SEZONA NA ŽABLJAKU

Nakon novogodišnjih i božićnih praznika nastupilo je zatišje na Žabljaku, nema snijega pa nema ni turista.

Turistički privrednici se žale i smatraju da hitno treba preduzeti mjere i modernizovati skijalište.

Turisti uveliko otkazuju dolaske, a Žabljačani čekaju najavljeni snijeg za kraj mjeseca kako bi se sezona koliko toliko “izvadila”.

Sa druge strane manjak snijega ne smeta Nacionalnom parku “Durmitor” koji od početka januara bilježi rekordne posjete. Uveliko je tome doprinio i nacionalni restoran na Crnom jezeru koji svojom ponudom sve više privlači goste.

Direktorica Turističke organzacije Žabljak Vanja Krgović-Šarović kazala je za Pobjedu da su za novogodišnje praznike imali relativno dobru posjećenost od 80 odsto i da je taj trend trajao tri dana, a nakon toga se desio osjetni pad.

“Glavni razlog je nedostatak snijega. Iako su skijališta spremna, nemoguće je pustiti sve staze u rad. Tako skijalište Javorovača raspolaže samo sa stazom za početnike, a skijalište Savin kuk samo bording stazom i bebi stazom gdje se realizuje škola skijanja za najniži uzrast, dok ostale nijesu u funkciji. Očekivanja su tek da krajam mjeseca imamo ozbiljnije padavine i eventualnu mogućnost da se produži sezona i da imamo veću posjećenost”, kazala je Krgović-Šarović.

Što se tiče svih smještajnih kapaciteta popunjenost je, kazala je, negdje na nivou do 25 odsto, a u dane vikenda imaju blagi porast do 30 odsto.

“U odnosu na prošlu godinu broj turista je u znatnom padu, posebno kada govorimo o školskom raspustu koji je za nas najvažniji jer u tom periodu imamo i najbolju posjećenost, tako da u ovom trenutku za nekih 27 odsto je manja posjećenost u odnosu na prošlu”, istakla je direktorica TO Žabljak.

Gosti uglavnom domaći i iz regiona

“Najviše ih je iz Srbije, BiH, iz Hrvatske, posebno iz Dubrovnika koji od prošle godine dolaze u većem broju. Ove godine, međutim, zbog nedostatka snijega otkazuju rezervacije”, kazala je Krgović-Šarović.

Kako je objasnila u zimskom periodu imaju kasni buking. Ljudi rezervišu smještaj na dva tri dana prije dolaska tako da ne znaju da li će u skorije vrijeme biti neke veće grupe turista.

“U ovom periodu imali smo dosta otkazivanja bukinga. Veliki broj kapaciteta koji su bili unaprijed rezervisani su otkazani”, kazala je Krgović-Šarović.

Na  pitanje imaju li strategiju ako i narednih godina ne bude snijega ona je istakala da je samim formiranjem institucije Skijališta Crne Gre strategija države da se što više uloži novca za unapređenje skijališta.

“Već su urađeni projekti za nove žičare, sisteme za osnježavanje. Prošle godine je urađena vodena akumulacija koja će služiti snabdijevanju topova vodom kako bi se proizvodio vještački snijeg. U ovom trenutku ta investicija stopirana je zato što se očekuje saglasnost Uneska s obzrom da se skijalište nalazi u trećoj zoni nacionalnog parka i potrebno je dobiti odobrenje za njegovu rekonstrukciju”, kaže direktorila loklane TO. 

U 2019.

U prošloj godini četvoro advokata odgovaralo je zbog povrede Kodeksa profesionalne etike, i oni su kažnjeni novčano, kazao je za Vikend novine predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.

U toku je slučaj koji nije pravosnažan, gdje je jedan advokat privremeno ispisan na period od šest mjeseci zbog teže povrede strukovnog Kodeksa, kaže Begović.

Advokatskoj komori Crne Gore, kako ističe, gotovo svakodnevno stižu pritužbe na rad advokata, no većinom su to prijave koje su neosnovane, ili su danom podnošenja zastarjele.

“Te prijave jesu zbog nedefinisanih odnosa stranke i advokata, u velikom broju slučajeva advokat nije spreman da svom klijentu vrati spise predmeta iz nekih razloga budući da mu klijent možda nije do kraja isplatio nadoknadu za rad, ima i advokata koji iz nekih ličnih razloga to neće da urade. Postoje i situacije kada se klijent žali na advokata zbog navodno nestručnog rada ili kada je advokat propustio da izjavi pravni lijek pa je presuda zbog toga postala pravosnažna. Nekada dođe i do verbalnih konflikata između klijenta i advokat, pa se onda klijent žali na ponašanje advokata”, pojasnio je predsjednik Komore.

U godini za nama bilo je oko 70 prijava koje su se odnosile na verbalni sukob klijenta i advokata, ali kako dodaje Begović, uglavnom nema dokaza koji bi potvrdili takvo ponašanje advokata, nema bilo kakvog pisanog traga, potvrde ili priznanice, punomoćja iz kojeg se može vidjti da je taj advokat bio angažovan u postupku.

“I onda u situaciji kada imamo samo taj jedan iskaz ili prijavu, vrlo je teško utvrditi pravo činjenično stanje”, naglašava Begović.

On kaže i da je u imenik Advokatske komore upisano 989 advokata i oko 500 advokatskih pripravnika.

“U 2019. godini otprilike je upisano oko 80 advokata i oko 150 pripravnika na rad kod advokata”, kazao je Begović za Vikend novine.

ZA ČETIRI GODINE

Oko 2.000 studenata, nastavnog i administrativnog osoblja u sklopu odlazne mobilnosti boravilo je na fakultetima u inostranstvu, u periodu od 2015. do 2019. godine, rekla je za Pobjedu šefica nacionalne Erasmus+ kancelarije u Crnoj Gori Vanja Drljević.

Crna Gora je 2015. godine u ovom programu počela da učestvuje kao partnerska zemlja, a sagovornica Pobjede kaže da su zadovoljni načinom odvijanja procesa, o čemu svjedoče brojna pozitivna iskustva studenata, ali i nastavnog i administrativnog osoblja koji su boravili na nekoj od ustanova visokog obrazovanja u inostranstvu.

Nije precizirala koliko je tačno zabilježeno studenata da je koristilo ovaj program.

“829 mobilnosti je realizovano u zemljama Evropske unije. Kada je u pitanju dolazna mobilnost, odnosno mobilnosti koje su realizovane u našoj zemlji, ukupan broj pojedinačnih stipendija je 341”, navela je ona.

Odgovarajući na pitanje za koje inostrane univerzitete su crnogorski studenti uglavnom zainteresovani, Drljević je kazala da je prilično teško precizno navesti nazive univerziteta u inostranstvu koji su popularni među studentima, jer je izbor raznovrstan i najčešće zavisi od pojedinca koji se prijavljuje za odlazak na razmjenu.

Neke od zemalja koje studenti najčešće biraju prilikom prijavljivanja, prema. njenim riječima, su Njemačka, Španija, Italija, Poljska, Turska, Španija, Portugalija…

“Prije odlaska na mobilnost, studenti se obavezuju da potpišu ugovor o učenju, kojim su definisana njihova prava i obaveze tokom trajanja perioda mobilnosti, a potpisuju ga sam student, matična ustanova visokog obrazovanja, ali i ustanova u inostranstvu na kojoj će student provesti studijski period”, rekla je ona.

BISERKO

Crnogorski zakon o slobodi vjeroispovijesti na vidjelo je izgurao frustriranost sprskog nacionalizma i pokazao da je srpsko društvo u procesu restauracije primitivizma, ocjena je sagovomika Pobjede povodom najnovije sinergije crkvenih i akademskih krugova oličenih u studentima koji zastupaju stavove patrijarha srpskog.

Predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko i dr Dinko Gruhonjić, docent na žurnalistici Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i nekadašnji predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine nijesu iznenađeni radikalnim zahtjevima studenata beogradskog Pravnog fakulteta okupljenih u Studentski klub.

Protjerivanje crnogorskog ambasadora iz Beograda, raskidanje ugovora za 40 zemalja u kojima Srbija pruža gostoprimstvo crnogorskim diplomatama, obraćanje međunarodnim tijelima zbog kršenja međunarodnih konvencija u Crnoj Gori i da o tome raspravlja Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija zahtjevi su ispostavljeni na protestu u Beogradu. Za sagovornike Pobjede to nije iznenađenje.

Biserko navodi da je crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio okidač za eksploziju srpskog nacionalizma, ali i frustraciju koja nikad nije splasnula.

“Iznenađujućom brzinom je homogenizovana takoreći cijela nacija, Srbi „nijesu bili ovoliko složni još od 1999“. Nije čudno što su upravo studenti Pravnog fakulteta iznijeli zahtjeve o protjerivanju crnogorskog ambasadora. Uz prepoznatljivu ideološku matricu, Pravni fakultet ima specifičnu težinu. Radi se o vrhunskim pravnim stručnjacima, koji su Slobodanu Miloševiću, a kasnije i Vojislavu Koštunicu, davali pravni legitimitet posebno u vrijeme tragičnih događaja koji su obilježili raspad Jugoslavije, od ustavno-političkog nasilja, preko sistematskog kršenja ljudskih prava do masovnih razaranja i ratnih zločina”, kaže Biserko.

Sve to, smatra ona, upućuje na složen, i nikako slučajan splet mnogih događaja i okolnosti koje su profilisale ovakvu pojavu na beogradskom Pravnom fakultetu.

“Naravno, da na Pravnom fakultetu ima mnogo i idejnih, i profesionalnih oponenata, ali se njihov glas nažalost, u javnosti mnogo rjeđe čuje”, kaže ona.

Biserko ističe da Beograd nikada nije prihvatio crnogorsku nezavisnost i smatra se da je još moguće Crnu Goru vratiti u državni okvir sa Srbijom.

Srbija je 25 godina poslije ratova natopljena nacionalizmom

Gruhonjić ocjenjuje da su zahtjevi studenata gorki plodovi 90-ih godina. ‘

“Riječ je o mladim ljudima koji su tada rođeni i odrastali u društvu koje nije denacifikovano. Mi danas živimo sve ono što su bili rezultati pogubne politike balkanskog kasapina Slobodana Miloševića”, kazao e on.

On smatra daje takva sadašnja ali i prethodna vladajuća politička elita koja nije imala hrabrosti ili nije željela da se suoči sa najgorim zločinima na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata koji su počinjeni u ime građana Srbije.

“Ovo su logične konsekvence toga, to je miks državne politike, obrazovne politike i kućnog vaspitanja. Srbija je 25 godina poslije ratova natopljena nacionalizmom. U procesu smo reprimitivizacije, deemancipacije i restauracije primitivizma. Srbija se vraća na grane na kojima je bila prije Drugog svjetskog rata zaostalu balkansku primitivnu seljačku državu koja je ogrezla u radikalskoj ideologiji”, objašnjava Gruhonjić i zapaža da je jugoslovenski socijalizam sa ovih prostora bio incident u pozitivnom smislu.

Socijalizam, po njemu, je pokušao da emancipuje zatucana patrijahalna društva, ali je ta vrsta prosvijećenog socijalističkog apsolutizma prekratko trajala.

“Na kraju je sve eksplodiralo i vratili smo se na one niske grane na kojima smo bili prije procesa emancipacije”, kaže Gruhonjić i ocjenjuje da su Pravni fakulteti u Srbiji “bastioni nacionalizma, a bogami i fašizma”.

MMA

Irski MMA borac Konor Mekgregor je u glavnom meču turnira UFC 246 u Las Vegasu ekspresno je pobijedio legendarnog Amerikanca Donalda „Kauboja“ Seronea i na najljepši način obilježio povratak u oktagon poslije 15 mjeseci pauze.

Mekgregor je duel sa „Kaubojem“ završio za svega 40 sekundi.

Najprije je rivala načeo lijevom rukom, uslijedila su četiri udarca ramenom i na kraju spektakularan haj kikom lijevom nogom direktno u glavu kojim je oborio Amerikanca. Sudija je ubrzo prekinuo meč.

“Ispisao sam istoriju. Pobjeđivao sam u tri kategorije. Mnogo sam ponosan na to. Navijači su bili fenomenalni. Znao sam da Serone ne očekuje napad odmah na početku borbe. Upisao sam svoje ime u istoriju. Proslaviću pobjedu i vratiti se u dvoranu,” izjavio je Mekgregor.

Irac je ranije postao UFC prvak u lakoj i polulakoj kategoriji, a duel sa “Kaubojem” bio je u velter kategoriji.

Tridesetjednogodišnji Irac je ostvario 22. pobjedu u MMA uz četiri poraza.

Posljednji neuspjeh doživio je u oktobru 2018. kada je uzgubio od Habiba Nurmagomedova, koji bi mogao da bude i njegov sljedeći rival.

MMA

Irski MMA borac Konor Mekgregor je u glavnom meču turnira UFC 246 u Las Vegasu ekspresno je pobijedio legendarnog Amerikanca Donalda „Kauboja“ Seronea i na najljepši način obilježio povratak u oktagon poslije 15 mjeseci pauze.

Mekgregor je duel sa „Kaubojem“ završio za svega 40 sekundi.

Najprije je rivala načeo lijevom rukom, uslijedila su četiri udarca ramenom i na kraju spektakularan haj kikom lijevom nogom direktno u glavu kojim je oborio Amerikanca. Sudija je ubrzo prekinuo meč.

“Ispisao sam istoriju. Pobjeđivao sam u tri kategorije. Mnogo sam ponosan na to. Navijači su bili fenomenalni. Znao sam da Serone ne očekuje napad odmah na početku borbe. Upisao sam svoje ime u istoriju. Proslaviću pobjedu i vratiti se u dvoranu,” izjavio je Mekgregor.

Irac je ranije postao UFC prvak u lakoj i polulakoj kategoriji, a duel sa “Kaubojem” bio je u velter kategoriji.

Tridesetjednogodišnji Irac je ostvario 22. pobjedu u MMA uz četiri poraza.

Posljednji neuspjeh doživio je u oktobru 2018. kada je uzgubio od Habiba Nurmagomedova, koji bi mogao da bude i njegov sljedeći rival.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Po starom, Julijanskom kalendaru danas je Bogojavljenje, hrišćanski praznik u spomen na dan kada je Jovan Krstitelj na rijeci Jordan krstio Isusa Hrista. Prema predanju dok je Hristos izlazio iz vode, na njega se spustio duh sveti, rekavši: »Ovo je sin moj ljubazni, koji je po mojoj volji«, što je označilo objavljivanje bogočovjeka i njegovo javno uvođenje u spasiteljsku dužnost.

Na današnji dan 1736. rođen je škotski inžinjer i fizičar Džejms Vat. Svojim pronalascima 1765. razvio je i usavršio konstrukciju parne mašine koja je postala glavni pokretač industrijske revolucije u drugoj polovini 18. i prvoj polovini 19. vijeka.

1809 – Rođen je američki pisac Edgar Alan Po. Za života gotovo nepoznat, postao je jedan od najuticajnijih pjesnika kada su vrijednost njegovog djela otkrili francuski pjesnici Bodler, Malarme i Valeri. U spisu »Filozofija kompozicije« analizirao je pjesnički postupak najčuvenije poeme  »Gavran«. Alan Poove kratke pripovijetke smatraju se pretečom detektivskog romana.

1875 – Na Bogojavljenskoj skupštini na Cetinju, kojoj  je prisustvovalo 156 glavara sa teritorije ondašnje Crne Gore, imenovano je i postavljeno šest okružnih sudija u unutrašnjosti Crne Gore. Zbog nemogućnosti siromašnih ljudi da dođu na Cetinje, pošto im loše plaćeni kapetani u njihovim mjestima nijesu mogli završiti posao, knjaz Nikola je odlučio  da za sudije postavi mudre ljude. Dao im je dobre plate kako bi mogli izaći u susret svima  kojima su  bile neophodne njihove usluge.

1881 – Na inicijativu vojvode i pisca Marka Miljanova, u Staroj varoši u Podgorici, otvorena je Podgorička čitaonica, preteča današnje Narodne biblioteke »Radosav Ljumović«. Godine 1887. preseljena je u Mirkovu varoš (Nova varoš), a odatle u tek izgrađeni objekat 1893. Zbog loših uslova, čitaonica je nekoliko puta zatvarana. Njenu značajnu prosvjetnu i kulturnu misiju nastavila je   biblioteka “Radosav Ljumović”, formirana nakon Drugog svjetskog rata.

1902 – U Petrogradu je rođen vizantolog Georgije Ostrogorski. Dugogodišnji profesor vizantijske istorije na Beogradskom univerzitetu i osnivač Vizantološkog istituta SANU, jedno je od najvećih imena vizantologije u 20. vijeku. U mnogobrojnim djelima proučavao je sve vidove života Vizantije, a njegova »Istorija Vizantije« prevedena je na više svjetskih jezika.

1906 – U Podgorici je, dvije godine poslije one u Baru, otvorena stanica za Markonijevu telegrafiju, izuzetno značajna zbog sve izraženijeg privrednog razvoja Podgorice i države Crne Gore.

1938 – Umro je Branislav Nušić, najveći srpski komediograf, član Srpske kraljevske akademije. Nušićeve komedije: »Sumnjivo lice«, »Gospođa ministarka«, »Narodni poslanik«, »Ožalošćena porodica« i druge i danas su na pozorišnim repertoarima.

1990 – U beogradskom Sava centru održan je posljednji kongres Saveza komunista  Jugoslavije (14. vanredni kongres SKJ). Zbog neslaganja u rješavanju ključnih problema jugoslovenske zajednice, slovenačka i hrvatska delegacija napustile su taj skup. Bio je to kraj Saveza komunista Jugoslavije, a mnogi smatraju da je time počeo i raspad SFRJ.

2006 – Slovački vojni avion AN-24, koji je sa slovačkim pripadnicima mirovnih snaga letio sa Kosova za Slovačku, srušio se na istoku Mađarske. Poginule su 42 osobe,  dok je nesreću  preživio samo jedan vojnik, natporučnik KFOR-a Martin Farkaš.

 

2007 – U centru Istanbula ubijen je ugledni turski novinar jermenskog porijekla Hrant Dink, koga su turski nacionalisti, uključujući i političare, često kritikovali zbog izjava da masovno ubistvo Jermena od strane Turaka u Prvom svjetskom ratu predstavlja genocid.

2010 – U 78. godini umro je slavni pisac krimi romana Robert Parker, autor 38 knjiga o privatnom detektivu iz Bostona – Spenseru. Biće upamćen i po tome što je osavremenio “tvrdu školu” krimića i uveo je u moderno doba.

2011 – Evropski parlament u Strazburu ratifikovao je sporazum Evropske unije i Srbije o stabilizaciji i pridruživanju.

2012 – Na sjednici crnogorske Vlade usvojen je Predlog novog zakona o odbrani kojim se u nadležnost Ministarstva odbrane vraćaju obavještajni, kontraobavještajni i bezbjednosni poslovi.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1853 – U Rimu je prvi put izvedena Verdijeva opera »Trubadur«.

1919 – U Kraljevini SHS donesena je odluka da se i u Srbiji i u Crnoj Gori Julijanski kalendar zamijeni Gregorijanskim, koji je u drugim djelovima novostvorene države već bio u upotrebi. U crnogorskim dokumentima i listovima, i nekolike godine prije prihvatanja Gregorijanskog kalendara, moglo se naići  i na staro i na novo računanje vremena. Julijanski kalendar zadržala je Srpska pravoslavna  crkva.

2007 – Snažan vjetar, snage preko 200 kilometara na sat, pogodio je Istočnu Evropu, prouzrokovao velike materijalne štete i usmrtio najmanje 39 osoba. Taj razorni vjetar, nezapamćen u posljednje dvije decenije, nazvan je u Zapadnoj Evropi Kiril, što je izazvalo negodovanje ruskih nacionalista da se elementarnim nepogodama daju ruska imena.

2009 – Ruski Gasprom i ukrajinski Naftogas potpisali su sporazum o obnavljanju tranzita ruskog gasa kroz Ukrajinu prema Evropi na deset godina.  

INSTAGRAM

Društvena mreža Instagram počela je da uvodi mogućnost slanja direktnih poruka i putem desktop računara.

Portal The Verge piše da se radi o testu, a da će opcija slanja direktnih poruka na Instagramu putem veba biti omogućena svim korisnicima nešto kasnije. Trenutno ovu opciju ima tek mali procent korisnika.

Slanje direktnih poruka putem veb stranice Instagrama će funkcionisati na isti način kao i putem aplikacije. Korisnici će direktnim porukama moći da pristupe s profilne stranice ili putem zasebne stranice za direktne poruke, baš kao što je slučaj s aplikacijom.

Desktop notifikacije za direktne poruke će takođe biti dostupne ukoliko ih korisnik omogući.

INSTAGRAM

Društvena mreža Instagram počela je da uvodi mogućnost slanja direktnih poruka i putem desktop računara.

Portal The Verge piše da se radi o testu, a da će opcija slanja direktnih poruka na Instagramu putem veba biti omogućena svim korisnicima nešto kasnije. Trenutno ovu opciju ima tek mali procent korisnika.

Slanje direktnih poruka putem veb stranice Instagrama će funkcionisati na isti način kao i putem aplikacije. Korisnici će direktnim porukama moći da pristupe s profilne stranice ili putem zasebne stranice za direktne poruke, baš kao što je slučaj s aplikacijom.

Desktop notifikacije za direktne poruke će takođe biti dostupne ukoliko ih korisnik omogući.

PONIŠTAVAJU BUKU

Premium audio brend Master & Dynamic se udružio s modnom kućom Luj Viton, a proizvod te saradnje je najnovija verzija Horizon Earphones slušalica.

Slušalice posjeduju tehnologiju poništavanja buke, kao i Ambient Listening Mode, a podržavaju i impresivno Bluetooth 5.0 povezivanje.

Funkcionišu na udaljenosti do 30 metara, piše portal Klix.

Baterija traje 10 sati konstantnog korišćenja s jednim punjenjem, a dodatno punjenje osigurava kućište slušalica koje služi i kao bežični punjač.

Luj Viton slušalice su dostupne u pet boja: crvenoj, bijeloj, crnoj, roze i žutoj.