SASLUŠAN

Izraelski državljanin Joram Frig (53), kojeg istražitelji terete da je bio dio kriminalne grupe koja je planirala više terorističkih akcija na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, dobrovoljno se predao crnogorskim vlastima i on je juče saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Frig je u pratnji kiparskog advokata došao u Tužilaštvo gdje je, prema informacijama Pobjede, predočio saznanja o operaciji 16. oktobar, vlastitoj ulozi, angažmanu i devetodnevnom boravku u Crnoj Gori uoči parlamentarnih izbora. Kako Pobjeda saznaje, Frig je saslušavan više sati i opširno je svjedočio o dolasku u Crnu Goru, ne sporeći da je donio kontradiverzioni aparat u Podgoricu kojim se sprečava prisluškivanje. Nije, međutim, negirao da se isti aparat može koristiti i za mjere elektronskog nadzora.

Izraelac je pred našim istražiteljima potvrdio da je na poziv bivšeg operativca CIA Džozefa Asada došao u Crnu Goru uoči parlamentarnih izbora i da je trebalo da elektronski obezbijedi skup političke partije – Demokratski front. Njegov angažman se, kako je pojasnio, odnosi na mjere kontranadzora, ali je ustvrdio da nije imao informacije da se priprema kvoproliće i da je cilj te akcije bio nasilna promjena ustavnog uređenja i destabilizacija državnog aparata.

Dok je boravio u glavnom gradu, prema njegovom kazivanju, prevozile su ga osobe bliske Demokratskom frontu, aktivisti te političke grupacije.

Pomak

Dolazak Izraelca čije se ime našlo u dokumentima Tužilaštva predstavlja značajan pomak u predmetu pokušaj terorizma s obzirom na to da protiv njega i još sedam osoba koje je predvodio Asad, bivši operativac CIA, nije okončana istraga.

Asad je ujedno bio i vlasnik konsultantske kuće ,,Peregrini“ koja se bavi, kako se to kaže, ,,konsultantskim uslugama iz oblasti bezbjednosti“. Frigov dolazak predstavlja potvrdu navoda Tužilaštva da su u dobro osmišljenoj operaciji 16. oktobar, osim dvojice agenata GRU i srpskih državljana, bili angažovani operativci iz više država sa pozamašnim obavještajnim iskustvom.

Svjedočenje izraelskog državljanina bitan je pomak u dodatnom rasvjetljavanju jedne zamršene akcije koja je imala cilj da se Crna Gora trajno destabilizuje i tako spriječi ulazak u NATO savez.

U narednim danima biće jasnije koliko se pred specijalnim tužiocima otvorio Joram Frig i zašto je odlučio da se dobrovoljno javi crnogorskim vlastima. Ostaje pitanje da li će nakon njegovog svjedočenja biti proširena istraga i spisak osumnjičenih.

Izabrani tim

Frig je po potjernici crnogorskih vlasti uhapšen 20. aprila prošle godine u Nikoziji, po međunarodnoj potjernici Interpola Podgorica, ali je nakon toga pušten.

Specijalno državno tužilaštvo je 15. januara prošle godine proširilo istragu protiv Asada i još osam osoba zbog osnovane sumnje da su bili dio logističke mreže koja je u više navrata u Crnoj Gori pružila bezbjednosne usluge organizatorima akcije planirane za 16. oktobar.

Osim Asada i Friga, okrivljeni su i Ladislao Karbaljos, Džon Džozef di Paolo, Skot Rivas, Horhe Mijar – bivši službenici FBI, Mateos Konstantinu – stručnjak za protivelektronsko djelovanje i dvojica Iračana koji su trebalo da obave poslove obezbjeđenja – Runi Košaba Jukana Al Belatija i Reni Košaba Jukan Al Belatija.

Zadatak ovih operativaca bio je da naprave plan evakuacije i izaberu lokaciju na kojoj će biti takozvani komandni punktovi nakon obračuna okupljenih sa policajcima ispred Skupštine. Njihovo zaduženje, prema nalazima iz istrage, bilo je praćenje signala mobilne telefonije, posebne šifre su korišćene prilikom pristupa internetu.

Ova grupa je, kako je nesumnjivo dokazano, prema evidenciji sa graničnih prelaza više puta boravila u dvije kuće u okolini Podgorice a koje su iznajmila dvojica članova DF. Prema podacima policije, izraelski državljanin je na dan parlamentarnih izbora – 16. oktobra napustio Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaja. Indikativno je da su na graničnim prelazima registrovani ulasci Asada i Friga samo tokom 2016. godine. Izraelcu je na aerodromu u Tirani, 16. oktobra 2016. zaplijenjena vrijedna elektronska oprema i specijalni laptop, čija je vrijednost procijenjena na više od 15.000 dolara.

Šavivova uloga

Specijalno državno tužilaštvo je prije pola godine ponovo proširilo istragu u slučaju pokušaj terorizma i okrivilo Arona Šaviva – državljanina Velike Britanije i Izraela da je bio dio kriminalne grupe. Prema sumnjama Specijalnog tužilaštva, kampanju Demokratskog fronta finansirali su ruski državljani preko kompanije Šaviva.

Osim krivične istrage protiv Šaviva, Asada i njegovih saradnika u toku je i finansijska istraga u kojoj će biti utvrđeni tokovi novca pred parlamentarne izbore, a koji su dolazili na njihove račune.

Prvostepena presuda u slučaju pokušaj terorizma izrečena je 9. maja u Višem sudu kada je sutkinja Suzana Mugoša trinaest optuženih osudila na ukupno 69 godina zatvora. Agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne grupe i terorizam u pokušaju.

Bivši šef srpske žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević dobili po sedam godina za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju putem pomaganja.

Za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koja je pokušala teroristički napad, lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušević, službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović dobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na godinu

BRAJOVIĆ PORUČILA

Koronavirus može da izazove teško oboljenje u nekim slučajevima, ali se ne prenosi jednostavno i lako sa čovjeka na čovjeka, kazala je šefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović.

U kineskom gradu Vuhan preminula je šesta osoba od posljedica bolesti izazvane koronavirusom, a potvrđeno je 258 slučajeva zaraženih. O epidemiji sjutra će raspravljati stručni odbor za hitne sdlučajeve SZO.

„O koronavirusu se još ne zna dovoljno. Nije poznat način njegove transmisije, izvor samoga virusa, mutacija, i kako utiče na ljude“, kazala je Brajović agenciji MINA.

Prema njenim riječima, još se ne može sa sigurnošću i precizno govoriti o izvoru epidemije.

„Dok se istragom ne utvrdi izvor virusa, SZO preporučuje da se pažnjom prati situacija, identifikovanja i zbrinjavanja osoba oboljelih od virusa“, rekla je Brajović.

Ona je navela da su u skladu sa Međunarodnim zdravstvenim pravilnikom kineske vlasti obavijestile SZO o slučajevima obolijevanja od upale pluća uzrokovanih novim virusom.

„Generalni direktor SZO sazvao je Komitet za vanredne situacije, a SZO će na osnovu preporuke ekspertskog tijela donijeti odluku da li neki događaj predstavlja prijetnju po javno zdravlje na globalnom nivou“, kazala je Brajović.

U toj fazi, kako je pojasnila, potrebne su dodatne informacije o tome da li su ispunjeni kriterijumi za proglašenje obolijevanja od novog koronavirusa za događaj koji predstavlja prijetnju po javno zdravje na globalnom nivou.

Prema njenim riječima, s obzirom na to da milioni Kineza putuju za lunarnu Novu godinu, SZO ne preporučuje ograničenja u smislu saobraćaja ili trgovine sa Kinom, na osnovu postojeće epidemioloske slike i raspoloživih informacija o obolijevanju od koronavirusa.

Međutim, kako je istakla, pojedine države su uvele mjere dodatne kontrole na graničnim prelazima.

„U skladu sa Međunarodnim zdravstvenom pravilnikom, države su dužne da obezbijede funkcionalne kapacitete za brzu detekciju i izvještavanje o oboljelim putnicima, kao i njihov bezbjedan transport i zbrinjavanje“, kazala je Brajović.

Ona je podsjetila da je Crna Gora prošle godine izvršila procjenu svojih kapaciteta i nivoa pripremljenosti da reaguje u ovakvim situacijama, kao i da je planirana izrada Acionog plana za dalje osnaživanje kapaciteta za detekciju, prevenciju, pripremljenost i odgovor.

„S obzirom da još uvijek ne postoje informacije o novom virusu, na snazi su standardne SZO preporuke čiji je cilj smanjivanje izloženosti i širenja oboljenja, a koje prije svega obuhvataju higijenu ruku i procedure za bezbjednu pripremu hrane“, zaključila je Brajović.