon šampionskog trofeja 2008. u Malagi i dva srebra 2012. u Ajndhovenu i četiri godine kasnije u Beogradu.

Hrvatska je povela na startu 2:0, a sredinom treće četvrtine imala je prednost od četiri gola (8:4).

Crna Gora je u trećem dijelu zaostatak smanjila na gol (8:7), a u samom finišu, nakon serije od tri gola, došla do pobjede.

Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Aleksandar Ivović sa pet, Dragan Drašković sa dva, dok su po gol postigli Draško Brguljan, Vladan Spaić i Stefan Pješivac.

U hrvatskoj selekciji po dva gola postigli su Loren Fatović, Maro Joković i Josip Vrlić.

Crnogorski vaterpolisti plasman u osminu finala izborili su kao drugoplasirani u grupi, sa dva trijumfa i porazom, a nastup među osam najboljih pobjedom u duelu sa Turskom 17:6.

U četvrtfinalu eliminisali su Italiju 10:8.

U polufinalu poraženi su od Mađarske 10:8.

Novog prvaka Evrope odlučiće Španija i Mađarska u 19 sati.

Španija će igrati za prvu, a Mađarska za 13. zlatnu evropsku medalju.

TOK MEČA:

KRAAAAJ!!! Odbranili smo se sa igračem manje i osvojili prvu bronzu na velikim takmičenjima!

10:9 Ivović dovodi Crnu Goru u vođstvo. Samo minut do kraja meča.

9:9 Spaić donosi izjednačenje na minut i po do kraja.

Spaić je na drugoj strani izblokirao Bušljea. (3:20 minuta do kraja)

Šteta, Petkoviću ispada lopta u napadu sa igračem više za izjednačenje.

8:9 Pješivac pogađa nakon sjajnog proigravanja Brguljana. (5. minuta do kraja meča)

7:9 Imali smo dva igrača manje i to Hrvati koriste.

Ivović i Čučković promašuju, i dalje smo u minusu. 

Ponovo Brguljan osvaja prvi napad za našu selekciju.

Kraj treće četvrtine (3:1)

7:8 Brguljan smanjuje na samo gol trazlike, preplivao je skoro cijeli bazen i poslao loptu iza leđa Mercelića.

6:8 Ivović majstorski lobuje nakon faula. (2. min do kraja četvrtine)

Kraj meča za Đura Radovića koji je zaradio treće isključenje.

5:8 Drašković precizan, novi gol iz pozicionog napada.

4:8 Vrlić se oslobodio čuvara i ostao sam ispred Lazovića.

4:7 Treći gol Ivovića, konačno pogađamo sa igračem više.

Kraj druge četvrtine (2:4)

Brguljan promašuje sa igračem više, sedmi put nijesmo iskoristili brojčanu prenodnost. 

3:7 Fatović trese mrežu u posljednjim trenucima za napad.

3:6 Drugi pogodak Ivovića. (14.min)

2:6 Lončar se nakon odbitka snalazi pred našim golom i pogađa za najveću prednost na meču.

Učinak sa igračem više 6/0, a Lazović se ističe pošto brani zicer.

2:5 Za razliku od Crne Gore, Hrvatska koristi situacije sa igračevm više. Vukić postiže gol za plus 3. (11.min)

2:4 Vrlić kažnjava naše promašaje.

Tri udarca za par sekundi i tri promašaja “Ajkula”. Marcelić je odbranio dva šuta sa metar razdaljine.

2:3 Drašković smanjuje snažnim udarcem pod prečku.

Kraj prve četvrtine (1:3)

Obradović izblokiran na 20 sekundi do kraja prve dionice, a Lazović potom zaustavlja udarac Lončara.

1:3 Vukićević sa igračem više, dovodi Hrvakstu ponovo na plus 2.

1:2 U finišu četvrtine, Ivović postiže gol.

Marcelić, koji na golu Hrvatske danas mijenja Bijača, ponovo zaustavlja udarce naših vaterpolista.

Ni treći put ne koristimo brojčanu prednost, promašili su prvo Petković, potom i Radović. Odmah nakon toga dobra intevencija i našeg golmana Lazovića. (6.min)

0:2 Joković iz novog petarca nakon faula Spaića.

Ponovo ne koristimo napad sa igračem više, šut Ivovića je izblokiran.

Obradović je isključen, ali smo se odbranili sa igračem manje. (4.min)

0:1 Hrvatska je povela, Joković koristi penal.

Petković ne koristi prvi napad sa igračem više, a na drugoj strani peterac za Hrvatsku.

Hrvatska ima prvi napad, ali nema opasnosti po naš gol.

Crnogorski vaterpolisti poraženi su u polufinalu od Mađarske 10:8, dok je Hrvatska izgubila od Španije 9:8.

Međusobni duel u grupi, u prvoj fazi takmičenja, pripao je hrvatskoj selekciji 11:10.

Novog prvaka Evrope odlučiće Španija i Mađarska u 19 sati.

TEME JUTARNJEG

U Jutarnjem programu govorimo o:

– Isplati januarskih računa za odvoz smeća koji su dostavljeni potrošačima iako je Ustavni sud 27.septembra donio odluku kojom se poništava dosadasnja Odluka o održavanju čistoće u Podgorici.Podsjetimo, nacrt Odluke o održavanju čistoće se našao na centralnoj javnoj raspravi, gdje je zbog novog zakona o komunalnim djelatnostima došlo do izmjena i dopuna.

-Roming u Zapadnom Balkanu. Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar za trgovinu, turizam i telekomunikacije Rasim Ljajic je izjavio da BiH i Crna Gora ne sprovode dosljedno Sporazum o smanjenju cijena usluga rominga među državama Zapadnog Balkana.Ljajić je dodao kako ima saznanja da te zemlje ne primjenjuju drugu fazu sporazuma, koji, kako kaže, Srbija dosljedno poštuje.Iz Ministarstva ekonomije Crne Gore su demantovali pomenute navode.

-Tema Jutra: 27. januar – Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Ustanovljen je 2005. godine, a podsjeća na dan kada je oslobođen koncentracioni logor Aušvic gdje je umrlo više od milion zatvorenika, uglavnom u gasnim komorama tokom Drugog svjetskog rata. 

– Radu Doma zdravlja Plav. U goste nam dolazi Omer Šahmanović, direktor te zdravstvene ustanove.

-U redovnoj rubrici ponedjeljkom ”Plodovi Jutra” govorimo o Pravilnoj rezidbi kontinetalnog voća.Opširnije u razgovoru sa Rajkom Grozdanićem iz Odjeljenja za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji, Ministarstva poljoprivede i ruralnog razvoja.

– U muzičkom dijelu emisije družićemo se sa harmonikašem Omerom Hodžićem i njegovim orkestrom.

Najavljujemo:

-Naši dežurni reporteri svakodnevno izvještavaju sa terena.Osim servisnih informacija u prvom satu emisije, novinarka Andrea Šekularac će informisati o:

-Pripremama za drugo polugodište koje u crnogorskim školama startuje 27.januara.

-Sezoni gripa, simptomima i prevenciji.U Kliničkom centru CG od petka su obustavljene posjete hospitalizovanim bolesnicima.Zabrana posjeta je u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje, ija usled registrovanog povećanja aktivnosti virusa gripa kao i povećanja broja oboljelih od bolesti koje se manifestuju simptomima gripa.
– Posjetama Urgentnom centru.

Urednici i voditelji emisije: Marija Marković i Saša Klikovac
Urednica Jutarnjeg programa: Milica Babić 
e-mail: jutarnji@rtcg.org

Broj telefona redakcije: 020 224 991

DOBILI HRVATSKU

Rukometna reprezentacija Španije odbranila je danas titulu evropskog šampiona, pošto je u finalu Evropskog prvenstva u Stokholmu pobijedila Hrvatsku sa 22:20 (12:11).

Španiju je sa pet golova predvodio Aleiš Gomes, a po tri gola postigli su Horhe Makeda i Raul Entrerios.

U hrvatskom timu najefikasniji sa pet golova bio je Domagoj Duvnjak, Igor Karačić postigao je četiri, a Luka Stepančić tri gola.

Hrvatska je na početku povela sa 5:4, a zatim i sa 10:7, ali je Španija prije svega zahvaljujući golmanu Peresu de Vargasu uspjela da preokrene na 16:12. Španci su čuvali prednost, ali je Hrvatska uspJela da izjednači, a zatim i da povede sa 19:18.

Španija je izjednačila (20:20) iz sedmerca i poslije toga je sigurnije dočekala završnicu. Minut i po prije kraja Gomes je ponovo bio precizan sa sedam metara za vođstvo 21:20. U sljedećem napadu Karačić je napravio korake što je Španija iskoristila i obezbedila pobedu golom Aleksa Dušebajeva 25 sekundi prije kraja utakmice.

Španija je postala druga selekcija koja je odbranila titulu evropskog prvaka. Hrvatska još nije osvojila titulu kontinentalnog šampiona.

Na Evropskom prvenstvu u Austriji, Norveškoj i Švedskoj bronzanu medalju osvojila je reprezentacija Norveške, pobjedom protiv Slovenije 28:20.

DOBILI HRVATSKU

Rukometna reprezentacija Španije odbranila je danas titulu evropskog šampiona, pošto je u finalu Evropskog prvenstva u Stokholmu pobijedila Hrvatsku sa 22:20 (12:11).

Španiju je sa pet golova predvodio Aleiš Gomes, a po tri gola postigli su Horhe Makeda i Raul Entrerios.

U hrvatskom timu najefikasniji sa pet golova bio je Domagoj Duvnjak, Igor Karačić postigao je četiri, a Luka Stepančić tri gola.

Hrvatska je na početku povela sa 5:4, a zatim i sa 10:7, ali je Španija prije svega zahvaljujući golmanu Peresu de Vargasu uspjela da preokrene na 16:12. Španci su čuvali prednost, ali je Hrvatska uspJela da izjednači, a zatim i da povede sa 19:18.

Španija je izjednačila (20:20) iz sedmerca i poslije toga je sigurnije dočekala završnicu. Minut i po prije kraja Gomes je ponovo bio precizan sa sedam metara za vođstvo 21:20. U sljedećem napadu Karačić je napravio korake što je Španija iskoristila i obezbedila pobedu golom Aleksa Dušebajeva 25 sekundi prije kraja utakmice.

Španija je postala druga selekcija koja je odbranila titulu evropskog prvaka. Hrvatska još nije osvojila titulu kontinentalnog šampiona.

Na Evropskom prvenstvu u Austriji, Norveškoj i Švedskoj bronzanu medalju osvojila je reprezentacija Norveške, pobjedom protiv Slovenije 28:20.

U CRNOJ GORI

U Crnoj Gori godišnje se uradi oko 700 postupaka vantjelesne oplodnje, a oko 50 parova pomoć nađe u inostranstvu zbog donacija ocita i spermatozoida, kazao je doktor ginekologije i akušerstva, Vladimr Janjić.

Janjić je agenciji Mina kazao da je u Crnoj Gori, kao i u svijetu, procenat neplodnih parova oko 15 odsto.

„Prošla je 41 godina od rođenja Louis Brown u Londonu, prve bebe u svijetu začete vantjelesnom oplodnjom. To je kratak period za razvoj jedne oblasti u medicini, ali uprkos tome do sada je postignut veliki uspjeh jer je u svijetu oko sedam miliona ljudi rođeno medicinski potpomognutom oplodnjom“, naveo je Janjić.

On je rekao da je 1985. godine udio muškog infertiliteta iznosio oko 25 odsto, a danas je oko 50 odsto, što ukazuje na sve dominantniju učestalost muškog faktora.

Janjić je objasnio da su pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i opojnih droga, gojaznost, fizička neaktivnost, zanimanja vezana za višesatno sjeđenje i pregrijavanje testisa, uticaj zračenja i hemijskih agenasa neki od faktora koji negativno utiču na razvoj spermatozoida, odnosno spermatogenezu.

Kako je objasnio, 21. vijek je sa tehnološkom revolucijom iz korijena promijenio stil života.

„Žene su danas obrazovanije i emancipovanije. Poslovna karijera i možda sebična briga o sebi u drugi plan je potisnula reprodukciju i formiranje porodice, te se stoga češće odlučuju za rađanje poslije 35 godine kada je za mnoge već kasno”, rekao je Janjić.

On je naveo da reproduktivna moć žena nakon 35 godine rapidno slabi, pa su upravo te pacijentkinje najčešće njegovi pacijenti.

Kako je objasnio Janjić, uzročnici ženskog infertiliteta su policistični jajnici, endometrioza, miomi, polipi, kao i infekcije koje posljedično izazivaju hroničnu upalu sluzokože materice i začepljenje jajovoda.

On je dodao da uzročnici ženskog infertiliteta mogu da budu i endokrinološki poremećaji, genetske, autoimune, hematološke i druge bolesti.

„Kod desetak odsto parova ne možemo utvrditi nijedan uzrok infertiliteta koji se često povezuje sa psihosomatskim poremećajima. O neplodnosti se može govoriti kada odnosi bez zaštite ni poslije godinu ne dovedu do trudnoće“, kazao je Janjić.

Kako je rekao, potrebno je da se parovi jave u neki od centara za vantjelesnu oplodnju radi sveobuhvatne dijagnostike koja uključuje kliničke, ultrazvučne, laboratorijske i ostale preglede zbog određivanja procedure kojom će se liječiti neplodnost.

“Kod infertilnih parova treba uvijek započeti sa uzročnim liječenje, pa nerijetko pacijentkinje u okviru pripreme za postupak Medicinski potpomognute oplodnje moraju biti podvrgnute hiruškim procedurama, laparoskopija ili histeroskopija, radi uklanjanja priraslica, polipa, mioma, septuma i ispitivanja prohodnosti jajovoda”, objasnio je Janjić.

On je kazao da državljani Crne Gore, ukoliko prođu konzilijum u Kliničkom centru Crne Gore, mogu da započnu liječenje u bilo kom centru za vantjelesnu oplodnju, jer sve privatne ustanove koje se bave tim procedurama imaju ugovor sa Fondom zdravstva Crne Gore.

Janjić je rekao da se o trošku Fonda mogu obaviti tri postupka ukoliko pacijentkinje nijesu starije od 44 godine.

„Nažalost, jedan manji procenat parova ni nakon više neuspješnih pokušaja različitim procedurama medicinski potpomognute oplodnje ne može ostvariti trudnoću sa svojim biološkim materijalom, te su kandidati za donaciju jajnih ćelija ili spermatozoida“, rekao je Janjić.

Kako je kazao, pomenute procedure, iako su odavno rutinske, ne sprovode se u Crnoj Gori zbog nedostatka zakonske regulative, pa su pacijenti prinuđeni da odlaze u inostranstvo što im dodatno povećava troškove.

„Odvikavanje od loših navika, pravilna ishrana, restriktivna dijeta, umjereno konzumiranje alkohola, prestanak pušenja i korišćenja opojnih droga osnovne su preporuke koje će skratiti put do trudnoće“, istakao je Janjić.

U CRNOJ GORI

U Crnoj Gori godišnje se uradi oko 700 postupaka vantjelesne oplodnje, a oko 50 parova pomoć nađe u inostranstvu zbog donacija ocita i spermatozoida, kazao je doktor ginekologije i akušerstva, Vladimr Janjić.

Janjić je agenciji Mina kazao da je u Crnoj Gori, kao i u svijetu, procenat neplodnih parova oko 15 odsto.

„Prošla je 41 godina od rođenja Louis Brown u Londonu, prve bebe u svijetu začete vantjelesnom oplodnjom. To je kratak period za razvoj jedne oblasti u medicini, ali uprkos tome do sada je postignut veliki uspjeh jer je u svijetu oko sedam miliona ljudi rođeno medicinski potpomognutom oplodnjom“, naveo je Janjić.

On je rekao da je 1985. godine udio muškog infertiliteta iznosio oko 25 odsto, a danas je oko 50 odsto, što ukazuje na sve dominantniju učestalost muškog faktora.

Janjić je objasnio da su pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i opojnih droga, gojaznost, fizička neaktivnost, zanimanja vezana za višesatno sjeđenje i pregrijavanje testisa, uticaj zračenja i hemijskih agenasa neki od faktora koji negativno utiču na razvoj spermatozoida, odnosno spermatogenezu.

Kako je objasnio, 21. vijek je sa tehnološkom revolucijom iz korijena promijenio stil života.

„Žene su danas obrazovanije i emancipovanije. Poslovna karijera i možda sebična briga o sebi u drugi plan je potisnula reprodukciju i formiranje porodice, te se stoga češće odlučuju za rađanje poslije 35 godine kada je za mnoge već kasno”, rekao je Janjić.

On je naveo da reproduktivna moć žena nakon 35 godine rapidno slabi, pa su upravo te pacijentkinje najčešće njegovi pacijenti.

Kako je objasnio Janjić, uzročnici ženskog infertiliteta su policistični jajnici, endometrioza, miomi, polipi, kao i infekcije koje posljedično izazivaju hroničnu upalu sluzokože materice i začepljenje jajovoda.

On je dodao da uzročnici ženskog infertiliteta mogu da budu i endokrinološki poremećaji, genetske, autoimune, hematološke i druge bolesti.

„Kod desetak odsto parova ne možemo utvrditi nijedan uzrok infertiliteta koji se često povezuje sa psihosomatskim poremećajima. O neplodnosti se može govoriti kada odnosi bez zaštite ni poslije godinu ne dovedu do trudnoće“, kazao je Janjić.

Kako je rekao, potrebno je da se parovi jave u neki od centara za vantjelesnu oplodnju radi sveobuhvatne dijagnostike koja uključuje kliničke, ultrazvučne, laboratorijske i ostale preglede zbog određivanja procedure kojom će se liječiti neplodnost.

“Kod infertilnih parova treba uvijek započeti sa uzročnim liječenje, pa nerijetko pacijentkinje u okviru pripreme za postupak Medicinski potpomognute oplodnje moraju biti podvrgnute hiruškim procedurama, laparoskopija ili histeroskopija, radi uklanjanja priraslica, polipa, mioma, septuma i ispitivanja prohodnosti jajovoda”, objasnio je Janjić.

On je kazao da državljani Crne Gore, ukoliko prođu konzilijum u Kliničkom centru Crne Gore, mogu da započnu liječenje u bilo kom centru za vantjelesnu oplodnju, jer sve privatne ustanove koje se bave tim procedurama imaju ugovor sa Fondom zdravstva Crne Gore.

Janjić je rekao da se o trošku Fonda mogu obaviti tri postupka ukoliko pacijentkinje nijesu starije od 44 godine.

„Nažalost, jedan manji procenat parova ni nakon više neuspješnih pokušaja različitim procedurama medicinski potpomognute oplodnje ne može ostvariti trudnoću sa svojim biološkim materijalom, te su kandidati za donaciju jajnih ćelija ili spermatozoida“, rekao je Janjić.

Kako je kazao, pomenute procedure, iako su odavno rutinske, ne sprovode se u Crnoj Gori zbog nedostatka zakonske regulative, pa su pacijenti prinuđeni da odlaze u inostranstvo što im dodatno povećava troškove.

„Odvikavanje od loših navika, pravilna ishrana, restriktivna dijeta, umjereno konzumiranje alkohola, prestanak pušenja i korišćenja opojnih droga osnovne su preporuke koje će skratiti put do trudnoće“, istakao je Janjić.

  • Monstat: Spoljnotrgovinska razmjena 1,94 milijarde eura
    on 29/06/2026 at 13:59

    Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za prvih pet mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,94 milijarde eura, što je 0,5 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

  • Spajić: Socijalni dijalog bitan, želimo da uskladimo prioritete sindikata i poslodavaca
    on 29/06/2026 at 13:28

    Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je medijima da nema informaciju da li je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga blizu dogovora sa sindikatima o potpisivanju Opšteg kolektivnog ugovora i povećanju koeficijenata čime bi plate porasle za oko deset odsto. On je novinarima u Vili Gorica rekao da resorna ministarka Naida Nišić razgovara i sa poslodavcima i sindikatima, te da u potpunosti podržava njen rad.

  • Potpisan ugovor za izgradnju zaobilaznice oko Budve, radovi kreću u oktobru
    on 29/06/2026 at 12:11

    Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisali su danas ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve.

  • Uprava carina: EU mijenja pravila za pošiljke do 150 eura, u Crnoj Gori se ne primjenjuju nove mjere
    on 29/06/2026 at 09:59

    Evropska unija je u okviru buduće carinske reforme odlučila da ukine dosadašnje izuzeće od carine za pakete vrijednosti do 150 eura, uz uvođenje privremenog rješenja od tri eura po naručenom artiklu od 1. jula 2026. godine, dok iz Uprave carina poručuju da se ove izmjene ne primjenjuju u Crnoj Gori.

  • Benzin skuplji za cent, dizel jeftiniji
    on 29/06/2026 at 09:51

    Večeras od ponoći će litar benzina biti skuplji jedan cent, a litar dizela će pojeftiniti za jedan cent, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Uprava carina spremna za bespapirno poslovanje, privreda se još prilagođava
    on 28/06/2026 at 18:51

    Prvi naredni veliki korak koji bi Crna Gora trebalo da ostvari jeste članstvo u Evropskoj uniji. Iz Uprave carina saopštavaju da se nalazimo na samom pragu ispunjavanja svih završnih mjerila u okviru pregovaračkog poglavlja 29 – Carinska unija. Spremni su, kažu, i administrativno i tehnički za potpuni prelazak na bezpapirno poslovanje.

  • BS: Novim zakonom partnerke preduzetnika dobijaće materijalnu naknadu
    on 28/06/2026 at 16:56

    Poslanici Bošnjačke stranke i drugih partija iz vlasti predali su u skupštinsku proceduru Predlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim se uvodi novo materijalno davanje – naknada za materinstvo za suprugu, odnosno životnu partnerku lica koja se bave preduzetničkom djelatnošću.

  • Monstat: Rast jediničnih vrijednosti izvoza robe
    on 28/06/2026 at 14:48

    Jedinične vrijednosti izvoza robe u periodu od januara do decembra prošle godine bilježe rast od 4,8 odsto u odnosu na 2024, pokazuju podaci Monstata.

  • Sjutra potpisivanje ugovora za prvu fazu obilaznice oko Budve
    on 28/06/2026 at 07:37

    Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisaće sjutra ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve.

  • Notari pod lupom: Milionski ugovori, a kontrolisan tek svaki stoti zapis
    on 28/06/2026 at 06:12

    Iako notari zaključuju ugovore vrijedne stotine hiljada, pa i milione eura, kontrola njihovog rada je, kako pokazuju podaci, ograničena i nedovoljno transparentna. U Agenciji za sprječavanje korupcije ističu za RTCG da bi uključivanje notara u provjere bilo od posebnog značaja kako bi se obezbijedio visok nivo odgovornosti i transparentnosti. Iako notari sami kažu da podliježu trostrukoj kontroli, i u civilnom sektoru smatraju da bi pažnja državnih organa, kada je riječ o notarima, trebalo da bude značajno veća.