6,2 PO RIHTERU
Snažan zemljotres čija je jačina procijenjena na 6,2 stepena po Rihteru pogodio je jutros grad Adak na Aljasci, saopštio je Američki geološki institut.
Zemljotres je zabilježen u 5:53 ujutro po lokalnom vremenu, a epicentar je bio 22 kilometra istočmo od vulkana Tanga. Epicentar zemljotresa bio je na 10 kilometara dubine.
Za sada nema izvještaja o eventualnim žrtvama ili povrijeđenima, kao ni o šteti.
Navodi se samo da nije izdato upozorenje na cunami.
EKONOMSKI FORUM
Švajcarska policija ispalila je suzavac i upotrijebila vodene topove i gumene metke u sukobu sa demonstrantima u Cirihu.
Demonstranti su, s druge strane, ispalili vatromet i bacali flaše tokom protesta protiv održavanja Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Tri osobe su uhapšene, a jedna je povrijeđena kada je ispaljen vatromet, saopštila je ciriška policija dodajući da je jedan policijac odveden u bolnicu, prenosi Rojters.
“Cirih protiv SEF (Svetskog ekonomskog foruma)”, bio je slogan demonstracija, čije je održavanje je dozvoljeno i na kojima je učestvovalo više stotina ljudi.
Pored iskazivanja protivljenja održavanju konferencije, koja okuplja lidere poslovne zajednice i političke lidere u Davosu, udaljenom oko 150 kilometara od Ciriha, demonstranti su pozvali na bržu akcju u borbi protiv klimatskih promena.
Pojedini demonstranti držali su transparente s natpisima “Zaustavite klimatsku krizu”, dok su drugi palili kutije po ulicama i pisali po prozorima okolnih radnji slogane, poput “Razbiti SEF”.
Iako su organizatori pozvali demonstrante da se uzdrže od nasilja, pojedini od njih su ispalili vatromet i pričinili materijalnu štetu u vrijednosti od više hiljada švajcarskih franaka, saopštila je policija.
ŽELJEZNIČKA NESREĆA
U Crnoj Gori danas se obilježava 14 godina od teške željezničke nesreće na Bioču, u kojoj je poginulo 47 osoba, a više od 200 povrijeđeno.
Tragedija se dogodila kada je lokalni elektromotorni voz, koji je saobraćao od Bijelog Polja do Podgorice i Bara, u blizini mjesta Bioče, na izlasku iz tunela, iskliznuo iz šina i sva četiri vagona se survala u provaliju.
Zbog nesreće kod Bioča osuđen je jedino mašinovođa Slobodan Drobnjak, na šest godina zatvora, dok je 11 zaposlenih u Željeznici oslobođeno odgovornosti.
Nevladina organizacija Voz neprebola Bioče 2006 pozvala je nadležne da obnove proces u slučaju željezničke nesreće i da, kako su naveli, pred lice pravde izvedu odgovorne za tu tragediju.
Predsjednik ove NVO, Goran Vojinović, kazao je da traže da se razmotre svi relevantni dokazi i utvrde svi propusti, kojih je, kako kaže, bilo mnogo.
Kako i prethodnih godina, godišnjica tragedije obilježiće se u Bijelom Polju i na Bioču.
Iz NVO Voz neprebola kazali su da je organizovan prevoz članova udruženja, iz Podgorice za Bijelo Polje u osam sati, ispred Hrama.
Kako je saopšteno, prevoz za Bioče organizovan je iz Bijelog Polja ispred autobuske stanice u osam sati i 30 minuta, a iz Podgorice u deset sati ispred Hrama.
“Očekujemo da se željeznički saobraćaj na Bioču obustavi u ovo vrijeme i da se ne oglašavaju sirene“, naveli su iz NVO Voz nepreobola 2006.
Godišnjica tragedije biće obilježena u Bijelom Polju i na Bioču.
AMFILOHIJE ODGOVORIO
Ako je poziv na dijalog predsjednika Vlade Duška Markovića samo u vezi onog bezakonja, onda je bolje da se tu ne započinje nikakav razgovor, kazao je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
On je poručio da je Crkva spremna za razgovor ako je vlast, na prvom mjestu, spremna da prihvati amandmane koje je Mitropolija podnijela na sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Govoreći o aktuelnoj situaciji u vezi Zakona o slobodi vjeroispovijesti, premijer Duško Marković je ranije juče najavio da će se do kraja nedjelje zvanično obratiti mitropol itu Amfilohiju za nastavak razgovora o onim pitanjima koja se ne razumiju ili o strahovima koji postoji, te da je država tu da garantuje da nema razloga za strahove i zablude.
“Blagodarimo predsjedniku Vlade na njegovom interesovanju za donošenje normalnog zakona o Crkvi i vjerskim zajednicama u Crnoj Gori. Blagodarimo i na tom njegovom obećanju da će uputiti zvaničan poziv. Međutim, skrećemo pažnju, ako pod tim pozivom on podrazumijeva onakve razgovore kakvi su dosad nekoliko puta vođeni, gdje se mi obavezujemo da prihvatimo to bezakonje, i da o njemu razgovaramo, onda tu bolje da se ne započinje nikakav razgovor”, kazao je Amfilohije za Dan.
Poručio je da Crkva očekuje istinski, pravi dijalog, koji je u saglasnosti sa Venecijanskom komisijom i sa evropskim zakonima jasan dijalog kako bi se, kako je rekao, donio zakon koji je saglasan vjekovnom predanju Crne Gore i savremenim evropskim zakonima.
“Ako je to samo poziv da razgovaramo o ovom bezakonju, onda nema potrebe. Oni su nama to nametali već nekoliko puta. Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin nam je nametao razgovor o tom bezakonju. Nije bilo govora o tome. Pokušali smo da im to obrazložimo prilikom susreta sa njima, prije Skupštine, oni su ostali pri tome, nijesu prihvatili minimum onoga što smo mi tražili preko onih amandmana. Ako predsjednik Vlade smatra da taj razgovor treba da bude o istinskom dogovoru i prihvatanju od strane države, na prvom mjestu, tih amandmana, onda ćemo mirne duše razgovarati o tome. Jer mi smo za zakon, ovo je Crkva koja je na zakonu utemeljena i zakonom vjekovima vlada”, poručio je mitropolit.
Govoreći o dešavanjima u vezi sa planiranom litijom na Cetinju, mitropolit je kazao da oni svake subote idu na Ćipur, gdje služe liturgiju, a da je sada to Crkvena opština nazvala litijom, koja bi prošla od Cetinjskog manastira do Ćipura.
“S obzirom na te neprilike na Cetinju, umolila nas je policija da ne idemo do Ćipura nego da se moleban održi samo u Cetinjskom manastiru. Mi smo to prihvatili radi mira u gradu i radi bratske ljubavi”, kazao je Amfilohije.
PREDLOG ZAKONA
Predlogom Zakona o ljekovima, koji je utvrdilo Ministarstvo zdravlja, propisano je da Vlada formira Institut za ljekove i medicinska sredstva koji će se baviti kontrolom kvaliteta, bezbjednosti i izdavanja dozvola za medikamente.
Ministarstvo zdravlja je, kako piše Dan, propisalo da se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 20.000 eura kazni prekršaj pravnog lica ili veledrogerije koja ne obavještava Institut o svim novim nalazima o ocjeni kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti lijeka u prometu u skladu sa ovim zakonom, ne stavi lijek u promet u periodu od 12 mjeseci od dana dostavljanja rješenja Instituta o odobrenju varijacije.
Zakonom je propisano da Institut donosi rješenje kojim odbija zahtjev za izdavanje dozvole za lijek ako utvrdi da odnos između rizika i koristi lijeka nije povoljan, da lijek nema terapijsko dejstvo ili da terapijsko dejstvo lijeka nije dovoljno dokazano od strane podnosioca zahtjeva.
“Ukoliko kvalitativni i kvantitativni sastav lijeka ne odgovara podacima iz priložene dokumentacije, dokumentacija priložena uz lijek nije u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Institut će donijeti rješenje kojim će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za veterinarski lijek, i ako: utvrdi da predloženi period karence nije dovoljno dug kako bi se obezbijedilo da hrana dobijena od tretiranih životinja ne sadrži rezidue koje bi mogle da redstavljaju zdravstveni rizik za potrošača ili to nije dovoljno dokazano; ili je lijek predložen zaupotrebu koja je zabranjena u skladu sa posebnim zakonom”, navode iz ministarstva.
Nasleđuje prava i obaveze
Iz Ministarstva zdravlja navode da Agencija za ljekove i medicinska sredstva, osnovana u skladu sa Zakonom o ljekovima, nastavlja sa radom pod nazivom Institut za ljekove i medicinska sredstva, sa pravima i obavezama utvrđenim ovim zakonom.
NIKOLIĆ OCIJENIO
Stav Demokratske partije socijalista (DPS) je da razgovor sa opozicijom treba obnoviti u okviru redovne parlamentarne procedure, kazao je poslanik DPS-a Miloš Nikolić.
On je Danu kazao da stalni odbori, koji su matična radna tijela za pomenute zakone, mogu biti prva faza razgovora na temu krovnog izbornog zakona i medijskih zakona.
“Podsjećam da je Demokratska partija socijalista sa koalicionim partnerima već usvojila najveći dio preporuka ODIHR-a izmjenom seta zakona krajem prošle godine. Jedini zakon koji nijesmo izmijenili je Zakon o izboru poslanika i odbornika, zbog nedostatka dvotrećinske većine. Upravo taj predlog zakona, kao i set predloga medijskih zakona, treba da posluži kao platforma za dalji dijalog. Stalni odbori, koji su matična radna rijela za pomenute zakone, mogu biti prva faza razgovora na temu krovnog izbornog zakona i medijskih zakona, transparentno, u javnoj debati”, kazao je Nikolić.
On je dodao da je poziv upućen svim parlamentarnim partijama.
“Tim prije što je to njihov posao, na koji su se obavezali pred građanima, što se često zanemari i zaboravi u moru informacija i političkih poruka. Stojimo, dakle, na raspolaganju za dijalog, kao i do sada, spremni da razmotrimo predloge i modele kolega iz opozicije, ali posvećeni ideji da se samo u okviru institucija može voditi razgovor i postići dogovor povodom sistemski važnih tema kakva je izborna reforma”, naveo je Nikolić.
Saopštio je da će DPS uskoro kompletirati partijsku infrastrukturu.
“Jedan dio partijskih organa je već formiran. Prije održavanja kongresa okončane su aktivnosti na opštinskim izbornim konferencijama, čime je u potpunosti završen proces formiranja partijskih organa na lokalnom nivou. Na kongresu su izabrani predsjednik i zamjenik predsjednika partije, kao i članovi novog glavnog odbora. Dakle, može se reći da je najveći dio partijskih organa već formiran. Vjerujem da se potpuno kompletiranje partijske infrastrukture može očekivati u skorije vrijeme”, rekao je Nikolić.
VEČERAS U 20H
Premijera radio drame “Duga je noć” biće emitovana večeras u 20 sati na talasima Radija Crne Gore. Nova radio drama, u produkciji Radija Crne Gore, tretira temu kafane, kao subkulturne institucije. Kafana je prostor gdje se odvija specifičan društveni život, sa svojim posebnim pravilima i zakonitostima.
“Dva neznanca, svak sa svojom mukom slučajno, za istim stolom piju dugo u noć… i nazdravljaju onima, koji ih i takve, nikakve vole…
A onda na kraju noći, svak svome nespokoju u zagrljaju odlazi…”
“Nova radio drama: “Duga je noć”, u produkciji radija Crne Gore, tretira temu kafane, kao subkulturne institucije. Kafana je prostor, gdje se odvija specifičan društveni život, sa svojim posebnim pravilima i zakonitostima. U fokusu radio drame: “Duga je noć” je ideja emotivne manipulacije, kao izdvojenog oblika pojavljivanja ovog socio-psihološkog fenomena u lepezi ostalih. Emotivna manipulacija običnog čovjeka sa drugim običnim čovjekom je matrica, koja se može transponovati po vertikali društveno-političke hijerarhije. Na svakom njenom nivou, običan čovjek je na gubitku, ” kaže režiser Boris Dragojević.
Na svakom njenom nivou, običan čovjek je na gubitku.
“Drama “Duga je noć”, bar iz mog ugla, zamišljena je kao refleksija opsjenarskog životnog stila: ljudi oko nas “glume”, igraju svoje uloge, konstantno se, čak i u nekim privatnim druženjima, ponašaju kao da su na sceni. Poimanje sebe samih kao izuzetno važnih persona, u sukobu je sa drugim ljudima koji niti glume, niti razumiju tu potrebu da se bude nešto drugo ili neko drugi, do ono što čovjek već jeste. Hoćete li ispasti naivac, hoće li vas iskoristiti za upotpunjavanje svojih biografija ili, makar, za razbijanje sopstvene dosade, svejedno je. Jer, definitivno, svi smo mi prošli kroz neku “kafanu života” u kojoj smo ispali smiješni ili čak glupi, a neko drugi je za stolom odigrao svoju “rolu” i zadovoljan otišao dalje”, kaže scenaristkinja Nada Bukilić.
Premijera radio drame “Duga je noć” je u četvrtak, 23. januara u 20 sati na talasima Radija Crne Gore.
Scenario potpisuje Nada Bukilić, režiju Boris Dragojević, uloge glumci Dejan Ivanić, Danilo Čelebić i Pavle Popović.
Ton majstor: Jovica Trajkovski
Muzička urednica: Nada Vučinić
Narator: Vladimir Savićević
OD JANUARA
Krizni porez, koji je ukinut od januara, poslodavci moraju iskoristiti za povećanje zarada, jer je obračunavan na teret zaposlenog, kazali su Pobjedi iz Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata. Iz poslodavačkih organizacija diplomatski poručuju da je to “stvar menadžera i poslovne politike firmi”.
Krizni porez uveden je 2013. i iznosio je 11 odsto na bruto zarade veće od 766 eura, odnosno 500 eura neto.
“Pošto je od prvog januara ukinut krizni porez, taj se novac vraća zaposlenom na koga je primjenjivan, jer je obračunavan na teret zaposlenog”, kazali su Pobjedi iz Saveza sindikata.
Isto kažu i u Uniji slobodnih sindikata.
“Kako je krizni porez uveden kao dodatni porez na dohodak fizičkih lica, poslodavci su obavezni da ga sada pretoče u povećanje zarada”, kažu u USSCG i podsjećaju da su bila oporezovana primanja veća od prosječne plate.
U privrednim asocijacijama kažu da ne mogu da utiču na poslodavce i da je odluka u njihovim rukama.
“Privredna komora nema mogućnost uticaja na poslovnu politiku privrednih subjekata, ali očekujemo da će ukidanje kriznog poreza doprinijeti povećanju zarada zaposlenih čija je bruto plata veća od 766 eura, s obzirom na to da je samo na dio tih zarada plaćan krizni porez”, kazali su iz PKCG.
Oni su najavili da će se zalagati za poresko rasterećenje rada, povećanje zarada i zaposlenosti.
“Djelovaćemo na smanjenje doprinosa, povećanje minimalne cijene rada i energičniju kontrolu inspekcija, što će doprinijeti daljem rastu zarada i zaposlenosti. Ovim će se proširiti baza poreskih obveznika i na taj način sačuvati stabilnost javnih finansija”, kažu u Privrednoj komori.
Visoki troškovi rada u dijelu doprinosa, tvrde, jedno od najvećih ograničenja poslovanja.
“Pripremili smo analizu poreska opterećenja po osnovu rada, koja je prezentovana na skupštinskom Odboru za ekonomiju. Učešće poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada je 41,3 odsto i iznad je prosjeka zemalja OECD-a, što negativno utiče na stopu zaposlenosti, a dio poslodavaca ne izmiruje u potpunosti poreske obaveze”, pojašnjavaju iz PKCG.
Iz Montenegro biznis alijanse pozdravljaju odluku o ukidanju kriznog poreza i dodaju da je stvar firme kako će iskoristiti te pare.
“Kao tržišno orijentisana poslovna asocijacija ocjenjujemo daje to stvar menadžmenta firmi i poslovne politike koju vode. Različite su mogućnosti korišćenja „viška” sredstava, tako da sve to ostaje u domenu menadžmenta svake firme pojedinačno”, kazao je Milan Dragić, izvršni direktor MBA i podsjetio da se oni kontinuirano zalažu za smanjenje svih vrsta poreza kao jedne od mjera za podsticanje biznisa.
DODIJELJEN PREDMET
Predmet za ocjenu ustavnosti Zakona o unutrašnoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom, dodijeljen je u rad sudiji Ustavnog suda, nakon što su pribavljena neophodna mišljenja i odgovori, saopšteno je Dnevnim novinama u tom sudu.
Riječ je o inicijativi koju je najvišoj sudskoj instanci, u septembru prošle godine, podnijela Unija poslodavaca.
“U postupku po Inicijativi za ocjenu ustavnosti odredbe člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini završen je prethodni postupak u kojem se pribavljaju mišljenja, odnosno odgovori na inicijativu. Predmet je dodijeljen u rad sudiji izvjestiocu i savjetniku”, kazali su u Ustavnom sudu.
U Uniji smatraju da je član o neradnoj nedjelji, koja već tri mjeseca važi za trgovine u Crnoj Gori, nesaglasan sa članom 59 Ustava kojim se jemči sloboda preduzetništva koja se, kako piše u Ustavu, može ograničiti radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane države.
Oni tvrde da zakon nije dobar, jer nije konsultovana privreda.
“Izmjene smatramo problematičnim i sa aspekta velikih trgovinskih sistema i sa aspekta malih. Negativne efekte koje će usvajanje zakona donijeti možemo posmatrati u budućnosti, naročito jer smo se strateški opredijelili da nam turizam bude glavna privredna grana. Postavlja se pitanje da li sebi možemo priuštiti luksuz da se odričemo ogromnog prometa koji se, između ostalog, dešava i nedjeljom, a na koji utiču brojni turisti na primorju i na sjeveru”, kazali su ranije Dnevnim novinama predstavnici Unije.
Nakon što je Ministarstvo ekonomije odbilo zahtjev šoping mola Delta siti da im se omogući rad nedjeljom, u tom tržnom centru su najavili višemilionske gubitke i otpuštanje radnika.
I u inicijativi Unije se navodi da će zabrana rada nedjeljom dovesti do gubitka značajnog broja radnih mjesta, što će produbiti nejednakost na tržištu rada.
Oni su ukazali da će većinom žene biti pogođene otkazima, budući da dominiraju u strukturi zaposlenih u trgovini kojih, prema procjenama, ima skoro 40.000.
Među dokumentima koja je Ustavni sud pribavio, nalazi se i mišljenje Ministarstva ekonomije. Taj resor je predložio odbijanje inicijative Unije poslodavaca, jer smatraju da Unija nije navela konkretne razloge na koji način neradna nedjelja ograničava slobodu preduzetništva.
“Predmetna odredba ne uvodi ograničenje, već potvrđuje odredbu člana 62 Zakona o radu koja je jasna i glasi sedmični odmor se koristi nedjeljom. Imajući u vidu da se preduzetništvo uglavnom definiše kao sposobnost da se na osnovu kreativne čovjekove ekonomske djelatnosti i ograničenih prozvodnih činioca formira određena efikasna privredna djelatnost, nesporno je da odredba člana 35a ne ograničava slobodu preduzetništva”, navodi se u mišljenju Ministarstva koji je Vlada usvojila u novembru prošle godine.
Stav tog resora je i da su neosnovani navodi Unije da će potencijalno doći do diskriminacije žena, jer će većinom one biti pogođene otkazima.
“Kada se govori o pojmu diskrimancije mora se jasno imati u vidu šta diskriminacija predstavlja i koji vidovi diskrimacije mogu postojati. U suprotnom bi se moglo govoriti i o tome da veće zapošljavanje žena u trgovini takođe predstavlja vid diskrimacije”, objašnjeno je u mišljenju Ministarstva.
Izmjene i dopune Zakona o unutrašnoj trgovini usvojene su prošlog ljeta, dok odredba o neradnoj nedjelji važi od 20. oktobra.
Poslodavci koji prekrše odredbu i otvore radnje nedjeljom, mogu biti novčano sankcionisani od 1.000 do 10.000 eura, a predviđeno je i zatvaranje objekta.
BELADA SMATRA
Slučaj crkve u Rogamima, koja je ovih dana često spominjana u javnosti, primjer je šta se sve radilo sa uknjižbom crkava i manastira u Crnoj Gori. U slučaji ove crkve imamo očigledan primjer nepoštovanja naših zakona, kao i falsifikovanje dokumenata, kaže advokat Nikola Belada, koji je punomoćnik i advokat Crkvenog odbora CPC Rogami.
Pozivajući se na dokumentaciju koju posjeduje, Belada ističe da je SPC, odnosno Mitropolija crnogorsko-primorska uknjižila, mimo zakona o premjeru i katastru, Crkvu u Rogamima i oko 10.708 metara kvadratnih zemljišta na ime ove eparhije.
“Jedan od upisa je glasio na pravoslavnog mitropolita crnogorsko-primorskog, onda je prepravljen, pa je sada taj objekat upisan na MCP. Da ukažem, pravoslavni mitropolit crnogorsko primorski je titula, a ne fizičko ili pravno lice. To pokazuju podaci iz spisa predmeta, hronologija upisa, izvještaj službenog lica, koje posjedujem i koje mogu ustupiti na uvid crnogorskoj javnosti. Na sva rješenje izjavljivao sam žalbe i pet puta poništio prvostepeno rješenje Uprave za nekretnine, područne jedinice Podgorica, jer nema valjanog pravnog osnova za upis MCP na navedeni objekat i zemljište. Tim prije, što nijedan jedini dokument, kako stoji u tom izvještaju, nijesu podnijeli, niti dostavili isprave validne za upisivanje, o čemu, kao neko ko vodi taj postupak imam svu dokumentaciju, a istu posjeduju i moji vlastodavci”, kaže za Dnevne novine advokat Belada.
Crkva u Rogamima postala je predmet interesovanja javnosti nakon emisije Načisto na TV Vijesti, u kojoj su gosti bili predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović i rektor Bogoslovije na Cetinju Gojko Perović.
Nakon te emisije u kojoj je Radulović saopštio da Mitropolija crnogorsko-primorska nije registorovana u Crnoj Gori”, uslijedila je serija napada na njega, kao i reagovanje advokata MCP Dalibora Kavarića.
On je optužio Radulovića da iznosi netačne podatke, i kao jedan od dokaza iznio izvode iz Zavoda za statistiku iz septembra 2009. godine koji je izdao rješenje, odnosno obavještenje o razvrstavanju u kojem se MCP pojavljuje kao subjekat, odnosno dobija šifru pod kojom je razvrstana u registar državne statistike.
FALSIFIKOVALI USTAV SPC
Advokat Belada kaže da upravo taj slučaj treba da uđe u anale apsurda, u događaje za rubriku Vjerovali ili ne, budući da je upis u registar izvršen na osnovu Ustava Srpske pravoslavne crkve iz 1931. godine, odnosno na osnovu tri njegove falsifikovane strane.
“Kavarić je, u želji da demantuje Radulovića, javno saopštio da su MCP i ostale eparhije u Crnoj Gori registrovane i kao dokaz svojih navoda dao rješenje tadašnjeg Zavoda za statistiku iz 2009. godine, gdje se vidi da Mitropolija ima svoj matični broj kojim se predstavlja u pravnom prometu. Taj dokaz je obična manipulacija i falsifikat koji služi da se zbunjuje narod Crne Gore. Ja sam kao advokat, koristeći se odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, zahtjevom od 30.04.2019. godine tražio i dobio od MONSTATa dokumentaciju na osnovu kojih su dali rješenje, odnosno obavještenje o razvrstavanju. Da objasnim, sva pravna lica dužna su da MonStATu podnesu dokaze da su registrovani, kako bi im dali broj kojim ih razvrstavaju. Što radi MCP 2003. godine? Falsifikuje Ustav SPC, odnosno, poziva se na Ustav SPC iz 1931. godine! To im je bio osnov za prijavljivanje tadašnjem Zavodu za statistiku”, ističe Belada.
Sagovornik Dnevnih novina kaže da nije mogao da vjeruje što čita i gleda kada je od MONSTAT-a dobio traženu dokumentaciju.
“Oni se, umjesto da dostave rješenje o registraciji od nadležnog organa Crne Gore, pozivaju na nevažeći ustav iz, da ponovim, 1931. godine i državnoj statistici dostavljaju tri strane tog dokumenta. Na prvoj strani piše: „Aleksandar Prvi po milosti božjoj…”, na drugoj je citiran član 12, da je eparhija SPC pod rednim brojem 20 crnogorsko primorska sa sjedištem u Cetinju, te na istoj strani nakon člana 12 stoji član 280 koji govori o stupanju na snagu ovog ustava i na trećoj strani potpisnici ovog akta. E, na osnovu toga je nadležni državni organ izdao obavještenje i dao broj za razvrstavanje Mitropoliji crnogorsko-primorskoj. Ovo je takav apsurd da je nevjerovatno povjerovati da su se ovakve stvari dešavale. Još veći je apsurd da to neko danas može da poteže kao dokaz da je Mitropolija registrovana u Crnoj Gori”, ističe Belada.
On kaže da je pažljivo pratio konstruktivan razgovor sa premijerom Duškom Markovićem juče u Jutarnjem programu RTCG, ali da skreće pažnju na jednu činjenicu.
“Pravo je države, odnosno Vlade da razgovara i pregovara sa MCP, ali to pravo nikako u ovom trenutku ne može kao epilog imati temeljni ugovor sa Mitropolijom, jer nema pravni subjektivitet. Dakle, ugovor je moguć tek nakon registracije i to sa svim navedenim subjektima koji su u listovima nepokretnosti protivpravno upisani kao nosioci prava svojine. Ovo ne znači da sam protiv dijaloga, naprotiv, razgovor uvijek vodi rješenju, ali se mora znati redosljed poteza”, ističe Belada.
Prvo registracija, pa ugovor
“Do registracije, MCP ne može sa bilo kojim subjektom u ovoj državi zaključiti nijedan pravni posao, pa ni potpisati temeljni ugovor, nikakav sporazum, osim eventualno sporazum o priznanju krivice sa Specijalnim državnim tužilaštvom, budući da su devastirali naše spomenike kulture, odnosno ugrozili spomeničke vrijednosti onoga što predstavlja identitet crnogorskog naroda, što su mimo zakona zaključivali ugovore kao da su pravno lice i time stekli ogromno bogatstvo, i što postoji osnovana sumnja da su ogromne količine novca izašle iz Crne Gore mimo legalnih tokova”, poručuje Belada.
Za sve sto je Radulović kazao imam dokaze
Belada ističe da ima dokumentaciju koja nedvosmisleno potvrđuje vjerodostojnost argumentacija koju je u emisiji „Načisto” iznio predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Radulović.
“Nakon te emisije uslijedila je u ND Vijesti prepiska između Radulovića i mog kolege advokata Dalibora Kavarića. U tom obraćanju gospodina Radulovića dva puta spominjem i imam obavezu da pojasnim stvari, kako bi javnost znala o čemu se radi i kakvim se sve manipulacijama služe iz Mitropolije crnogorsko-primorske. Crkva u Rogamima je samo vrh ledenog brijega”, ističe Belada.
Formira se udruženje Crnogorski zbor
Belada za Dnevne novine otkriva da će iduće nedjelje biti osnovano udruženje Crnogorski zbor, čini je on inicijator i osnivač, te da je usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti prestao njegov Ugovor o zastupanju sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom, jer će ubuduće fokusirati svoj rad na novoformirano udruženje.
Trogodišnji dječak izvučen je živ iz ruševina šest dana nakon razornog zemljotresa u Venecueli, saopštio je jordanski spasilački tim, prenosi BBC.
Nezakonita upotreba bespilotnih vazduhoplova (dronova) biće efikasnije suzbijana zahvaljujući Sporazumu o saradnji, koji su Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) i Opština Zeta zaključile s ciljem očuvanja i unapređenja sigurnosti vazdušnog saobraćaja, zaštite građana i imovine, te jačanja institucionalnog djelovanja, saopšteno je iz ACV.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević ističe da će pridruženo članstvo u EPP-u ubrzati ostvarenje PES-ove misije učlanjenja Crne Gore u EU.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je raspisalo Konkurs za dodjelu studentskih kredita za studijsku 2026/2027. godinu. Konkursom će se dodijeliti 3.400 studentskih kredita studentima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori, kao i studentima crnogorskim državljanima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja van Crne Gore koji su prvi put upisali semestar odgovarajuće godine studija i nisu mijenjali studijski program.
Klinički centar Crne Gore (KCCG) i kompanija One zaključili su Ugovor o donaciji kojim je najvećoj zdravstvenoj ustanovi u državi opredijeljena donacija u iznosu od 20.000 eura, namijenjena nabavci medicinske opreme, čime će se dodatno unaprijediti uslovi za pružanje zdravstvene zaštite pacijentima.
Američka novinska agencija Asošiejted pres (AP) piše da borci za prava životinja ukazuju na višedecenijski problem napuštenih konja koji u blizini Podgorice lutaju bez skloništa, vode i hrane na temperaturama od gotovo 40 stepeni Celzijusovih.
Generalni direktor Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić poručio je da su danas zaposleni u Javnom medijskom servisu primili platu obračunatu po novim koeficijentima, čime su, kako navodi, plate zaposlenih tokom mandata ovog menadžmenta praktično udvostručene.
Ovo je prvi novi učesnik takmičenja otkako se Australija pridružila 2015. godine.
U skladu sa Strategijom reforme javne uprave, Ministarstvo javne uprave i Uprava za ljudske resurse, uz podršku GIZ-a, zvanično su započeli realizaciju specijalizovane obuke iz oblasti kriznog komuniciranja, s ciljem jačanja kapaciteta zaposlenih za efikasno upravljanje informacijama u vanrednim i kriznim situacijama.
Njemački investitor Majk Štajnmiler saopštio je danas da su na aerodromu u Beranama završena geološka bušenja i da su rezultati do kojih su došli bolji od očekivanih.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević sastala se sa Marijom Luis Albukerke, komesarkom za finansijske usluge, štednju i ulaganja pri Evropskoj uniji
"Jedan od najvećih umjetnika elektronske muzike današnjice - Monolink, u petak će otvoriti festival u zlatnim nijansama zalaska, u trenutku kada sunce bude tonulo u Jadran, a Velika plaža počinjala da diše u ritmu muzike i mora", istakli su iz Exit organizacije
Na snimcima na društvenim mrežama su vozači zapanjeni ogromnim redovima, kako psuju pred praznim benzinskim pumpama, ili rastućim cijenama
Iako je sve ukazivalo da će Nikšićanin ostati u Čikagu barem još jednu sezonu, ipak je odlučio da uđe u transfer portal
Milanović je optužio Plenkovića da zadire u sistem komandovanja vojskom, nazvavši ga "hrvatskim Aleksandrom Vučićem", dok je HDZ uporedio sa "kartelom" koji želi da prisvoji i ovlašćenja koja mu ne pripadaju Plenković je kazao da je riječ o "neutemeljenim tezama", a Milanovića je nazvao "premijerom propuštenih šansi" i njegove tvrdnje opisao kao "besprizorne insinuacije jednog ljenštine".
Siner će u narednoj rundi igrati protiv Amerikanca Džensona Bruksbija
S druge strane, budžetska inspekcija utvrdila je da je Raonić svojim pomoćnicima Goranu Rakočeviću, Mitru Rakčeviću i Dejanu Vujoviću, u periodu od januara do juna prošle godine, nezakonito isplatio ukupno preko 34 hiljade eura varijabila odnosno da je to uradio bez donošenja rješenja o zaradi i bez pravnog osnova, suprotno Kolektivnom ugovoru i Zakonu o zaradama u javnom sektoru
Kako navodi Deadline „nedavni sastanak u Londonu između Hardija, Batervorta i izvršnog producenta serije Dejvida Glasera“ protekao je u pozitivnoj atmosferi, a učesnici su „postigli zajedničko razumijevanje o daljem nastavku saradnje“
"Umrežavanje sa srodnim proevropskim partijama posvećujemo upravo cilju afirmacije naših evrointegracionih napora", kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević
Oglasio povodom predloga predsjednika Skupštine Andrije Mandića (Nova srpska demokratija - NSD) Andrije Mandića, koji je na sjednici Kolegijuma predložio da prvo glasanje o izmjenama Ustava bude održano u ponedjeljak, navodeći da je taj predlog podržala parlamentarna većina
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević ističe da će pridruženo članstvo u EPP-u ubrzati ostvarenje PES-ove misije učlanjenja Crne Gore u EU.
Na sjednici Kolegijuma predložio sam da prvo glasanje o izmjenama Ustava bude u ponedjeljak i taj predlog je podržala parlamentarna većina, naveo je na platformi X predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
Članstvo Pokreta Evropa sad (PES) u Evropskoj narodnoj partiji (EPP) priznanje je posvećenosti PES-a evropskim vrijednostima i reformama, kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru ispred EPP-a, Rajnhold Lopatka.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, povodom početka irskog predsjedavanja Savjetu EU u Dablinu, kazao je da će proširenje biti oblast u kojoj će irsko predsjedavanje imati ključnu ulogu. Košta je istakao slučaj Crne Gore.
Prvo glasanje o izmjenama Ustava Crne Gore biće održano u parlamentu u ponedjeljak, saopšteno je RTCG nakon današnje sjednice Kolegijuma predsjednika Skupštine.
Šef Delegacije EU Johan Satler obratio se političkim predstavnicima uoči ključnih odluka u Skupštini Crne Gore vezanih za pristupanje EU, ističući ponovo da se Crna Gora nalazi u presudnom trenutku svog evropskog puta i da je vrijeme za odluku i da Skupština prije ljetnje pauze obezbijedi dvotrećinsku većinu za ključne odluke neophodne u procesu pristupanja.
Politički direktor DPS-a i poslanik Mihailo Anđušić ocijenio je da je izostanak troje ministara sa kontrolnog saslušanja o položaju penzionera skandalozan čin i bježanje od odgovornosti, navodeći da Vlada izbjegava odgovore o penzijama, stanju u Fondu PIO i reformama koje utiču na životni standard najstarijih građana.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore i član Predsjedništva Pokreta Evropa sad Filip Ivanović ocijenio je da pridruženo članstvo PES-a u Evropskoj narodnoj partiji (EPP) predstavlja potvrdu kredibiliteta i jasne evropske orijentacije stranke, ističući da će taj korak ojačati međunarodni položaj partije, unaprijediti saradnju sa evropskim partnerima i dati novi zamah reformama na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu, na čijem je dnevnom redu bio izvještaj o radu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) za prošlu godinu, nije danas održana, potvrđeno je Portalu RTCG iz Skupštine.
Generalna sekretarka Evropske narodne partije, Dolors Monserat, čestitala je Pokretu Evropa sad članstvo u EPP-u, kazavši da je PES time potvrdio svoju proevropsku orijentacij, a da je Crna Gora dobila još jednog snažnog saveznika u srcu Evropske unije.
Član Izvršnog odbora Unije poslodavaca Crne Gore Dragutin Mitrović ocijenio je da je članstvo u Evropskoj uniji razvojna prilika koju Crna Gora ne smije propustiti, poručujući da je vrijeme za zajedništvo i da država mora iskoristiti jasnu evropsku perspektivu za jačanje privrede i društva.
Ukupna vrijednost investicija koje su turski investitori realizovali u Crnoj Gori u periodu od 2006. do ove godine dostigla je približno 635 miliona eura, saopštili su iz Turske privredne komore u Crnoj Gori (TurkCham Montenegro).
Ministarstvo finansija saopštilo je da su javne finansije Crne Gore u prvih pet mjeseci 2026. godine zabilježile snažne rezultate – budžetski prihodi premašili su plan za 24,4 miliona eura, dok su kapitalna ulaganja porasla za 26,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, potvrđujući nastavak fiskalne stabilnosti i ubrzane realizacije razvojnih projekata.
Crnoj Gori su neophodni mehanizmi koji će doprinijeti poboljšanju položaja i zaštite standarda penzionera, smatraju članovi skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, dok su predstavnici penzionerskih udruženja tražili da se preispita odluka o odbijanju vanrednog povećanja penzija.
Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u maju je, prema podacima Monstata, iznosila 1,03 hiljade EUR i bila je 0,4 odsto veća nego u aprilu.
Rok za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na dionici autoputa Mateševo–Andrijevica je pet godina, a završetkom tog projekta put od Podgorice do Andrijevice trajaće oko 38 minuta, poručio je ministar pomorstva i koordinator Ministarstva saobraćaja Filip Radulović u Jutarnjem programu TVCG. Najavio je i da bi do kraja ljeta trebalo da bude raspisan tender za izvođača radova na obilaznici Smokovac–Tološi, koja će, kako je istakao, značajno rasteretiti saobraćaj kroz Podgoricu.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za prvih pet mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,94 milijarde eura, što je 0,5 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je medijima da nema informaciju da li je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga blizu dogovora sa sindikatima o potpisivanju Opšteg kolektivnog ugovora i povećanju koeficijenata čime bi plate porasle za oko deset odsto. On je novinarima u Vili Gorica rekao da resorna ministarka Naida Nišić razgovara i sa poslodavcima i sindikatima, te da u potpunosti podržava njen rad.
Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisali su danas ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve.
Evropska unija je u okviru buduće carinske reforme odlučila da ukine dosadašnje izuzeće od carine za pakete vrijednosti do 150 eura, uz uvođenje privremenog rješenja od tri eura po naručenom artiklu od 1. jula 2026. godine, dok iz Uprave carina poručuju da se ove izmjene ne primjenjuju u Crnoj Gori.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
