TRAMP PORUČIO

Predsjednik SAD Donald Tramp oglasio se na Tviteru povodom potpisivanja pisma o namjerama Kosova i Srbije sa njemačkom aviokompanijom Lufthanza o uspostavljanju direktnog leta između Beograda i Prištine.

„Svi su govorili da se to ne može ostvariti. Međutim, prvi put u posljednjih dvadeset pet godina, biće uspostavljeni direktni letovi između Srbije i Kosova. Još jedna pobjeda – zahvaljujući ambasadorima Robertu O’Brajenu i Ričardu Grenelu”, napisao je Tramp.

Srbija i Kosovo potpisali su u ponedjeljak u Berlinu pismo o namjerama sa njemačkom aviokompanijom Lufthanza o uspostavljanju avionske linije Beograd-Priština.

Nije međutim poznato kada bi ta aviolinija mogla i zvanično da zaživi.

Vazdušna linija između dva grada u prekidu je dvadeset jednu godinu.

Dokument su, u zgradi američke ambasade, parafirali Milun Trivunac, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Srbije i Eset Beriša, direktor Autoriteta civilnog vazduhoplovstva Kosova (AVCK), javila je agencija AP.

Potpisivanju su prisustvovali Robert O’Brajen, savetnik američkog predsjednika Donalda Trampa za nacionalnu bezbkednost i Ričard Grenel, specijalni izaslanik Bijele kuće za Srbiju i Kosovo.

U CGES-U OČEKUJU

S obzirom na trenutna kretanja na tržištu električne energije, očekivanja su da će Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), zahvaljujući podmorskom kablu, premašiti projekcije i planiranih šest miliona eura prihoda, saopštio je Vladimir Bojičić, koordinator za prioritetne projekte u toj kompaniji.

On je u Jutarnjem programu RTCG saopštio da su sve aktivnosti kompanije bile usmjerene na obezbjeđivanju urednog i kvalitetnog napajanja električnom energijom.

Govoreći o efektima i benefitima podmorskog kabla, čija je komercijalna upotreba počela krajem prošle godine, Bojičić je rekao da oni mogu biti direktni i indirektni.

“Direktni, koji se mogu odmah izmjeriti i mjerljivi su ovih dana, a to su efekti i prihodi koje ostvaruje CGES po osnovu alokacije prekograničnih kapaciteta. Mi smo krajem 2019. preko lokalne aukcijske kuće u Crnoj Gori prodali, odnosno alocirali prekogranične kapacitete na aukciji i tom prilikom smo prihodovali tri miliona eura. Alocirali smo 70 MW snage, što je trećina našeg dijela kapaciteta”, rekao je Bojičić.

Drugi dio su, kaže, indirektni benefiti po pogledu kvaliteta snabdijevanja električnom energijom.

“Već smo te efekte osjetili tokom 2019. kad se primorje snabdijevalo tokom sezone preko TS Lastva, koja je tada postala glavno čvorište”, rekao je Bojičić.

“Po našem biznis planu i projekcijama očekivanja su da ćemo prihodovati nekih šest mliona eura. Međutim, definitivno, kako trenutno situacija stoji na osnovu kretanja na tržištu električne energije, realna su očekivanja da ćemo premašiti te projekcije”, rekao je Bojičić.

UDES U PG

U saobraćajnoj nesreći koja se sinoć oko jedan sat poslije ponoći dogodila u Ulici 4. jula u Podgorici poginuo je S.R. (34), saopšteno je Portalu RTCG iz OKC-a Uprave policije.

U udesu je učestvovalo i jedno patrolno policijsko vozilo.

Iz policije su nam saopštili da su u udesu povrijeđene tri osobe. Među povrijeđenima su i dva policijska službenika, od kojih je jedan zadobio teže, a drugi lakše tjelesne povrede.

“Dvije osobe teže su povrijeđene, dok je jedna osoba lakše povrijeđena”, saopšteno je iz policije.

Istraga je u toku.

ZA NOVU ŠKOLSKU GODINU

Direktorica OŠ “Pavle Rovinski” Dijana Laković navela je da je prioritet za novu školsku godinu, dogradnja škole, te da je zbog toga upućena inicijativa prema Ministarstvu prosvjete.

“Kapaciteti u školi trenutno su popunjeni u potpunosti. Mi smo imali bojazan da nećemo imati kapaciteta za svu djecu u ovoj školskoj godini, ali smo ipak odgovorili svim zahtjevima. Zbog izgradnje nekoliko novih zgrada i konstantnog priliva stanovništva na Starom aerodromu dogradnja škole je neophodna, jer sa postojećim kapacitetima nećemo moći u septembru da upiše sve učenike”, poručila je Laković, prenosi Dan.

Da škola ima problem zbog priliva stanovništva potvrdio je i predsjednik odbora povjerenika Mjesne zajednice Stari aerodrom Velimir Vlahović pa se u planu razvoja koji je upućen prema Glavnom gradu za ovu godinu, kao jedan od prioriteta našla i dogradnja škole.

“Budući da se broj građana Starog aerodroma stalno povećava, nedostaje mjesta u školi za koju je dogovorena dogradnja sa Ministarstvom prosvjete”, kazao je Vlahović.

On je naveo da se u planu razvoja koji je upućen prema Glavnom gradu našla i rekonstrukcija Zmaj Jovine ulice.

“U planu smo naveli i izgradnju podvožnjaka koji će Zmaj Jovin bulevar povezati sa Bulevarom Save Kovačevića. Prioritet je da se na kolektoru bulevara priključi atmosferska kanalizacija iz 13 bočnih ulica, budući da su one neprohodne u vrijeme obilnih padavina. Potrebno je uraditi rekonstrukciju Kozaračke, Ulice neznanih junaka i Ulice Veljka Vlahovića. Presvlačenje novim asfaltom tražili smo za ulice Bora Stankovića i Aerodromsku”, istakao je Vlahović.

VELIKI EKOLOŠKI PROBLEM

U Crnoj Gori reciklira se svega jedan odsto plastičnog otpada što zahtijeva akciju u pogledu infrastrukture za prikupljanje i recikliranje, a procjenjuje se da se godišnje oko četiri kilograma po osobi odlaže u prirodi, kazao je Pobjedi projekt menadžer Regionalnog centra za održivu proizvodnju i potrošnju Ujedinjenih nacija Pedro Fernandez.

On upozorava i da je utvrđeno da se instrumenti politike ne koriste efikasno kako bi trebalo, konkretno, produžena odgovornost proizvođača bila je predviđena prije nekoliko godina, ali do sada nije sprovedena.

Projekat

Fernandez je koordinator projekta koji sprovodi UN – SCP/RAC čiji je cilj smanjenje plastičnog otiska u sektoru hrane i pića u Crnoj Gori. Program podržava Ministarstvo životne sredine, kopna i mora Italije kroz sporazum o saradnji sa UNEP/MAP i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

“Cilj projekta je da se doprinese prioritizaciji i usvajanju preventivnih mjera koje se tiču plastične ambalaže u industriji hrane i pića poboljšanjem relevantnog okvira politike, jačanjem angažmana preduzeća i organizacija za podršku poslovanju i gradnjom kapaciteta drugih relevantnih aktera. Aktivnosti se ne sprovode samo u Crnoj Gori, već i u Albaniji i Bosni i Hercegovini”, kazao je Fernandez.

Na osnovu prikupljenih podataka, ističe on, u Crnu Goru se svake godine uveze 23.000 tona plastične ambalaže za hranu i piće, od čega se 2.000 tona izveze u sklopu proizvoda. Na kontrolisanoj deponiji završi 81 odsto, a 11 odsto na sanitarnim deponijama, dok ostatak završi kao otpad ili se baci u životnu sredinu.

“Samo jedan odsto se reciklira”, kazao je Fernandez.

Prva faza projekta, objašnjava on, sastojala se u identifikaciji prioritetnih područja intervencije, kako na javnom, tako i na privatnom nivou. Za to su urađene dvije analize: analiza toka materijala i analiza nedostataka u politici.

“Analiza protoka materijala prvi put je procijenila količine plastične ambalaže hrane i pića koja se uvozi, proizvodi, koristi, odlaže i reciklira”, kazao je Fernandez.

Jedinstveno rješenje za ovaj problem, ističe on, ne postoji, jer svi akteri u lancu vrijednosti mogu dati doprinos.

“Kroz projekat je proizvedena lista najboljih praksi u pakovanju koja može nadahnuti preduzeća u Crnoj Gori. Na osnovu toga, projekat će podržati dvije kompanije u izradi strategije za podsticanje kružne ekonomije plastike. Jedna strategija mogla bi biti u smislu ponovne upotrebe ambalaže, jer većina problema potiče od jednokratne upotrebe. Druga važna tačka je saradnja u lancu vrijednosti, posebno između proizvođača i zainteresovanih strana zaduženih za prikupljanje i recikliranje. Ovo bi trebalo dovesti do boljeg dizajna i reciklabilnosti i unošenja recikliranog materijala u proizvode”, objasnio je Fernandez.

Rješenje vidi u u smanjenju ambalaže. Na primjer, kod određenih proizvoda, primarna i sekundarna ambalaža mogu biti od drugih materijala kao što je papir ili karton.

“Specifična pakovanja kao što su plastične kese za mjerenje voća i povrća zaista nijesu neophodne i mogu lako biti izbjegnute. U drugim slučajevima, mogu se koristiti reciklirani materijali, koji omogućavaju cirkularnost materijala”, kazao je Feranandez.

Reciklaža

Kako bi se povećao procenat reciklaže, ističe on, prije svega trebalo bi povećati odvajanje otpada na izvoru, odnosno da to prvi rade građani.

“To se neće desiti samo jačanjem svijesti. Potreban je i doprinos proizvođača (kako se to dešava i u zemljama EU). Posebno u smislu uspostavljanja infrastrukture i pokrivanja operativnih troškova. Stoga, uspostavljanje zakonodavnog okvira kako bi se implementirala produžena odgovornost proizvođača treba da bude prioritet. Jednom kada je materijal dostupan, siguran sam da će se desiti investicije u reciklažne pogone”, naglašava Fernandez.

Zakonom o upravljanju otpadom predviđeno je da do 2020. imamo 50 odsto otpada koji će biti spreman za ponovnu upotrebu ili recikliran.

PODACI ZA 2019.

Fond za zdravstveno osiguranje tokom 2019. godine isplatio je poslodavcima skoro 5.608.000 za naknade za privremenu spriječenost za rad, odnosno 800.000 eura više u odnosu na planirani budžet za tu oblast zdravstvenog osiguranja.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kazao je Danu da zaposleni najčešće odlaze na bolovanja zbog obolijevanja od tumora, duševnih poremećaja, povreda i oboljenja mišićno koštanog sistema.

Čirgić objašnjava da se Fondu za zdravstveno osiguranje veoma rijetko obraćaju poslodavci zahtjevom za opravdanost odobrenog bolovanja.

“Troškovi za naknade za bolovanje u 2019. godini, prema preliminarnim podacima, iznosili su 5.608.339,87 eura, dok su u 2018. godini bili 5.950.039,57 eura što je manje za 341.699,70 eura ili za 5,74 odsto. Za naknade za bolovanja u 2020. godini planirano je 4.100.000,00 eura, dok je za 2019. godinu bilo predviđeno 4.800.000,00 eura, što je manje za 700.000 eura. Bolovanja duža od 12 mjeseci su najčešće otvarana zbog dijagnoza: C00-D48 tumori, F00-F99 duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, S00-T98 povrede trovanja i posledice djelovanja spoljnih faktora, M00-M99 bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva, I00-I99 i bolesti sistema krvotoka”, ističe Čirgić.

On kaže da je Fond propisao postupak ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad.

“Privremenu spriječenost za rad (bolovanje), novim zakonom odobrava izabrani doktor u trajanju do 30 dana, odnosno prvostepena ljekarska komisija Fonda za zdravstveno osiguranje preko 30 dana. Tokom prijema i obrade zahtjeva za ocjenu opravdanosti daljeg bolovanja od strane komisije stručne službe Fonda vrše kontinuiranu kontrolu odobrenog bolovanja od strane izabranih doktora u dijelu usklađenosti sa zakonom i Pravilnikom. Nakon toga prvostepena ljekarska komisija Fonda, kao stručno tijelo, sastavljeno od tri doktorarazličitih specijalnosti vrši ocjenu i daje nalaz i mišljenje kojim utvrđuje poslednji dan bolovanja ili dan ponovnog javljanja Komsiji”, navodi Čirgić.