AKCIJA ČIŠĆENJA U NP SKADARSKO JEZERO

U akciji čišćenja i uklanjanja otpada sa prostora NP Skadarsko jezero, 23. i 24. januara sakupili su nekoliko stotina vreća otpada sa različitih lokacija i sa vodene površine, saopštili su u ovom Nacionalnom parku.

Akcija je dio redovnih aktivnosti zaposlenih u Službi za održavanje ambijentalne higijene i infrastrukture NP Skadarsko jezero.

“NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike prostora da se odgovorno odnose prema ukupnim vrijednostima zaštićenog područja i odlažu otpad na za to predviđena mjesta. Odgovornim odnosom, prvenstveno lokalnog stanovništva sa područja Skadarskog jezera, uz zajedničko djelovanje svih subjekata, možemo doprinijeti očuvanju najznačajnijih prirodnih vrijednosti Nacionalnog parka, bogatstvu njegovog biodiverziteta i povećanju atraktivnosti njegovih ljepota”, poručili su iz NP.

INICIJATIVA HRA

Akcija za ljudska prava podnijela je Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu ustavnosti člana Krivičnog zakonika Crne Gore – Izazivanje panike i nereda, koji sankcioniše objavljivanje “lažnih vijesti”.

Uz inicijativu je podnijet i predlog za donošenje privremene mjere u vidu obustavljanja izvršenja svih pojedinačnih akata ili radnji koji su preduzeti, kao i onih koji bi mogli biti preduzeti na osnovu tog člana Krivičnog zakonika do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.

To, kako pojašnjavaju u HRA, podrazumijeva akte i radnje protiv tri novinara, Anđele Đikanović, Gojka Raičevića i Dražena Živkovića, koji su ovog mjeseca osumnjičeni da su izvršili ovo krivično djelo i zbog toga bili lišeni slobode.

HRA smatra da ovaj član KZCG nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore iz nekoliko razloga.

“Ograničava slobodu izražavanja u cilju zaštite reda i mira, što predstavlja osnov koji Ustav ne predviđa za ograničavanje te slobode. Drugo, član je neprecizan, omogućava proizvoljna tumačenja na štetu ljudskog prava na slobodu izražavanja i kao takav ne ispunjava standard kvaliteta zakona koji zahtijevaju međunarodni ugovori. Treće, moguće lišavanje slobode prije suđenja i propisana zatvorska kazna do tri godine nesrazmjerno ograničavaju slobodu izražavanja i odvraćaju od primjene slobode izražavanja posebno putem medija, društvenih mreža i na javnim skupovima sa nesagledivim posljedicama”, poručuju iz HRA.

Član 398 KZCG posebno nije u skladu sa Ustavom jer, kako poručuju iz HRA, ne obezbjeđuje da će se primjenjivati u skladu sa razrađenim i detaljnim standardima slobode izražavanja, koji pod određenim okolnostima dozvoljavaju objavljivanje i prenošenje i neistinite informacije, koja može da šokira publiku.

“Zbog svega toga smo predložili Ustavnom sudu da u najkraćem mogućem roku prihvati ovu inicijativu, pokrene postupak ispitivanja ustavnosti člana 398 Krivičnog zakonika, proglasi ga neustavnim i tako zaštiti slobodu izražavanja”, navodi se u saopštenju HRA.

ERAKOVIĆ SAOPŠTIO

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od danas će raditi 27 novih specijalista i subspecijalista, koji će doprinijeti da ta ustanova ostane respektibilan i ozbiljan regionalni zdravstveni centar, kazao je direktor KCCG Jevto Eraković.

On je, na svečanom prijemu za 21 ljekara koji su završili specijalizaciju i šest užu specijalizaciju, rekao da je KCCG ponosan na nove ljekare, koji će uz pomoć svojih bivših mentora i kolega doprinijeti boljem radu te ustanove.

„KCCG sada ima 317 ljekara specijalista i 95 subspesijalista. KCCG ima još 166 ljekara koji su trenutno na specijalizaciji, a od toga broja, njih 76, očekujemo u ovoj godini“, istakao je Eraković.

On je dodao, da je KCCG kandidovao, novih 29 specijalizacija i 18 supspecijalizacija, koji će početi svoju edukaciju ove godine.

„Sve ovo nije moguće bez značajne podrške Vlade i Ministarstva zdravlja. Zajedničkim i predanim radom uspijevamo da pokažemo svojim rezultatima da zdravstveni sistem i KCCG, zaslužuju pažnju od crnogorskih institucija i građana“, rekao je Eraković.

On je poželio specijalizantima i subspecijalizantima, da buduće izazove savladaju na najbolji način, a sve njihove ideje i sugestije sa zadovoljstvom će prihvatiti, kako bi zajednički doprinijeli daljem uspjehu KCCG.

Medicinska direktorica Marina Ratković kazala je da je da su specijalizanti i subspecijalizantis svoje znanje i trud pokazali još u periodu studija.

„Većina specijalizanata je već istrasiralo svoj put i imaju svoje ime u KCCG-u i u Crnoj Gori“, rekla je Ratković.

Menadžemt KCCG će, kako je istakla, pružiti svoj maksimum, kako bi udovoljili svima, čiji je su ambicije velike.

Predstavnica specijalista, Sanja Medenica, rekla je da je do cilja bilo teško doći, a to najbolje znaju oni koji su kroz to prošli i uložili godine svog života.

„Obavljajući najhumaniji posao, dobili smo zvanje na koje treba da budemo ponosni“, kazala je Medenica.

Kako je istakla, u budućem radu će se truditi da poboljšaju kvalitet sopstvenog rada, ali i KCCG.

„Ovaj uspjeh nije samo lični, nego uspjeh cjelokupnog zdravstva Crne Gore, a posebno naše matične ustanove. Za svako novo napredovanje biće potrebno međusobno razumijevanje, podrška i podsticanje“, poručila je Medenica.

ZA POLJOPRIVREDU 61 MILION

Agrobudžet za ovu godinu iznosi 61 milion eura i za 8,3 miliona je veći od prošlogodišnjeg, saopštio je ministar poljoprivrede Milutin Simović, predstavljajući planirana izdvanja za poljoprivedu.

“Ovako izdašna sredstva su samo jedan od konkretnih rezultata ostvarenog rasta naše ekonomije. Povećanje podrške iz EU fondova rezultat je ostvarenog napretka u EU integracijama i odgovorne politike koju sprovodi Vlada Crne Gore”, poručio je Simović.

Kaže i da ovogodišnji Agrobudžet možemo s pravom nazvati domaćinski, evropski i razvojni.

“Domaćinski – zbog stalnog rasta sredstava koje Vlada obezbjeđuje iz našeg budžeta. Ove godine smo obezbijedili 33,3 miliona eura nacionalnih sredstava – 24,4 miliona iz budžeta i devet miliona kreditnih sredstava”, naveo je Simović.

Kaže i da je agrobudžet evropski, jer u strukturi izvora finansiranja značajna sredstva opredijeljena su iz EU fondova – 26,5 miliona eura.

“Evropski je i po njegovoj strukturi, obuhvatu i namjenama mjera koje su važan izraz usaglašavanja naše politike sa EU poljoprivrednom politikom”, ističe ministar poljoprivrede.

Ističe da je budžet razvojni jer će za rezultat imati realizovane i pokrenute investicije u iznosu od oko 100 miliona eura.

“Investicije koje podstiču:unapređenje konkurentnosti, povećanje obima proizvodnje, usvajanje standarda bezbjednosti i kvaliteta, razvoj nove seoske infrastrukture, razvoj kapaciteta institucija”, zaključio je Simović.