VEČERAS U 20H

Premijera radio drame “Duga je noć” biće emitovana večeras u 20 sati na talasima Radija Crne Gore. Nova radio drama, u produkciji Radija Crne Gore, tretira temu kafane, kao subkulturne institucije. Kafana je prostor gdje se odvija specifičan društveni život, sa svojim posebnim pravilima i zakonitostima.

“Dva neznanca, svak sa svojom mukom slučajno, za istim stolom piju dugo u noć… i nazdravljaju onima, koji ih i takve, nikakve vole…
A onda na kraju noći, svak svome nespokoju u zagrljaju odlazi…”

“Nova radio drama: “Duga je noć”, u produkciji radija Crne Gore, tretira temu kafane, kao subkulturne institucije. Kafana je prostor, gdje se odvija specifičan društveni život, sa svojim posebnim pravilima i zakonitostima. U fokusu radio drame: “Duga je noć” je ideja emotivne manipulacije, kao izdvojenog oblika pojavljivanja ovog socio-psihološkog fenomena u lepezi ostalih. Emotivna manipulacija običnog čovjeka sa drugim običnim čovjekom je matrica, koja se može transponovati po vertikali društveno-političke hijerarhije. Na svakom njenom nivou, običan čovjek je na gubitku, ” kaže režiser Boris Dragojević.

Na svakom njenom nivou, običan čovjek je na gubitku.

“Drama “Duga je noć”, bar iz mog ugla, zamišljena je kao refleksija opsjenarskog životnog stila: ljudi oko nas “glume”, igraju svoje uloge, konstantno se, čak i u nekim privatnim druženjima, ponašaju kao da su na sceni. Poimanje sebe samih kao izuzetno važnih persona, u sukobu je sa drugim ljudima koji niti glume, niti razumiju tu potrebu da se bude nešto drugo ili neko drugi, do ono što čovjek već jeste. Hoćete li ispasti naivac, hoće li vas iskoristiti za upotpunjavanje svojih biografija ili, makar, za razbijanje sopstvene dosade, svejedno je. Jer, definitivno, svi smo mi prošli kroz neku “kafanu života” u kojoj smo ispali smiješni ili čak glupi, a neko drugi je za stolom odigrao svoju “rolu” i zadovoljan otišao dalje”, kaže scenaristkinja Nada Bukilić.

Premijera radio drame “Duga je noć” je u četvrtak, 23. januara u 20 sati na talasima Radija Crne Gore.

Scenario potpisuje Nada Bukilić, režiju Boris Dragojević, uloge glumci Dejan Ivanić, Danilo Čelebić i Pavle Popović.

Ton majstor: Jovica Trajkovski
Muzička urednica: Nada Vučinić
Narator: Vladimir Savićević

OD JANUARA

Krizni porez, koji je ukinut od januara, poslodavci moraju iskoristiti za povećanje zarada, jer je obračunavan na teret zaposlenog, kazali su Pobjedi iz Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata. Iz poslodavačkih organizacija diplomatski poručuju da je to “stvar menadžera i poslovne politike firmi”.

Krizni porez uveden je 2013. i iznosio je 11 odsto na bruto zarade veće od 766 eura, odnosno 500 eura neto.

“Pošto je od prvog januara ukinut krizni porez, taj se novac vraća zaposlenom na koga je primjenjivan, jer je obračunavan na teret zaposlenog”, kazali su Pobjedi iz Saveza sindikata.

Isto kažu i u Uniji slobodnih sindikata.

“Kako je krizni porez uveden kao dodatni porez na dohodak fizičkih lica, poslodavci su obavezni da ga sada pretoče u povećanje zarada”, kažu u USSCG i podsjećaju da su bila oporezovana primanja veća od prosječne plate.

U privrednim asocijacijama kažu da ne mogu da utiču na poslodavce i da je odluka u njihovim rukama.

“Privredna komora nema mogućnost uticaja na poslovnu politiku privrednih subjekata, ali očekujemo da će ukidanje kriznog poreza doprinijeti povećanju zarada zaposlenih čija je bruto plata veća od 766 eura, s obzirom na to da je samo na dio tih zarada plaćan krizni porez”, kazali su iz PKCG.

Oni su najavili da će se zalagati za poresko rasterećenje rada, povećanje zarada i zaposlenosti.

“Djelovaćemo na smanjenje doprinosa, povećanje minimalne cijene rada i energičniju kontrolu inspekcija, što će doprinijeti daljem rastu zarada i zaposlenosti. Ovim će se proširiti baza poreskih obveznika i na taj način sačuvati stabilnost javnih finansija”, kažu u Privrednoj komori.

Visoki troškovi rada u dijelu doprinosa, tvrde, jedno od najvećih ograničenja poslovanja.

“Pripremili smo analizu poreska opterećenja po osnovu rada, koja je prezentovana na skupštinskom Odboru za ekonomiju. Učešće poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada je 41,3 odsto i iznad je prosjeka zemalja OECD-a, što negativno utiče na stopu zaposlenosti, a dio poslodavaca ne izmiruje u potpunosti poreske obaveze”, pojašnjavaju iz PKCG.

Iz Montenegro biznis alijanse pozdravljaju odluku o ukidanju kriznog poreza i dodaju da je stvar firme kako će iskoristiti te pare.

“Kao tržišno orijentisana poslovna asocijacija ocjenjujemo daje to stvar menadžmenta firmi i poslovne politike koju vode. Različite su mogućnosti korišćenja „viška” sredstava, tako da sve to ostaje u domenu menadžmenta svake firme pojedinačno”, kazao je Milan Dragić, izvršni direktor MBA i podsjetio da se oni kontinuirano zalažu za smanjenje svih vrsta poreza kao jedne od mjera za podsticanje biznisa.

DODIJELJEN PREDMET

Predmet za ocjenu ustavnosti Zakona o unutrašnoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom, dodijeljen je u rad sudiji Ustavnog suda, nakon što su pribavljena neophodna mišljenja i odgovori, saopšteno je Dnevnim novinama u tom sudu.

 

Riječ je o inicijativi koju je najvišoj sudskoj instanci, u septembru prošle godine, podnijela Unija poslodavaca.

“U postupku po Inicijativi za ocjenu ustavnosti odredbe člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini završen je prethodni postupak u kojem se pribavljaju mišljenja, odnosno odgovori na inicijativu. Predmet je dodijeljen u rad sudiji izvjestiocu i savjetniku”, kazali su u Ustavnom sudu.

U Uniji smatraju da je član o neradnoj nedjelji, koja već tri mjeseca važi za trgovine u Crnoj Gori, nesaglasan sa članom 59 Ustava kojim se jemči sloboda preduzetništva koja se, kako piše u Ustavu, može ograničiti radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane države.

Oni tvrde da zakon nije dobar, jer nije konsultovana privreda.

“Izmjene smatramo problematičnim i sa aspekta velikih trgovinskih sistema i sa aspekta malih. Negativne efekte koje će usvajanje zakona donijeti možemo posmatrati u budućnosti, naročito jer smo se strateški opredijelili da nam turizam bude glavna privredna grana. Postavlja se pitanje da li sebi možemo priuštiti luksuz da se odričemo ogromnog prometa koji se, između ostalog, dešava i nedjeljom, a na koji utiču brojni turisti na primorju i na sjeveru”, kazali su ranije Dnevnim novinama predstavnici Unije.

Nakon što je Ministarstvo ekonomije odbilo zahtjev šoping mola Delta siti da im se omogući rad nedjeljom, u tom tržnom centru su najavili višemilionske gubitke i otpuštanje radnika.

I u inicijativi Unije se navodi da će zabrana rada nedjeljom dovesti do gubitka značajnog broja radnih mjesta, što će produbiti nejednakost na tržištu rada.

Oni su ukazali da će većinom žene biti pogođene otkazima, budući da dominiraju u strukturi zaposlenih u trgovini kojih, prema procjenama, ima skoro 40.000.

Među dokumentima koja je Ustavni sud pribavio, nalazi se i mišljenje Ministarstva ekonomije. Taj resor je predložio odbijanje inicijative Unije poslodavaca, jer smatraju da Unija nije navela konkretne razloge na koji način neradna nedjelja ograničava slobodu preduzetništva.

“Predmetna odredba ne uvodi ograničenje, već potvrđuje odredbu člana 62 Zakona o radu koja je jasna i glasi sedmični odmor se koristi nedjeljom. Imajući u vidu da se preduzetništvo uglavnom definiše kao sposobnost da se na osnovu kreativne čovjekove ekonomske djelatnosti i ograničenih prozvodnih činioca formira određena efikasna privredna djelatnost, nesporno je da odredba člana 35a ne ograničava slobodu preduzetništva”, navodi se u mišljenju Ministarstva koji je Vlada usvojila u novembru prošle godine.

Stav tog resora je i da su neosnovani navodi Unije da će potencijalno doći do diskriminacije žena, jer će većinom one biti pogođene otkazima.

“Kada se govori o pojmu diskrimancije mora se jasno imati u vidu šta diskriminacija predstavlja i koji vidovi diskrimacije mogu postojati. U suprotnom bi se moglo govoriti i o tome da veće zapošljavanje žena u trgovini takođe predstavlja vid diskrimacije”, objašnjeno je u mišljenju Ministarstva.

Izmjene i dopune Zakona o unutrašnoj trgovini usvojene su prošlog ljeta, dok odredba o neradnoj nedjelji važi od 20. oktobra.

Poslodavci koji prekrše odredbu i otvore radnje nedjeljom, mogu biti novčano sankcionisani od 1.000 do 10.000 eura, a predviđeno je i zatvaranje objekta.

BELADA SMATRA

Slučaj crkve u Rogamima, koja je ovih dana često spominjana u javnosti, primjer je šta se sve radilo sa uknjižbom crkava i manastira u Crnoj Gori. U slučaji ove crkve imamo očigledan primjer nepoštovanja naših zakona, kao i falsifikovanje dokumenata, kaže advokat Nikola Belada, koji je punomoćnik i advokat Crkvenog odbora CPC Rogami.

 

Pozivajući se na dokumentaciju koju posjeduje, Belada ističe da je SPC, odnosno Mitropolija crnogorsko-primorska uknjižila, mimo zakona o premjeru i katastru, Crkvu u Rogamima i oko 10.708 metara kvadratnih zemljišta na ime ove eparhije.

“Jedan od upisa je glasio na pravoslavnog mitropolita crnogorsko-primorskog, onda je prepravljen, pa je sada taj objekat upisan na MCP. Da ukažem, pravoslavni mitropolit crnogorsko primorski je titula, a ne fizičko ili pravno lice. To pokazuju podaci iz spisa predmeta, hronologija upisa, izvještaj službenog lica, koje posjedujem i koje mogu ustupiti na uvid crnogorskoj javnosti. Na sva rješenje izjavljivao sam žalbe i pet puta poništio prvostepeno rješenje Uprave za nekretnine, područne jedinice Podgorica, jer nema valjanog pravnog osnova za upis MCP na navedeni objekat i zemljište. Tim prije, što nijedan jedini dokument, kako stoji u tom izvještaju, nijesu podnijeli, niti dostavili isprave validne za upisivanje, o čemu, kao neko ko vodi taj postupak imam svu dokumentaciju, a istu posjeduju i moji vlastodavci”, kaže za Dnevne novine advokat Belada.

Crkva u Rogamima postala je predmet interesovanja javnosti nakon emisije Načisto na TV Vijesti, u kojoj su gosti bili predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović i rektor Bogoslovije na Cetinju Gojko Perović.

Nakon te emisije u kojoj je Radulović saopštio da Mitropolija crnogorsko-primorska nije registorovana u Crnoj Gori”, uslijedila je serija napada na njega, kao i reagovanje advokata MCP Dalibora Kavarića.

On je optužio Radulovića da iznosi netačne podatke, i kao jedan od dokaza iznio izvode iz Zavoda za statistiku iz septembra 2009. godine koji je izdao rješenje, odnosno obavještenje o razvrstavanju u kojem se MCP pojavljuje kao subjekat, odnosno dobija šifru pod kojom je razvrstana u registar državne statistike.

FALSIFIKOVALI USTAV SPC

Advokat Belada kaže da upravo taj slučaj treba da uđe u anale apsurda, u događaje za rubriku Vjerovali ili ne, budući da je upis u registar izvršen na osnovu Ustava Srpske pravoslavne crkve iz 1931. godine, odnosno na osnovu tri njegove falsifikovane strane.

“Kavarić je, u želji da demantuje Radulovića, javno saopštio da su MCP i ostale eparhije u Crnoj Gori registrovane i kao dokaz svojih navoda dao rješenje tadašnjeg Zavoda za statistiku iz 2009. godine, gdje se vidi da Mitropolija ima svoj matični broj kojim se predstavlja u pravnom prometu. Taj dokaz je obična manipulacija i falsifikat koji služi da se zbunjuje narod Crne Gore. Ja sam kao advokat, koristeći se odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, zahtjevom od 30.04.2019. godine tražio i dobio od MONSTATa dokumentaciju na osnovu kojih su dali rješenje, odnosno obavještenje o razvrstavanju. Da objasnim, sva pravna lica dužna su da MonStATu podnesu dokaze da su registrovani, kako bi im dali broj kojim ih razvrstavaju. Što radi MCP 2003. godine? Falsifikuje Ustav SPC, odnosno, poziva se na Ustav SPC iz 1931. godine! To im je bio osnov za prijavljivanje tadašnjem Zavodu za statistiku”, ističe Belada.

Sagovornik Dnevnih novina kaže da nije mogao da vjeruje što čita i gleda kada je od MONSTAT-a dobio traženu dokumentaciju.

“Oni se, umjesto da dostave rješenje o registraciji od nadležnog organa Crne Gore, pozivaju na nevažeći ustav iz, da ponovim, 1931. godine i državnoj statistici dostavljaju tri strane tog dokumenta. Na prvoj strani piše: „Aleksandar Prvi po milosti božjoj…”, na drugoj je citiran član 12, da je eparhija SPC pod rednim brojem 20 crnogorsko primorska sa sjedištem u Cetinju, te na istoj strani nakon člana 12 stoji član 280 koji govori o stupanju na snagu ovog ustava i na trećoj strani potpisnici ovog akta. E, na osnovu toga je nadležni državni organ izdao obavještenje i dao broj za razvrstavanje Mitropoliji crnogorsko-primorskoj. Ovo je takav apsurd da je nevjerovatno povjerovati da su se ovakve stvari dešavale. Još veći je apsurd da to neko danas može da poteže kao dokaz da je Mitropolija registrovana u Crnoj Gori”, ističe Belada.

On kaže da je pažljivo pratio konstruktivan razgovor sa premijerom Duškom Markovićem juče u Jutarnjem programu RTCG, ali da skreće pažnju na jednu činjenicu.

“Pravo je države, odnosno Vlade da razgovara i pregovara sa MCP, ali to pravo nikako u ovom trenutku ne može kao epilog imati temeljni ugovor sa Mitropolijom, jer nema pravni subjektivitet. Dakle, ugovor je moguć tek nakon registracije i to sa svim navedenim subjektima koji su u listovima nepokretnosti protivpravno upisani kao nosioci prava svojine. Ovo ne znači da sam protiv dijaloga, naprotiv, razgovor uvijek vodi rješenju, ali se mora znati redosljed poteza”, ističe Belada.

Prvo registracija, pa ugovor

“Do registracije, MCP ne može sa bilo kojim subjektom u ovoj državi zaključiti nijedan pravni posao, pa ni potpisati temeljni ugovor, nikakav sporazum, osim eventualno sporazum o priznanju krivice sa Specijalnim državnim tužilaštvom, budući da su devastirali naše spomenike kulture, odnosno ugrozili spomeničke vrijednosti onoga što predstavlja identitet crnogorskog naroda, što su mimo zakona zaključivali ugovore kao da su pravno lice i time stekli ogromno bogatstvo, i što postoji osnovana sumnja da su ogromne količine novca izašle iz Crne Gore mimo legalnih tokova”, poručuje Belada.

Za sve sto je Radulović kazao imam dokaze

Belada ističe da ima dokumentaciju koja nedvosmisleno potvrđuje vjerodostojnost argumentacija koju je u emisiji „Načisto” iznio predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Radulović.

“Nakon te emisije uslijedila je u ND Vijesti prepiska između Radulovića i mog kolege advokata Dalibora Kavarića. U tom obraćanju gospodina Radulovića dva puta spominjem i imam obavezu da pojasnim stvari, kako bi javnost znala o čemu se radi i kakvim se sve manipulacijama služe iz Mitropolije crnogorsko-primorske. Crkva u Rogamima je samo vrh ledenog brijega”, ističe Belada.

Formira se udruženje Crnogorski zbor

Belada za Dnevne novine otkriva da će iduće nedjelje biti osnovano udruženje Crnogorski zbor, čini je on inicijator i osnivač, te da je usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti prestao njegov Ugovor o zastupanju sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom, jer će ubuduće fokusirati svoj rad na novoformirano udruženje.

RAZRAĐUJU STRATEGIJU

Japanska vlada odlučila je da započne pripreme za uvođenje mobilne mreže šeste generacije (6G).

Namjera Japana je da ta ultrabrza mreža u Japanu počne sa radom 2030. godine.

Sa tim ciljem osnovano je stručno vijeće u kome su tehnički eksperti, predstavnici privatnih kompanija i nadležnih javnih ustanova, čiji je zadatak da razrade kompleksnu strategiju prelaza na novi format, prenosi SEEbiz.

Komunikacijski sistem pete generacije (5G) biće ovog proljeća u Japanu uveden u široku upotrebu. U tome je ova zemlja zaostajala za SAD i Južnom Korejom, gdje je korišćenje 5G već počelo.

Novinska agencija “Kyodo” piše da vlada u saradnji sa privredom želi da nadoknadi taj zaostatak i preuzme vodeću ulogu u prelasku na još brži i sigurniji sistem šeste generacije. Široka upotreba sistema 6G očekuje se posebno u autonomnim vozilima bez vozača.

RAZRAĐUJU STRATEGIJU

Japanska vlada odlučila je da započne pripreme za uvođenje mobilne mreže šeste generacije (6G).

Namjera Japana je da ta ultrabrza mreža u Japanu počne sa radom 2030. godine.

Sa tim ciljem osnovano je stručno vijeće u kome su tehnički eksperti, predstavnici privatnih kompanija i nadležnih javnih ustanova, čiji je zadatak da razrade kompleksnu strategiju prelaza na novi format, prenosi SEEbiz.

Komunikacijski sistem pete generacije (5G) biće ovog proljeća u Japanu uveden u široku upotrebu. U tome je ova zemlja zaostajala za SAD i Južnom Korejom, gdje je korišćenje 5G već počelo.

Novinska agencija “Kyodo” piše da vlada u saradnji sa privredom želi da nadoknadi taj zaostatak i preuzme vodeću ulogu u prelasku na još brži i sigurniji sistem šeste generacije. Široka upotreba sistema 6G očekuje se posebno u autonomnim vozilima bez vozača.

IZBJEGNUT TRGOVINSKI SUKOB

Francuski ministar finansija izjavio je danas da će njegova zemlja odložiti porez na digitalne poslovo velikih tehnoloških firmi poput “Gugla” i “Fjesbuka” u zamjenu za obećanje Sjedinjenih Država da neće uvesti sankcije ako takvog poreza bude.

Taj dogovor Bruna Le Mera i američkog sekretara za finansije Stivena Mnučina mogao bi da spriječiti nov trgovinski spor Sjedinjenih Država i Evropske unije oko unosnog tržišta visokih tehnologija.

Le Mer je rekao da će Francuska odložiti naplatu digitalnog poreza do decembra – dok ne prođu izbori u SAD, ali da ga nikada neće u potpunosti ukinuti dok ne bude postignut međunarodni sporazum o tim porezima.

Le Mer je tvrdio: “Digitalne kompanije će pošteno platiti porez 2020. godine”.

Amerika bi, s druge strane, odložila nametanje carinskih tarifa kojima je prijetila Francuskoj: na vino, sir i ostale proizvode.

Le Mer i Mnučin su se dogovorili da razgovaraju o uspostavljanju globalnog okvira o oporezivanju poslovanja na internetu.

IZBJEGNUT TRGOVINSKI SUKOB

Francuski ministar finansija izjavio je danas da će njegova zemlja odložiti porez na digitalne poslovo velikih tehnoloških firmi poput “Gugla” i “Fjesbuka” u zamjenu za obećanje Sjedinjenih Država da neće uvesti sankcije ako takvog poreza bude.

Taj dogovor Bruna Le Mera i američkog sekretara za finansije Stivena Mnučina mogao bi da spriječiti nov trgovinski spor Sjedinjenih Država i Evropske unije oko unosnog tržišta visokih tehnologija.

Le Mer je rekao da će Francuska odložiti naplatu digitalnog poreza do decembra – dok ne prođu izbori u SAD, ali da ga nikada neće u potpunosti ukinuti dok ne bude postignut međunarodni sporazum o tim porezima.

Le Mer je tvrdio: “Digitalne kompanije će pošteno platiti porez 2020. godine”.

Amerika bi, s druge strane, odložila nametanje carinskih tarifa kojima je prijetila Francuskoj: na vino, sir i ostale proizvode.

Le Mer i Mnučin su se dogovorili da razgovaraju o uspostavljanju globalnog okvira o oporezivanju poslovanja na internetu.

EPCG

Predstavnici Elektroprivrede (EPCG) i konzorcijuma Končar DST i Electro team, potpisali su danas ugovor vrijedan 2,25 miliona eura, kojim je u hidroelektrani (HE) Perućica predviđena izrada i isporuka pet transformatora i nabavka rezervnih djelova i specijalnih alata.

Ugovor su potpisali izvršni direktor EPCG, Igor Noveljić, i predstavnik prvorangiranog konzorcijuma, Ivan Klapan.

Direktor HE Perućica, Dragan Čizmović, kazao je da je aktuelna kapitalna rekonstrukcija svih sedam generatora u HE Perućica, od kojih su tokom prethodne dvije godine revitalizovane četvrta, peta i sedma mašina.

On je podsjetio da su na javni tender za zamjenu blok transformatora na prvih pet mašina, krajem prošle godine, pristigle tri ponude, a da je kao najbolja izabrana zajednička ponuda konzorcijuma Končar DST i Electro team.

„Ugovorom je predviđena izrada i isporuka pet trofaznih, dvonamotajnih, uljnih blok transformatora, fabrička ispitivanja, nabavka i isporuka rezervnih djelova i specijalnih alata, demontaža postojećih blok transformatora i montaža novih, kao i puštanje u pogon“, rekao je Čizmović.

Prema njegovim riječima, ugovor će biti realizovan do 2022. godine. Predviđeno je da ove godine Končar isporuči i ugradi dva transformatora, naredne godine dva i 2022. jedan transformator.

„Ne sumnjam da će ovo Končar uspješno završiti, imajući u vidu prethodna iskustva sa tom firmom u poslednjih 50-ak godina. Postojeći transformatori u HE Perućica rade 60 godina bez ikakvih problema i smetnji“, naveo je Čizmović.

On je saopštio da je siguran da će HE Perućica, sa današnjim i ugovorom je ranije potpisan sa ATB-om i Končarom, moći da radi narednih 20 ili 30 godina u normalnom pogonu i da će sve funkcionisati kako treba.

Klapan je kazao da je to što je Končar napravio prije 60 godina doprinijelo njihovoj želji da se prijave na tender.

„Proizvodnja primarne opreme, odnosno transformatora – to je naš posao. Mi to ozbiljno radimo. Naši inženjerski i proizvodni kapaciteti su na tom nivou da nema sumnje da će sve biti onako kako je u ugovoru“, smatra Klapan.

Noveljić je podsjetio da HE Perućica ove godine obilježava 60 godina postojanja.

„Zadovoljan samo što smo dobili Končar da realizuje ovaj projekat, imajući u vidu prethodno iskustvo koje smo imali sa tom firmom. Zamolio bih vas da budete na visini svoje reputacije, da ispoštujemo rokove iz ugovora, da obezbijedimo nesmetanu proizvodnju“, kazao je Noveljić.

Investicije u najstariju veliku elektranu u sistemu EPCG, HE Perućica, planirane su na nivou od oko 60 miliona EUR. Tu se podrazumijevaju i dodatni kapaciteti, ugradnja osmog agregata, kojim će se dobiti novih oko 60 megavata (MW) instalisane snage, bez štetnog uticaja na životnu sredinu.

EPCG je krajem prošle godine potpisala kreditni aranžman sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW), vrijedan 33 miliona EUR, neophodnih za realizaciju druge faze modernizacije i revitalizacije naše najstarije velike elektrane. Tokom ove godine očekuju se i pregovori sa KfW o novom aranžmanu, vrijednom 23 miliona EUR, koji će biti iskorišćeni za ugradnju osmog agregata u HE Perućica.

Ugovorom koji je danas potpisan, kako se navodi, planirano je da se u vrijeme redovnog godišnjeg remonta zamijene prva dva blok transformatora, a preostala tri u skladu sa predviđenom dinamikom, zaključno sa 2022. godinom.

Ovaj dio projekta podrazumijeva i zamjenu uljne kade na transformatorima i izradu centralne jame. U toku je revizija Idejnog projekta za taj dio posla, nakon čega će se krenuti u obezbjeđivanje građevinske dozvole za izgradnju centralne jame, dok će se uljne kade mijenjati uporedo sa blok transformatorima.

Istovremeno, sa zamjenom blok transformatora, biće odrađena prenamjena postojećih kada u uljne kade i biće izgrađena centralna uljna jama.

Na osnovu redovnog projekta, objavljen je javni poziv za izbor najpovoljnijeg izvođača radova, kao i eksterni nadzor nad radovima. Otvaranje ponuda planirano je za 30. januar, a izvođenje radova uporedo sa radovima na zamjeni transformatora.

U vrijeme redovnog godišnjeg remonta hidroelektrane, ove godine, predstoji revitalizacija treće i šeste mašine, a naredne godine biće izveden i kapitalni remont prvog i drugog agregata kako bi se ti poslovi sinhronizovali sa radovima u okviru druge faze modernizacije HE Perućice i izbjegli nepotrebni zastoji u radu tog energetskog objekta.

Jedan od važnijih poslova na revitalizaciji proizvodnih kapaciteta HE Perućica odnosi se i na rekontrukciju pet malih hidroelektrana, koje posluju u njenom sastavu.

EPCG obilježiće 110. godišnjicu rada u jeku velikog investicionog zamaha.

Ulaganjem više od 170 miliona EUR u okviru petogodišnjeg investicionog plana, čija realizacija je počela prošle godine, povećaće se instalisana snaga postojećih energetskih objekata, kao i izgraditi novi proizvodni kapaciteti.

EPCG

Predstavnici Elektroprivrede (EPCG) i konzorcijuma Končar DST i Electro team, potpisali su danas ugovor vrijedan 2,25 miliona eura, kojim je u hidroelektrani (HE) Perućica predviđena izrada i isporuka pet transformatora i nabavka rezervnih djelova i specijalnih alata.

Ugovor su potpisali izvršni direktor EPCG, Igor Noveljić, i predstavnik prvorangiranog konzorcijuma, Ivan Klapan.

Direktor HE Perućica, Dragan Čizmović, kazao je da je aktuelna kapitalna rekonstrukcija svih sedam generatora u HE Perućica, od kojih su tokom prethodne dvije godine revitalizovane četvrta, peta i sedma mašina.

On je podsjetio da su na javni tender za zamjenu blok transformatora na prvih pet mašina, krajem prošle godine, pristigle tri ponude, a da je kao najbolja izabrana zajednička ponuda konzorcijuma Končar DST i Electro team.

„Ugovorom je predviđena izrada i isporuka pet trofaznih, dvonamotajnih, uljnih blok transformatora, fabrička ispitivanja, nabavka i isporuka rezervnih djelova i specijalnih alata, demontaža postojećih blok transformatora i montaža novih, kao i puštanje u pogon“, rekao je Čizmović.

Prema njegovim riječima, ugovor će biti realizovan do 2022. godine. Predviđeno je da ove godine Končar isporuči i ugradi dva transformatora, naredne godine dva i 2022. jedan transformator.

„Ne sumnjam da će ovo Končar uspješno završiti, imajući u vidu prethodna iskustva sa tom firmom u poslednjih 50-ak godina. Postojeći transformatori u HE Perućica rade 60 godina bez ikakvih problema i smetnji“, naveo je Čizmović.

On je saopštio da je siguran da će HE Perućica, sa današnjim i ugovorom je ranije potpisan sa ATB-om i Končarom, moći da radi narednih 20 ili 30 godina u normalnom pogonu i da će sve funkcionisati kako treba.

Klapan je kazao da je to što je Končar napravio prije 60 godina doprinijelo njihovoj želji da se prijave na tender.

„Proizvodnja primarne opreme, odnosno transformatora – to je naš posao. Mi to ozbiljno radimo. Naši inženjerski i proizvodni kapaciteti su na tom nivou da nema sumnje da će sve biti onako kako je u ugovoru“, smatra Klapan.

Noveljić je podsjetio da HE Perućica ove godine obilježava 60 godina postojanja.

„Zadovoljan samo što smo dobili Končar da realizuje ovaj projekat, imajući u vidu prethodno iskustvo koje smo imali sa tom firmom. Zamolio bih vas da budete na visini svoje reputacije, da ispoštujemo rokove iz ugovora, da obezbijedimo nesmetanu proizvodnju“, kazao je Noveljić.

Investicije u najstariju veliku elektranu u sistemu EPCG, HE Perućica, planirane su na nivou od oko 60 miliona EUR. Tu se podrazumijevaju i dodatni kapaciteti, ugradnja osmog agregata, kojim će se dobiti novih oko 60 megavata (MW) instalisane snage, bez štetnog uticaja na životnu sredinu.

EPCG je krajem prošle godine potpisala kreditni aranžman sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW), vrijedan 33 miliona EUR, neophodnih za realizaciju druge faze modernizacije i revitalizacije naše najstarije velike elektrane. Tokom ove godine očekuju se i pregovori sa KfW o novom aranžmanu, vrijednom 23 miliona EUR, koji će biti iskorišćeni za ugradnju osmog agregata u HE Perućica.

Ugovorom koji je danas potpisan, kako se navodi, planirano je da se u vrijeme redovnog godišnjeg remonta zamijene prva dva blok transformatora, a preostala tri u skladu sa predviđenom dinamikom, zaključno sa 2022. godinom.

Ovaj dio projekta podrazumijeva i zamjenu uljne kade na transformatorima i izradu centralne jame. U toku je revizija Idejnog projekta za taj dio posla, nakon čega će se krenuti u obezbjeđivanje građevinske dozvole za izgradnju centralne jame, dok će se uljne kade mijenjati uporedo sa blok transformatorima.

Istovremeno, sa zamjenom blok transformatora, biće odrađena prenamjena postojećih kada u uljne kade i biće izgrađena centralna uljna jama.

Na osnovu redovnog projekta, objavljen je javni poziv za izbor najpovoljnijeg izvođača radova, kao i eksterni nadzor nad radovima. Otvaranje ponuda planirano je za 30. januar, a izvođenje radova uporedo sa radovima na zamjeni transformatora.

U vrijeme redovnog godišnjeg remonta hidroelektrane, ove godine, predstoji revitalizacija treće i šeste mašine, a naredne godine biće izveden i kapitalni remont prvog i drugog agregata kako bi se ti poslovi sinhronizovali sa radovima u okviru druge faze modernizacije HE Perućice i izbjegli nepotrebni zastoji u radu tog energetskog objekta.

Jedan od važnijih poslova na revitalizaciji proizvodnih kapaciteta HE Perućica odnosi se i na rekontrukciju pet malih hidroelektrana, koje posluju u njenom sastavu.

EPCG obilježiće 110. godišnjicu rada u jeku velikog investicionog zamaha.

Ulaganjem više od 170 miliona EUR u okviru petogodišnjeg investicionog plana, čija realizacija je počela prošle godine, povećaće se instalisana snaga postojećih energetskih objekata, kao i izgraditi novi proizvodni kapaciteti.

  • Radnici Solane blokirali put Ulcinj-Bar
    on 17/05/2025 at 10:19

    Bivši radnici ulcinjske Solane blokirali su na sat saobraćaj na magistralnom putu Ulcinj-Bar, kod Benzinske stanice na ulazu u taj grad.

  • Najviše ponuda od kineskih kompanija
    on 17/05/2025 at 08:42

    Na tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta Mateševo - Andrijevica stiglo je deset ponuda od kineskih, turskih, holandskih i indijskih kompanija.

  • Eksplodirali troškovi stanovanja u EU
    on 16/05/2025 at 21:39

    Cijene nekretnina u EU su u peridou od 2015. do prošle godine porasle 53 odsto, a u nekim zemljama troškovi su čak utrostručeni.

  • Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije
    on 16/05/2025 at 19:38

    Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

  • Milatović: Sporazum sa UAE primjer vladavine dogovora, a ne prava
    on 16/05/2025 at 17:06

    Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u turizmu nije primjer vladavine prava, to je primjer vladavine dogovora, kazao je danas crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

  • Za realizaciju projekata neophodna politička stabilnost
    on 16/05/2025 at 14:51

    Investitori o realizaciji projekata u Crnoj Gori: Neophodna politička stabilnost, bolja infrastruktura i kvalitetna radna snaga Nedostatak kvalitetne infrastrukture, nestabilna vlast, manjak kvalifikovane radne snage i nedovoljna podrška države – glavni su izazovi koji usporavaju realizaciju brojnih investicionih projekata u Crnoj Gori.

  • RE:D konferencija: Iskustva Luštice Bay i Beograda na vodi
    on 16/05/2025 at 12:34

    Na drugom danu prve crnogorske RE:D konferencije, panel pod nazivom “Investicije u luksuzne stambene nekretnine” okupio je aktere regionalnog tržišta nekretnina koji su, kroz konkretne primjere velikih projekata, govorili o transformacionom uticaju luksuznih investicija na mikrolokacije, standarde upravljanja i profilisanje destinacija.

  • Ekonomsko državljanstvo doprinijelo bi razvoju i omogućilo nove investicije
    on 16/05/2025 at 11:27

    Crna Gora ima značajne investicione potencijale, naročito u turizmu, poljoprivredi i obnovljivim izvorima energije, poručila je Snežana Đurović, direktorica Agencije za investicije (MIA), na panelu o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji. Učesnici su ocijenili da je program ekonomskog državljanstva bio uspješan, donio brojne benefite i milijardu eura investicija, uz stroge kontrole i međunarodne standarde.

  • RE:D: Aviodostupnost ključ napretka, ugledajmo se na dobre prakse u regionu
    on 15/05/2025 at 18:18

    Budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena je aviodostupnošću. Ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj. Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno, ocijenjeno je na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.

  • Podržana zajednička izjava o radnim migracijama u cilju jačanja ekonomskog rasta
    on 15/05/2025 at 16:42

    Na Zapadnom Balkanu, gdje se tradicionalni migracioni tokovi prepliću sa savremenim globalnim trendovima, zajedničko i strateško djelovanje neophodno je da bi se zadržala radna snaga i osigurala održiva budućnost za sve građane, smatra ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić.