PICULA

Evropski poslanik Tonino Picula istakao je da EU kao zajednica ima svoje unutrašnje probleme, uspješna je i otvorena, ali i nedovršena, za šta šansu vidi u proširenju. Politika proširenja, po njegovim riječima, predstavlja šansu i za Uniju i za zemlje koje se pridružuju.

Picula se danas u Podgorici sastao sa članovima Odbora za evropske integracije.

On je ocijenio da uspjeh jedne zajednice od izuzetne važnosti konsenzus oko ključnih pitanja za dobrobit društva i podsjetio na jedan od osnovnih postulata Evropske unije – “ujedinjeni u različitosti”.

Predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović istakao je da je cilj pregovaračkog procesa je da Crna Gora na pravi način sprovede ključne reforme.

“U daljim pregovorima sa EU Crna Gora treba da bude vrednovana na osnovu realnog stanja i konkretnih ostvarenih rezultata, bez zanemarivanja ključnih izazova koji se dominantno odnose na vladavinu prava”, kazao je Radunović.

Poslanici su, kako je saopšteno iz Skupštine, razgovarali o ključnim izazovima za demokratiju i vladavinu prava u Crnoj Gori, o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, kao i o radu i ulozi Odbora za evropske integracije.

“Istaknuta je važnost kontinuirane i konstruktivne saradnje sa predstavnicima Evropskog parlamenta i Komisije, te nastavka rada Odbora na principu konsenzusa, mnogobrojnih inicijativa i susreta sa vladinim predstavnicima u vezi sa ključnim pregovaračkim poglavljima”, piše u saopštenju.

Na sastanku je zaključeno da parlamentarizam, kao neizostavni dio političkog života, jeste oličenje zajednice koja ima perspektivu i treba da bude matično mjesto artikulacije različitih interesa i stavova. Na kraju, iskazano je očekivanje za većim zalaganjem nove Evropske komisije za politiku proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana.

U radu sastanka učestvovali su poslanici Slaven Radunović, Adrijan Vuksanović, Daliborka Pejović, Mihajlo Anđušić, Sanja Pavićević, Žana Filipović, Ranko Krivokapić, Branko Radulović, i Neđeljko Rudović.

GORANOVIĆ O PROTESTIMA

Kreiranje uzavrele atmosfere i razuđeni, a opet orkestrirani, protesti protiv legitimnog usvajanja jednog zakona predstavljaju posljednju, očajničku pobunu protiv 21. maja 2006. godine, smatra književnik i vanredni član CANU Pavle Goranović.

“No, jednako zabrinjava da je po srijedi anticivilizacijski marš protiv crnogorske stvarnosti, ali i protiv izvjesno evropske budućnosti Crne Gore. Utoliko su ovi događaji, zapravo, neprimjereni udari i na građansko, multikuturno biće Crne Gore, na njene težnje ka pripadnosti modernom svijetu”, piše Goranović za Antenu M.  

Smatra da svojevrsni marš na državu (medijski, akademski, navijački, poziciono-opozicioni, itd.), po svojoj ikonografiji i parolama, a očigledno i cilju – neodoljivo podsjeća na početke raspada bivše države, na „vremena smrti“.

“I to po oprobanom, već viđenom modelu arbitriranja u drugoj zemlji, svrstavanjem pod zlokobnim nazivima: „Grešnik“, „Otpadnik“ i sl. No, vrijeme je više puta potvrdilo da te poražene i poražavajuće ideologije nijesu u duhu Crne Gore. (Kovač bi govorio o kolekcionarima poraza)”, piše književnik.

Goranovića razočarava što se ovih dana, kako kaže, navodno brane hrišćanske vrijednosti, nerijetko i retorikom utemeljenom na duboko antihrišćanskim principima: prokletstvima i prizivanjem zla.

“Pri tom se zaboravlja da crnogorske svetinje – nastale na tlu Crne Gore, pregnućem naših predaka – nijesu samo duhovna svetilišta, nego su i konkretni, vjekovni simboli crnogorske samostalnosti. One nijesu uvezene, poput ovog darovanog scenarija, nego su trajni svjedoci crnogorske postojanosti u različitim epohama. Oni su čuvari crnogorske slobode, pa je sasvim prirodno da i njih čuva država Crna Gora”, ocjenjuje Goranović.

On smatra da i zahtjeve za povlačenjem Zakona, treba tumačiti kao zahtjeve za povlačenjem referendumske odluke i svih onih odluka koje Crnu Goru čine nezavisnom i slobodnom.

“Stoga je neophodno jačati kulturu razmjene argumenata, a unutarcrnogorski dijalog je uslov za još jedan civilizacijski iskorak i ukupan napredak društva”, zaključuje književnik.