MARTINOVIĆ

Advokat Nikola Martinović ocijenio je za Pobjedu da je i praktično i pragmatično da o odnosima SPC u Crnoj Gori i crnogorske države treba voditi razgovore sa mitropolitom Amfilohijem.

 

“U Crnoj Gori se ne zna ko predstavlja SPC. Ona nije registrovana, pa državni organ ili njihov saugovarač ne zna koje odgovoran za preuzimanje prava i obaveza koje ovlašćeno lice SPC u Crnoj Gori. Ova dilema razriješena je novim zakonom ukoliko vjerske organizacije žele da stupaju u pravne odnose sa trećim licima uključujući i državu”, objasnio je Martinović.

Poruke srpskih vlasti da o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica ne treba pregovarati sa mitropolitom Amfilohijem, već da je adresa patrijarh srpski Irinej, sagovornik Pobjede ocjenjuje kao evidentnu sumnju u mitropolita crnogorsko-primorskog.

“Očigledno u srpskim krugovima u Beogradu postoji neka sumnja u Amfilohija, a vjerovatno s obzirom na to da je on etnički Crnogorac i da je njemu Crna Gora svakako bliža nego arhijerejima koji nijesu etnički Crnogorci”, kaže Martinović.

Poruku Amfilohija da Podgorica treba sa njim da razgovara a ne sa Patrijaršijom Martinović vidi kao njegovu težnju da i ma što više samostalnosti u odnosu na Patrijaršiju.

Poziv države Amfilohiju i Mitropoliji, kako kaže Martinović, je prirodan jer će Vlada pregovarati sa predstavnicima onih koji vjersku službu „vrše na teritoriji Crne Gore, a ne druge države”.

Martinović vjeruje da će se Mitropolija crnogorsko-primorska prije ili kasnije registrovati u Crnoj Gori.

“To je u njenom interesu, a radi se samo o administrativnom postupku, ne o postupku koji će na bilo koji način narušiti njeno dosadašnje dogmatsko učenje ili organizaciju. Ako mogu registrovati automobile u Crnoj Gori i izvaditi lične karte ili pasoše, ako Amfilohije može imati crnogorski pasoš, zašto ne bi i Mitropolija imala ličnu kartu izdatu od crnogorske države”, poručio je Martinović.

To što Srpska crkva u Crnoj Gori još nije predala ustavnu inicijativu povodom Zakona, iako su je najavili, Martinović ocjenjuje kao njihovu taktiku.

“Sama prijetnja inicijativom njima je argument za buduće razgovore”, smatra on.

MARTINOVIĆ

Advokat Nikola Martinović ocijenio je za Pobjedu da je i praktično i pragmatično da o odnosima SPC u Crnoj Gori i crnogorske države treba voditi razgovore sa mitropolitom Amfilohijem.

 

“U Crnoj Gori se ne zna ko predstavlja SPC. Ona nije registrovana, pa državni organ ili njihov saugovarač ne zna koje odgovoran za preuzimanje prava i obaveza koje ovlašćeno lice SPC u Crnoj Gori. Ova dilema razriješena je novim zakonom ukoliko vjerske organizacije žele da stupaju u pravne odnose sa trećim licima uključujući i državu”, objasnio je Martinović.

Poruke srpskih vlasti da o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica ne treba pregovarati sa mitropolitom Amfilohijem, već da je adresa patrijarh srpski Irinej, sagovornik Pobjede ocjenjuje kao evidentnu sumnju u mitropolita crnogorsko-primorskog.

“Očigledno u srpskim krugovima u Beogradu postoji neka sumnja u Amfilohija, a vjerovatno s obzirom na to da je on etnički Crnogorac i da je njemu Crna Gora svakako bliža nego arhijerejima koji nijesu etnički Crnogorci”, kaže Martinović.

Poruku Amfilohija da Podgorica treba sa njim da razgovara a ne sa Patrijaršijom Martinović vidi kao njegovu težnju da i ma što više samostalnosti u odnosu na Patrijaršiju.

Poziv države Amfilohiju i Mitropoliji, kako kaže Martinović, je prirodan jer će Vlada pregovarati sa predstavnicima onih koji vjersku službu „vrše na teritoriji Crne Gore, a ne druge države”.

Martinović vjeruje da će se Mitropolija crnogorsko-primorska prije ili kasnije registrovati u Crnoj Gori.

“To je u njenom interesu, a radi se samo o administrativnom postupku, ne o postupku koji će na bilo koji način narušiti njeno dosadašnje dogmatsko učenje ili organizaciju. Ako mogu registrovati automobile u Crnoj Gori i izvaditi lične karte ili pasoše, ako Amfilohije može imati crnogorski pasoš, zašto ne bi i Mitropolija imala ličnu kartu izdatu od crnogorske države”, poručio je Martinović.

To što Srpska crkva u Crnoj Gori još nije predala ustavnu inicijativu povodom Zakona, iako su je najavili, Martinović ocjenjuje kao njihovu taktiku.

“Sama prijetnja inicijativom njima je argument za buduće razgovore”, smatra on.

STRATEGIJA

Trenutno upravljanje granicom Crne Gore ne ispunjava upotpunosti zahtjeve EU i Šengena. U cilju unapređenja stanja u ovoj oblasti permanentno se prati koncept integrisanog upravljanja granicom Evropske unije (IBM EU) i u tom smislu prilagođava razvoj integrisanog upravljanja granicom Crne Gore (IUG CG), posebno u primjeni procedura, tehničke opreme i granične infrastrukture, navodi se u Strategiji integrisanog upravljanja granicom 2020 2024. godine koju je usvojila Vlada.

 

U dokumentu se navodi da će se nastaviti aktivnosti na jačanju granične kontrole u cilju bezbjednosti građana, otklanjanja rizika za bezbjednost državne granice, zaštite ekonomskih interesa i olakšanja međunarodne trgovine.

“Koncept IUG je opšteprihvaćeni model za upravljanje vanjskom granicom EU, značajan element očuvanja unutrašnje bezbjednosti zemalja članica, posebno na sprečavanju i otkrivanju neregularnih migracija i drugih oblika prekograničnog kriminala i predstavlja skup operativnih mjera kojima zemlje članice EU obezbjeđuju efikasan sistem upravljanja vanjskom granicom EU, koji podrazumijeva visok stepen uzajamnog povjerenja, dosljedno sprovodenje zajedničkih aktivnosti, podjelu obaveza, odgovornosti i solidarnosti”, navodi se u Strategiji.

Posvećeni realizaciji ključnih ciljeva

Koncept integrisanog upravljanja državnom granicom Crne Gore i drugih država ZapadnogBalkana bitno doprinosi da prostor jugoistočne Evrope bude zona partnerstva, stabilnosti i privrednog razvoja, budući da se smanjivanjem potencijalnih bezbjednosnih rizika stvaraju preduslovi za brži i kvalitetniji razvoj crnogorskog društva i naših susjeda.

Nadležni organi Crne Gore, u prethodnom periodu, bili su veoma posvećeni realizaciji ključnih ciljeva Strategije, posebno rješavanju bilateralnih pitanja sa susjednim državama, činjenicom da su zaključeni ugovori o državnoj granici sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, te da je defmisana državna granica sa Albanijom, čime je ostvaren jedan od značajnih spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore.

“Dalji razvoj sistema integrisanog upravljanja granicom, unapređenje nadzora i zaštite državne granice će i u budućem periodu predstavljati ključni izazov u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, jer ova oblast obuhvata granicu, strance, azil, migracije, vize i šengensku pravnu tekovinu, a prije svega kroz usklađenost našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti, kao i efikasno umrežavanje nadležnih organa kako bi se zaštitile vanjske granice i ujedno garantovala bezbjednost građanima”, tvrdi se u dokumentu.

U dijelu koji obuhvata rizike navodi se da su „političke i humanitarne krize u trećim zemljama u prethodnom periodu imale za posljedicu raseljavanje velikog broja ljudi, u potrazi za međunarodnom zaštitom u zemljama Evropske unije.

Imajući u vidu da će i crnogorska morska granica biti buduća spoljna granica Evropske unije, pravac nezakonitih migranata mogao bi se preusmjeriti i na morski dio granice.

Crna Gora je za većinu nezakonitih migranata, uglavnom, tranzitna zemlja koji putuju u druge zemlje odredišta, preko takozvane zapadnobalkanske rute.

Granicu najviše prelaze strani državljani

“Imajući u vidu da se linija istočne granice, u većoj mjeri, proteže preko planinskih vijenaca i manje naseljenih mjesta, otkrivanje nezakonitih migranata podrazumijeva adekvatnu opremljenost granične policije na suzbijanju i otkrivanju ovog vida prekograničnog kriminala. Takođe, evidentan fenomen čiji trend stalno raste, sa kojim se Crna Gora suočava prethodnih godina, je broj lica koja traže azil. Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji i zajednička spoljna granica predstavljaju dodatni motiv za povećan broj azilanata u Crnoj Gori” navodi se u dokumentu.

Prosječna stopa putnika u prekograničnom prometu, kako se navodi, u posljednjih pet godina procijenjena je na 16.668. 842 miliona godišnje, sa trendom rasta od oko 9,5 procenata.

Strani državljani čine 81 odsto ukupnih prelaza granice, dok crnogorski državljani čine 19 procenata ukupnog prometa putnika.

Najveći procenat ukupnih prelazaka granice je 26 odsto na crnogorsko-srpskoj državnoj granici, a slijede 20 odsto na crnogorsko-albanskoj granici i 16 odsto na crnogorsko-hrvatskoj granici.

Pristupanjem Crne Gore EU, obim prometa na graničnim prelazima na budućoj spoljnoj granici, predstavljaće oko 84 odsto sadašnjeg saobraćaja putnika preko granice.

“Pristupanjem Evropskoj uniji, granična, carinska, veterinarska i fitosanitarna kontrola obavlja se na granicama Crne Gore u ime Evropske unije”, zaključuje se u dokumentu.

STRATEGIJA

Trenutno upravljanje granicom Crne Gore ne ispunjava upotpunosti zahtjeve EU i Šengena. U cilju unapređenja stanja u ovoj oblasti permanentno se prati koncept integrisanog upravljanja granicom Evropske unije (IBM EU) i u tom smislu prilagođava razvoj integrisanog upravljanja granicom Crne Gore (IUG CG), posebno u primjeni procedura, tehničke opreme i granične infrastrukture, navodi se u Strategiji integrisanog upravljanja granicom 2020 2024. godine koju je usvojila Vlada.

 

U dokumentu se navodi da će se nastaviti aktivnosti na jačanju granične kontrole u cilju bezbjednosti građana, otklanjanja rizika za bezbjednost državne granice, zaštite ekonomskih interesa i olakšanja međunarodne trgovine.

“Koncept IUG je opšteprihvaćeni model za upravljanje vanjskom granicom EU, značajan element očuvanja unutrašnje bezbjednosti zemalja članica, posebno na sprečavanju i otkrivanju neregularnih migracija i drugih oblika prekograničnog kriminala i predstavlja skup operativnih mjera kojima zemlje članice EU obezbjeđuju efikasan sistem upravljanja vanjskom granicom EU, koji podrazumijeva visok stepen uzajamnog povjerenja, dosljedno sprovodenje zajedničkih aktivnosti, podjelu obaveza, odgovornosti i solidarnosti”, navodi se u Strategiji.

Posvećeni realizaciji ključnih ciljeva

Koncept integrisanog upravljanja državnom granicom Crne Gore i drugih država ZapadnogBalkana bitno doprinosi da prostor jugoistočne Evrope bude zona partnerstva, stabilnosti i privrednog razvoja, budući da se smanjivanjem potencijalnih bezbjednosnih rizika stvaraju preduslovi za brži i kvalitetniji razvoj crnogorskog društva i naših susjeda.

Nadležni organi Crne Gore, u prethodnom periodu, bili su veoma posvećeni realizaciji ključnih ciljeva Strategije, posebno rješavanju bilateralnih pitanja sa susjednim državama, činjenicom da su zaključeni ugovori o državnoj granici sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, te da je defmisana državna granica sa Albanijom, čime je ostvaren jedan od značajnih spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore.

“Dalji razvoj sistema integrisanog upravljanja granicom, unapređenje nadzora i zaštite državne granice će i u budućem periodu predstavljati ključni izazov u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, jer ova oblast obuhvata granicu, strance, azil, migracije, vize i šengensku pravnu tekovinu, a prije svega kroz usklađenost našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti, kao i efikasno umrežavanje nadležnih organa kako bi se zaštitile vanjske granice i ujedno garantovala bezbjednost građanima”, tvrdi se u dokumentu.

U dijelu koji obuhvata rizike navodi se da su „političke i humanitarne krize u trećim zemljama u prethodnom periodu imale za posljedicu raseljavanje velikog broja ljudi, u potrazi za međunarodnom zaštitom u zemljama Evropske unije.

Imajući u vidu da će i crnogorska morska granica biti buduća spoljna granica Evropske unije, pravac nezakonitih migranata mogao bi se preusmjeriti i na morski dio granice.

Crna Gora je za većinu nezakonitih migranata, uglavnom, tranzitna zemlja koji putuju u druge zemlje odredišta, preko takozvane zapadnobalkanske rute.

Granicu najviše prelaze strani državljani

“Imajući u vidu da se linija istočne granice, u većoj mjeri, proteže preko planinskih vijenaca i manje naseljenih mjesta, otkrivanje nezakonitih migranata podrazumijeva adekvatnu opremljenost granične policije na suzbijanju i otkrivanju ovog vida prekograničnog kriminala. Takođe, evidentan fenomen čiji trend stalno raste, sa kojim se Crna Gora suočava prethodnih godina, je broj lica koja traže azil. Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji i zajednička spoljna granica predstavljaju dodatni motiv za povećan broj azilanata u Crnoj Gori” navodi se u dokumentu.

Prosječna stopa putnika u prekograničnom prometu, kako se navodi, u posljednjih pet godina procijenjena je na 16.668. 842 miliona godišnje, sa trendom rasta od oko 9,5 procenata.

Strani državljani čine 81 odsto ukupnih prelaza granice, dok crnogorski državljani čine 19 procenata ukupnog prometa putnika.

Najveći procenat ukupnih prelazaka granice je 26 odsto na crnogorsko-srpskoj državnoj granici, a slijede 20 odsto na crnogorsko-albanskoj granici i 16 odsto na crnogorsko-hrvatskoj granici.

Pristupanjem Crne Gore EU, obim prometa na graničnim prelazima na budućoj spoljnoj granici, predstavljaće oko 84 odsto sadašnjeg saobraćaja putnika preko granice.

“Pristupanjem Evropskoj uniji, granična, carinska, veterinarska i fitosanitarna kontrola obavlja se na granicama Crne Gore u ime Evropske unije”, zaključuje se u dokumentu.

MINISTARSTVO PROSVJETE

Ministarstvo prosvjete tokom cijele godine radi na poboljšanju uslova u crnogorskim školama. Samo tokom zimskog raspusta, koji će trajati do 27. januara, u radove na infrastrukturi 24 škole, uložili su čak 850.000 eura, kazao je Dnevnim novinama sekretar Ministarstva prosvjete Omer Mehmedović.

 

Pored pripreme izgradnje novih škola u Crnoj Gori Ministarstvo prosvjete, kaže Mehmedović, intenzivno radi na rekonstrukciji već postojećih, kako bi učenici boravili u ugodnom ambijentu.

Tokom zimskog raspusta i generalno u prethodnih nekoliko mjeseci, kako je kazao, dosta se radilo na rekonstrukciji školske infrastrukture, a nedavno su završeni ili su u toku radovi na čak 24 škole vrijedni 850.000 eura.

“Kako u Crnoj Gori ima blizu 600 obrazovnih objekata to je sasvim jasno kolika su ulaganja potrebna, posebno tokom zime, kako bi se ta infrastruktura održavala. Naravno, uvijek se trudimo da rasporedimo budžet optimalno. To možemo raditi jedino jasnim postavljanjem prioriteta. Svi kapaciteti kolega iz Ministarstva prosvjete koji se bave investicijama usmjereni su upravo u tom pravcu, i vjerujem da, iako je još puno posla pred nama, rezultati se vide”, kazao je Mehmedović.

Tokom zime, ističe, imaju i najviše potreba za hitnim intervencijama.

“Izuzetno je zahtjevno servisirati toliki broj objekata, od kojih su neki veoma udaljeni, a neki prilično stari, tako da u tom smislu moramo djelovati po prioritetima koje postavljamo prilično kvalitetno”, ocijenio je sekretar Ministarstva prosvjete.

Trenutno su aktuelni, odnosno u toku ili nedavno završeni, kako je istakao, radovi na čak 24 objekta vrijedni više stotina hiljada eura.

U PRIPREMI REKONSTRUKCIJA VIŠE ŠKOLA

“Puno projekata je u toku ili u pripremi, a među njima rekonstrukcije na školama “Vuko Jovović” iz Danilovgrada, “Dašo Pavičić” iz Herceg Novog, “Mihailo Žugić” Pljevlja, “Braća Selić” Kolašin, “25. maj” Rožaje, “Rade Perović” Nikšić, “25. maj” i “Savin Bor” iz Petnjice, “Vlado Milić” iz Podgorice, “Stojan Cerović” iz Nikšića, “Mladost” iz Tivta, “Bećo Bašić” Plav i druge”, najavio je Mehmedović i istakao da su ukupno gledano, radovi u ovih 24 škole, koji su ili završeni, ili su u toku, eventualno u pripremi, vrijedni više od 850.000 eura.

Vrijednost investicija se, kako je kazao, razlikuje od škole do škole u zavisnosti od potreba.

“Posebno velike investicije koje su u toku su rekonstrukcija krova i enterijera na školi “Vuko Jovović” iz Danilovgrada vrijedna oko 50.000, te rekonstrukcija krova na školi “Dašo Pavičić” u koju ćemo investirati oko 55.000 eura”, naglasio je Mehmedović.

MINISTARSTVO PROSVJETE

Ministarstvo prosvjete tokom cijele godine radi na poboljšanju uslova u crnogorskim školama. Samo tokom zimskog raspusta, koji će trajati do 27. januara, u radove na infrastrukturi 24 škole, uložili su čak 850.000 eura, kazao je Dnevnim novinama sekretar Ministarstva prosvjete Omer Mehmedović.

 

Pored pripreme izgradnje novih škola u Crnoj Gori Ministarstvo prosvjete, kaže Mehmedović, intenzivno radi na rekonstrukciji već postojećih, kako bi učenici boravili u ugodnom ambijentu.

Tokom zimskog raspusta i generalno u prethodnih nekoliko mjeseci, kako je kazao, dosta se radilo na rekonstrukciji školske infrastrukture, a nedavno su završeni ili su u toku radovi na čak 24 škole vrijedni 850.000 eura.

“Kako u Crnoj Gori ima blizu 600 obrazovnih objekata to je sasvim jasno kolika su ulaganja potrebna, posebno tokom zime, kako bi se ta infrastruktura održavala. Naravno, uvijek se trudimo da rasporedimo budžet optimalno. To možemo raditi jedino jasnim postavljanjem prioriteta. Svi kapaciteti kolega iz Ministarstva prosvjete koji se bave investicijama usmjereni su upravo u tom pravcu, i vjerujem da, iako je još puno posla pred nama, rezultati se vide”, kazao je Mehmedović.

Tokom zime, ističe, imaju i najviše potreba za hitnim intervencijama.

“Izuzetno je zahtjevno servisirati toliki broj objekata, od kojih su neki veoma udaljeni, a neki prilično stari, tako da u tom smislu moramo djelovati po prioritetima koje postavljamo prilično kvalitetno”, ocijenio je sekretar Ministarstva prosvjete.

Trenutno su aktuelni, odnosno u toku ili nedavno završeni, kako je istakao, radovi na čak 24 objekta vrijedni više stotina hiljada eura.

U PRIPREMI REKONSTRUKCIJA VIŠE ŠKOLA

“Puno projekata je u toku ili u pripremi, a među njima rekonstrukcije na školama “Vuko Jovović” iz Danilovgrada, “Dašo Pavičić” iz Herceg Novog, “Mihailo Žugić” Pljevlja, “Braća Selić” Kolašin, “25. maj” Rožaje, “Rade Perović” Nikšić, “25. maj” i “Savin Bor” iz Petnjice, “Vlado Milić” iz Podgorice, “Stojan Cerović” iz Nikšića, “Mladost” iz Tivta, “Bećo Bašić” Plav i druge”, najavio je Mehmedović i istakao da su ukupno gledano, radovi u ovih 24 škole, koji su ili završeni, ili su u toku, eventualno u pripremi, vrijedni više od 850.000 eura.

Vrijednost investicija se, kako je kazao, razlikuje od škole do škole u zavisnosti od potreba.

“Posebno velike investicije koje su u toku su rekonstrukcija krova i enterijera na školi “Vuko Jovović” iz Danilovgrada vrijedna oko 50.000, te rekonstrukcija krova na školi “Dašo Pavičić” u koju ćemo investirati oko 55.000 eura”, naglasio je Mehmedović.

DO BOLJIH HIDROLOŠKIH PRILIKA

Ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama na Skadarskom jezeru zabranjuje se od danas do poboljšanja hidroloških prilika, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

“Naredbom o ribolovnim zabranima, lovostaju i minimalnim veličinama riba i drugih vodenih organizama ispod kojih je zabranjen ulov („Službeni list CG“, 12/19) definisano je da je na ribolovnom području “Skadarsko jezero” zabranjeno vršiti ribolov u vrijeme niskog vodostaja, odnosno kada se nivo vode na Skadarskom jezeru spusti ispod nivoa od 6.46mnm, prema podacima organa uprave nadležnog za poslove hidrometeorologije – mjerna stanica “Plavnica” u toku decembra, januara i februara”, saopšteno je iz Ministarstva.

Prema zvaničnim podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, nivo Skadarskog jezera na mjernoj stanici Plavnica iznosi 6.13 mnm.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja upozorava da je izlovljavanje ribe u vrijeme ribolovnog zabrana krivično djelo te da će sva lica uhvaćena u vršenju lova biti procesuirana nadležnim organima.

“Građani sve eventualne nezakonite aktivnosti mogu prijaviti pozivom na poseban broj 067/000-825 kao i preko android aplikacije Nacionalni parkovi Crne Gore, ili slanjem e-maila na adresu npcg@nparkovi.me”, dodaju iz Ministarstva.

DO BOLJIH HIDROLOŠKIH PRILIKA

Ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama na Skadarskom jezeru zabranjuje se od danas do poboljšanja hidroloških prilika, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

“Naredbom o ribolovnim zabranima, lovostaju i minimalnim veličinama riba i drugih vodenih organizama ispod kojih je zabranjen ulov („Službeni list CG“, 12/19) definisano je da je na ribolovnom području “Skadarsko jezero” zabranjeno vršiti ribolov u vrijeme niskog vodostaja, odnosno kada se nivo vode na Skadarskom jezeru spusti ispod nivoa od 6.46mnm, prema podacima organa uprave nadležnog za poslove hidrometeorologije – mjerna stanica “Plavnica” u toku decembra, januara i februara”, saopšteno je iz Ministarstva.

Prema zvaničnim podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, nivo Skadarskog jezera na mjernoj stanici Plavnica iznosi 6.13 mnm.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja upozorava da je izlovljavanje ribe u vrijeme ribolovnog zabrana krivično djelo te da će sva lica uhvaćena u vršenju lova biti procesuirana nadležnim organima.

“Građani sve eventualne nezakonite aktivnosti mogu prijaviti pozivom na poseban broj 067/000-825 kao i preko android aplikacije Nacionalni parkovi Crne Gore, ili slanjem e-maila na adresu npcg@nparkovi.me”, dodaju iz Ministarstva.

Cijene goriva neće se mijenjati u naredne dvije sedmice, saopštilo je Ministarstvo ekonomije.

Građani će litar eurosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,31 eura, odnosno 1,35 eura. Litar eurodizela koštaće 1,26 eura, a lož ulje za veleprodaju 1,22 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra, kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 3. februara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 4. februara.

Cijene goriva neće se mijenjati u naredne dvije sedmice, saopštilo je Ministarstvo ekonomije.

Građani će litar eurosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,31 eura, odnosno 1,35 eura. Litar eurodizela koštaće 1,26 eura, a lož ulje za veleprodaju 1,22 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra, kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 3. februara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 4. februara.