NE VIDI SEBE U POLITICI

Potpredsjednik Crnogorske Miodrag Čučka podnio je ostavku na sve funkcije u stranci, uključujući i funkciju odbornika u Skupštini opštine Budva, saznaje Pobjeda.

Čučka je Pobjedi potvrdio da je napustio Crnogorsku, ali nije želio da navodi konkretne razloge zbog kojih se odlučio na napuštanje partije u kojoj je bio od njenog osnivanja, osim što je kratko prokomentarisao kako je “sve izgubilo smisao”.

“Zbog politike sam zapostavio mnogobrojne privatne obaveze, kojima ću sada dati prioritet. Ne vidim se više u politici, niti ovakva politika ima ikakvog smisla”, kazao je Čučka u kratkoj izjavi.

Dobro obaviješteni izvori Pobjede, međutim, navode da je Čučkina odluka moralni čin i rezultat ličnog neslaganja sa politikom koju vodi lider Crnogorske Vladimir Pavićević.

MINISTARSTVO FINANSIJA

Do kraja marta ove godine biće poznato koliko će državni budžet koštati osiguranje od valutnog rizika za kredit kojim se gradi prva dionica auto-puta od Smokovca do Mateševa.

“U toku su pregovori sa bankama u cilju pripreme i usaglašavanja odredbi ugovora. Očekuje se da će do kraja prvog kvartala ove godine ugovori biti usaglašeni, što će dovesti do zaključivanja ISDA sporazuma, koji će predstavljati pravni osnov za realizaciju hedžing transakcije u momentu kada se procijeni da je situacija na tržištu najpovoljnija za Crnu Goru”, saopšteno je Vijestima iz resora kojim rukovodi ministar finansija Darko Radunović.

Kredit od 944 miliona dolara je uzet u toj američkoj valuti i u njoj će biti vraćan od naredne godine u godišnjim iznosima od 67,5 miliona uvećan za iznos kamate.

PODACI RAE

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) prošle godine je u sektoru nafte i naftnih derivata oduzela 22 licence, saopšteno je Dnevnim novinama u RAE.

Od toga, njih 19 oduzeto je na vlastiti zahtjev kompanija.

Podgoričkoj kompaniji Pavgord oduzete su ukupno četiri dozvole, a odnose se na skladištenje naftnih derivata i tečnog naftnog gasa, trgovinu na malo naftnim derivatima i snabdijevanje krajnjih kupaca tečnim naftnim gasom, piše list.

“Licence su oduzete po zahtjevu subjekta, jer su maloprodajni objekti prodati firmi INA Crna Gora iz Podgorice”, rekli su u RAE.

Po jedna dozvola na vlastiti zahtjev oduzeta je danilovgradskom Sunoilu, tivatskom Transu, pljevljaskoj firmi Tim Company i nikšićkom Pigo Petrolu, jer su prestali da se bave transportom naftnih derivata transportnim i drumskim transportnim sredstvima.

Jedna licenca, koja se odnosi na trgovinu na veliko naftnim derivatima, oduzeta je i preduzeću Farmedia iz Podgorice.

“Licenca je oduzeta po službenoj dužnosti, jer subjekat nije nakon privremenog oduzimanja licence podnio zahtjev za odobravanje nastavljanja obavljanja djelatnosti”, kazali su u RAE-i.

Zahtjev za oduzimanje po četiri licence podnijeli su Elcom iz Pljevalja i Castallana iz Podgorice, jer su svoje maloprodajne objekte prodali podgoričkom Petrolu.

Oduzete dozvole su se odnosile na skladištenje naftnih derivata i tečnog naftnog gasa, trgovine na malo naftnim derivatima i snabdijevanje krajnjih kupaca tečnim naftnim gasom.

Firma Podgoricatrans prodala je svoje objekte IK Realu iz Podgorice, zbog čega su joj, na vlastiti zahtjev, oduzete tri licence za djelatnosti skladištenja i distribucije naftnih proizvoda i gasa, trgovine na malo naftnim derivatima i snabdijevanje krajnjih kupaca tečnim naftnim gasom.

Kada je riječ o novim licencama, RAE je prošle godine izdala 22, dok je produžila sedam i izmijenila 59 postojećih dozvola.

Prema podacima, za djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima, skladištenje i transport naftnih derivata dodijeljene su po četiri nove licence, dok su za skladištenje i trgovinu na malo tečnim naftnim gasom dodijeljene po tri dozvole.

Dvije nove licence utvrđene su i za trgovinu na veliko naftnim derivatima.

U sektoru za snabdijevanje krajnjih kupaca tečnim naftnim gasom nijesu dodijeljene nove dozvole, ali je produžena jedna i izmijenjeno njih devet.

RAE nove licence nije utvrdila ni za djelatnosti transporta tečnog naftnog gasa transportnim sredstvima, komercijalni transport naftnih derivata i za skladištenje i distribuciju naftnih derivata i tečnog naftnog gasa.

NADLEŽNI I POSLENICI

Nadležne institucije trebalo bi da sagledaju mogućnosti da što prije počne stvaranje uslova za vještačko osnježivanje skijaških staza, dogovor je na jučerašnjem sastanku Inicijativnog odbora turističkih radnika, rukovodstva Opštine i Turističke organizacije Kolašina.

Oni su uputili inicijativu da bi zbog ovogodišnje situacije trebalo već naredne sezone pokušati sa osnježivanjem dijela staza.

Aktuelna situacija nedostatka snijega na Bjelasici učinila je da će rezultati zimske turističke sezone biti ispod svakih očekivanja.

Prvi čovjek grada na Tari Milosav Bulatović kazao je da su svjesni koliko je nedostatak snijega ugrozio turističku privredu, koja je i te kako značajna za ekonomski život Kolašina.

“Tu smo da sagledamo mogućnosti kako da pomognemo turističku privredu. Uputićemo inicijativu nadležnim organima da se što prije počne sa izgradnjom sistema za vještačko osnježivanje staza na Ski-centru Kolašin 1600. Uskoro ćemo organizovati i sastanak sa predstavnicima državnih institucija da bismo ubrzali početak radova na osnježivanju skijaških staza, jer je to sa aktuelnom klimom, uslov da opstane zimska turistička ponuda”, kazao je on.

Turistički radnici Kolašina ovu sezonu smatraju već propalom.

“Sve da uslovi na planini budu najidealniji u februaru i martu značajnije ne mogu popraviti bilanse. Problem je što gost koji ove godine zbog manjka snijega ode iz Kolašina u neki drugi zimski centar, on će ponovo ići tamo, a Kolašinu ‘okrenuti leđa’. Jedini spas je da se što prije počne sa vještačkim osnježivanjem staza”, kazao je vlasnik privatnog smještaja u Kolašinu Ljubiša Rakočević.

Njegove kolege su pohvalile značajne turističke investicije na Bjelasici, koje pozitivno mijenjaju turistički sjever i predložio da se ipak malo zastane i kompletiraju sadržaji koji su već izgrađeni.

Sistemi za vještačko osnježivanje staza su trebali da prate i samu izgradnju staza, a sada upućujemo apel da to što prije počne.

Oni su naglasili da je osnježivanje staza složen i skup proces, ali da sa njim treba početi što prije.

Insistirano je i na obavezi kategorizacije turističkih objekata i obaveznom prijavljivanju gostiju, odnosno smanjenju neregistrovanih smještajnih kapaciteta.

Ugostiteljski radnik Boško Mirović je insistirao da se sazna da li je planirano da se sa vještačkim osnježivanjem počne 2021. ili 2022. godine, kao i da se razmotre mogućnosti da se turističkim radnicima koji su pretrpjeli gubitke omoguće određene olakšice.

Direktor lokalne Turističke organizacije Aleksandar Vlahović je ponovio stav koji su saopštili svi učesnici sastanka da su pripreme za zimsku sezonu odrađene kvalitetno, ali da je manjak snijega sve to obezvrijedio.

Vlahović je ocijenio da je zbog toga vještački snijeg jedini spas za održavanje zimske turističke ponude

U BELGIJI

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike izjasniće se o kandidaturi Ivana Lekovića za ambasadora Crne Gore u Belgiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu.

On će na toj funkciji zamijeniti Vladimira Radulovića.

Prema Ustavu, predsjednik Crne Gore imenuje ambasadore, na osnovi predloga Vlade i mišljenja nadležnog skupštinskog odbora.

Leković je od 2012. do 2016. godine bio Šef Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji, a prije toga crnogorski ambasador u Poljskoj.