SITUACIJA POD KONTROLOM

Situacija po pitanju novog koronavirusa za sada nije opasna, a za sada nema razloga za brigu u Crnoj Gori, kazao je specijalista epidemiolog Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić.

On je u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) kazao da je epidemija koronavirusa za sada u ranoj fazi, te se situacija pažljivo prati.

Pojasnio je da informacije da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka još uvijek definitivno nejesu potvrđene.

“Kineske vlasti uspjele su da dijagnostikuju virus za dvije nedjelje, što je u slučaju SARS-a bilo šest mjeseci. Nije toliko značajna ni smrtnost, kao što je to bilo kad su virusi SARS i MERS”, rekao je Galić.

Početna faza epidemije se, kaže Galić, drži pod konrtolom.

“Praćeni su kontakti, odnosno osobe koje su bile u kontaktu s oboljelima. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), pa i institucije u Crnoj Gori, prate situaciju i ona je pod kontrolom. Mi trenutno pratimo i epidemiju ebole u Kongu koja traje, MERS u Saudijskoj Arabiji. Nije to jedina epidemija, ona je najaktuelnija”, rekao je Galić.

Za sada, kaže on, situacija nije toliko opasna, budući da SZO i međunarodne organizacije nijesu izdale preporuke da se ne putuje u obasti u kojima se pojavio virus.

Znakovi infekcije kod oboljelih uključuju povišenu tjelesnu temperaturu praćenu respiratornim simptomima kao što su kašalj, nedostatak daha i otežano disanje.

U teškim slučajevima infekcija sa 2019-nCoV izaziva upalu donjih respiratornih puteva i pluća, jak akutni respiratorni distres, respiratornu insuficijenciju, insuficijenciju bubrega i moguću posledičnu smrt.

Svi detalji u vezi sa virusom možete pronaći na OVOM LINKU.

STOLTENBERG PORUČIO

NATO mora da pojača operacije vojne obuke u Iraku, kako bi se obezbijedilo da se njegove članice ne vrate u borbu protiv ekstremista takozvane Islamske države, poručio je generalni sekretar Alijanse, Jens Stoltenberg.

“Moramo imati snažne obuke, da napravimo sve – od ministarstva odbrane, institucija, komande i kontrole, do obuka snaga. NATO to može. To već radimo, ali moramo da pojačamo”, rekao je Stoltenberg članovima Evropskog parlamenta u Briselu, prenosi AP.

NATO je odobrio 2018. godine vojnu obuku u Iraku, u koju bi bilo uključeno oko 500 vojnika sa ciljem da se izgrade iračke oružane snage koje bi mogle bolje da se bore protiv ekstremističkih grupa poput ID.

Međutim, operacija je stavljena na čekanje nakon što su američke snage gađale aerodrom u Bagdadu i ubije iranskog komandanta, početkom ovog mjeseca, nakon čega je iračka vlada zahtijevala od stranih trupa da napuste zemlju.

Prema riječima Stoltenberga, zapad je malo prerano napustio teritoriju, što je iskoristila ID da zauzme veliku teritoriju u sjevernom Iraku i Siriji.

“Čvrsto vjerujem da ako nešto ne preduzmemo, možda ćemo biti primorani da se vratimo u borbu. Moramo da spriječimo da se to ponovo desi, zbog čega moramo da izgradimo lokalne bezbjednosne kapacitete koji bi spriječili ID da se vrate. Ukoliko to ne učinimo, sigurno ćemo imati velikih problema”, rekao je Stoltenberg.

MO NAJAVILO

Generalni direktor Direktorata za ljudske resurse u Ministarstvu odbrane Mihailo Volkov kazao je da će Ministarstvo uskoro objaviti konkurs za dobrovoljno služenje vojnog roka.

Volkov je u izjavi za Pobjedu kazao da je 2019. godine uvedeno dobrovoljno služenje vojnog roka, “kao jedan od modela osposobljavanja za službu u Vojsci u cilju stvaranja baze za popunu stalnog i rezervnog sastava”.

“Riječ je o novom projektu koji je do sada rezultirao uspješno završenim ciklusima osposobljavanja, te smatram da će ubuduće ovaj broj rasti “, kazao je Volkov.

Znanja i vještine

Objasnio je i da je princip prijavljivanja za dobrovoljno služenje vojnog roka putem javnog oglasa. Tokom njegovog trajanja, kaže Volkov, vojnici na obuci stiču znanja i vještine koje su neophodne za obavljanje dužnosti u jedinicama Vojske u uslovima ratnog ili vanrednog stanja.

“Lica koja su uspješno savladala obuku tokom dobrovoljnog služenja vojnog roka mogu da budu dio rezervnog sastava ili da se pak odluče za profesionalnu vojnu službu u skladu sa potrebama za popunu jedinica Vojske”, istakao je Volkov, dodajući da Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore posebnu pažnju posvećuju privlačenju mladog i kvalitetnog kadra putem jačanja imidža u javnosti kao i promocijom vojnog poziva.

Podsjetio je i da je tokom 2019. godine primljeno 130 vojnika i vojnikinja po ugovoru.

“Jedan od strateških ciljeva u domenu upravljanja ljudskih resursa jeste dostizanje odgovarajuće razmjere između kategorija profesionalnih vojnih lica i podmlađivanja kadra. Posebna pažnja u prethodnom periodu bila je usmjerena na zapošljavanje velikog broja vojnika po ugovoru. Tako je samo u 2019. godini primljeno 130 momaka i djevojaka, starosne dobi od 18 do 25 godina, što je povratno uticalo i na smanjenje ukupne starosne granice u Vojsci”, dodao je Volkov.

Vojnici po ugovoru

Volkov je kazao da je trenutno u toku oglas za prijem 80 vojnika i vojnikinja po ugovoru koji traje do 27. januara.

Ministarstvo odbrane, dodaje on, snažno je posvećeno zapošljavaju perspektivnih mladih ljudi „kojima se pruža izvanredna prilika za profesionalni i lični razvoj i za izgradnju uspješne karijere u Vojsci Crne Gore“.

“Ovom prilikom, upravo tim mladim ljudima poručujem da je vojni poziv častan i uzvišen, a svi koji se odluče za njega treba da se vode osjećajem patriotizma, lojalnosti, kao i posvećenosti državi i njenim interesima. Uz ambiciju i želju za usavršavanjem, odgovornošću i profesionlizmom uspjeh u ovoj profesiji je zagarantovan. Svi koji žele da se oprobaju u ovom dinamičnom pozivu, koji nudi konstantno usavršavanje i napredovanje, poručujem da iskoriste priliku i prijave se na konkurs koji traje do ponedjeljka”, naveo je Volkov.

Nakon što budu primljeni, vojnici i vojnikinje, kazao je Volkov, stiču znanja i vještine koje su neophodne za obavljanje dužnosti u jedinicama Vojske u uslovima ratnog ili vanrednog stanja.