PICULA SAVJETUJE

Situacija u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti mora se riješiti dogovorom, jer svaka dalja polarizacija društva može samo štetiti nekim drugim procesima unutar zemlje, kaže za Radio Crne Gore izvjestilac Evropskog parlamenta za našu državu Tonino Picula.

“U politici, apsolutno, dijalog je osnovni instrument. Meni se čini, bez želje da ulazim detaljno u odnose na crnogorskoj sceni, da je ovaj zakon donešen u jednoj itekako polarizovanoj društvenoj i političkoj atmosferi. Sada je pitanje na koji način učiniti dijalog o tom zakonu i njegovoj primjeni mogućim. Tu, naravno, mogu samo zatražiti više odgovornosti svih onih koji su uključeni ili imaju interesa da se taj problem riješi, jer smatram da dogovor nema alternativu. Dalja polarizacija može samo štetiti nekim drugim procesima unutar same Crne Gore. Ne vidim da bez jednog ozbiljnog dogovora, prije svega unutar Crne Gore, ali i smanjivanja tenzija u crnogorskom susjedstvu – bez toga zaista se problem neće riješiti. A on postoji”, naglašava Picula.

Upitan da li je u duhu dobrosusjedskih odnosa pokušaj paljenja crnogorske zastave u Srbiji, te gruba retorika Beograda, Picula navodi da to ne doprinosi evropskom putu.

“To prije svega diskredituje napore nas poslanika u Evropskom parlamentu koji zaista snažno zagovaramo politiku proširenja. Jer, zagovarati zemlje koje ne mogu naći načina da svoje otvorene probleme rješavaju za stolom, strpljivo, ma koliko to vremena tražilo, nego možda i zapaljivom retorikom, narativom podstiču sukobe i neprihvatljivo ponašanje kao što je paljenje crnogorske zastave, sigurno ne čine uslugu ni sebi ni svojim susjedima. Pogotovo ne čine uslugu zajedničkom cilju, a to je članstvo u Evropskoj uniji. Teško je, dakle, onda braniti pravo tih zemalja na pristupanje evropskom bloku, ukoliko nisu u stanju svoje razmirice rješavati na način koji je puno primjereniji evropskoj praksi”, poručuje Picula.

Piculi je žao što je propao pokušaj da se izborno zakonodavstvo unaprijedi dogovorom unutar skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu reformu.

“Da li će zakon ipak biti promijenjen teško mi je kazati, ali ako pratimo dobru praksu, onda se izborni zakoni teško mijenjaju u izbornoj godini. Izborna godina je vrijeme kada se primjenjuje ranije dogovoreni model. Ne bih volio da upravo izborni zakon bude jedna nesavladiva prepreka ili dodatni teg u priči o ovogodišnjim izborima, jer je neko zgodno rekao – ovo nisu obični izbori, moguće je da ovi izbori izluče jednu strukturu koja će možda uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju. Prema tome, odgovornost je potrebna prije svega u politici, jer teško je tražiti odgovornost od građana ako vi zapravo ne pokažete odgovornost prema definisanju ključnih dokumenata i zakona”, ističe Picula.

On ocjenjuje da će, ukoliko se izbori održe po postojećem zakonodavstvu, pogled međunarodne zajednice na to zavisiti od ponašanja izbornih takmaca.

“Sam model kao model ne mora biti sporan, ali može biti sporno političko ponašanje i prihvatanje rezultata, koje često može biti opravdanje za neke druge političke ciljeve. Međunarodna zajednica pri svemu tome mora zaista biti racionalna i ne doprinositi svojim postupcima daljoj polarizaciji crnogorskog društva”, navodi Picula.

Picula smatra da je Crna Gora po statistici otvaranja poglavlja najbolja od svih država kandidata. Ipak, jedno je još neotvoreno.

“U ovom trenutku poglavlje 8. zaista ostaje u fazi razmatranja. Očigledno da postoje neke vrste prepreka koje još nisu sanirane. Sasvim je sigurno da su poglavlja 23. i 24. najuticajnija, jer se napredovanje u okviru njih prenosi i na opštu percepciju koliko je neka zemlja napredovala. A, kao što znamo po posljednjim izvještajima Evropske komisije, tu ima itekako puno prostora da Crna Gora koriguje sve ono što joj se zamjera”, objašnjava Picula.

vjeruje da će dokument Evropske komisije o novim pravilima pregovaranja biti hibridan.

“Postojeća metodologija će sigurno pretrpjeti neke izmjene. Sigurno da će nešto od Makronovog predloga biti uvršteno. U kojoj mjeri, naravno, ostaje da se vidi. Brzo ćemo saznati. Ja bih volio da se ne čeka majski samit u Zagrebu, već da se novi metodološki pristup dogovori već u martu”, naglašava Picula.

Izvjestilac EP za Crnu Goru Tonino Picula nada se da će naša zemlja pregovore završiti po već postojećem modelu.

“Vjerujem da za vas neće važiti nova pravila. Već i po nekim prvim signalima koji do mene dolaze jasno je kazano da će taj model u puno većoj mjeri važiti za zemlje koje još nisu otvorile pregovore. A da, evo, riskiram da budem ciničan – postoji nekoliko zemalja kojima je potpuno svejedno po kojem će modelu pregovarati, jer još nisu došle ni do kandidatskog statusa. Ipak, to nimalo ne amnestira Crnu Goru da po modelu po kojem će nastaviti pregovore bude efikasnija. Uloženi trud će se isplatiti samo ako se bude napredovalo, jer nakon otvaranja poglavlja potrebno ih je i zatvoriti, a nema ih malo i taj posao nije lagan”, zaključuje Picula.

Olivera Slavnić, Radio Crne Gore

BOGDANOVIĆ TVRDI

Zakon o slobodi vjeroispovijesti nije zakon protiv bilo koga i nijednom vjerniku ili posjetiocu tih sakralnih objekata neće biti uskraćena prava koja ima danas, poručio je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

Ministar kaže i da će država Crna Gora imati mogućnost da permanentno i adekvatno tretira i štiti objekte koji su kulturna baština svih građana Crne Gore.

“A to, nadalje, znači kako nećemo više imati slučajeve kao do sada, kada su pojedini držaoci sakralnih objekata na njima vršili raznorodne intervencije, ne konsultujući pritom struku niti bilo koga nadležnog za ta pitanja. A upravo to, primjer je kako ne treba postupati sa kulturnom baštinom“, kazao je Bogdanović za Portal Analitika.

On je podsjetio da Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica tretira sve vjerske zajednice na ravnopravan način.

Država će, kaže on, u skladu sa pozitivno pravnim propisima i u predviđenim postupcima sprovoditi postupke u pravcu apsolutne primjene Zakona, posebno odredbi koje stvaraju uslove za rješavanje pitanja vlasništva, sve sa ciljem odgovornog odnosa prema nasljeđu i baštini.

“Kako god, ovo je prilika da još jednom ponovim stav kako ovo nije zakon protiv bilo koga – te da nijednom vjerniku ili posjetiocu tih sakralnih objekata neće biti uskraćena prava koja ima danas”, rekao je Bogdanović.

Ministarstvo kulture, kaže on, posjeduje spisak sakralnih objekata koji pripadaju materijalnom segmentu kulturne baštine, odnosno koji, sa pripadajućim predmetima, imaju status kulturnog dobra.

“Riječ je o 270 kulturnih dobara. Ipak, nije zahvalno govoriti o eventualnom broju onog dijela kulturne baštine za koji još uvijek nijesu utvrđene kulturne vrijednosti, a koji će biti tretirani Zakonom, jer postupci tek predstoje. Nijesam pozvan da govorim o eventualnoj krivičnoj ili disciplinskoj odgovornosti službenika drugih organa – posebno ako je u pitanju razdoblje od prije 20 ili 30 godina”, rekao je Bogdanović.

Ponavlja da novim zakonom “niko nikome ništa ne oduzima i da crkve i manastire niko neće nigdje ponijeti”.

“Država Crna Gora će imati mogućnost da permanentno i adekvatno tretira i štiti objekte koji su kulturna baština svih građana Crne Gore. A to, nadalje, znači kako nećemo više imati slučajeve kao do sada, kada su pojedini držaoci sakralnih objekata na njima vršili raznorodne intervencije, ne konsultujući pritom struku niti bilo koga nadležnog za ta pitanja. A upravo to, primjer je kako ne treba postupati sa kulturnom baštinom. Država Crna Gora je najviša vrijednost, ona je zajednička kuća svih nas i svih vjerskih zajednica u kojoj ima dovoljno mjesta za ravnopravan život svih. Država ima odgovornost da štiti najznačajnije vjerske objekte kao kulturno dobro građana, jer je naša kulturna baština ogledalo i potvrda građanske i evropske Crne Gore”, rekao je Bogdanović.