NENEZIĆ OCIJENILA

Izmjene Krivičnog zakonika neće donijeti unapređenje u sprečavanju nezakonitog finansiranja političkih partija i kampanja, smatra izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Ana Nenezić, navodeći da su za to potrebne snažne institucije koje su oslobođene političkog uticaja.

U Zakonu o dopunama Krivičnog zakonika navodi se da će javni funkcioner koji silom, prijetnjom, ili na drugi način utiče da se političkom subjektu daju sredstva za finansiranje izborne kampanje ili političkog subjekta, kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Zakonske dopune usvojio je crnogorski parlament krajem prošle godine.

Nenezić je kazala da brojne zloupotrebe u finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, ne samo od afere “Koverta” već i mnogo ranije, gdje, kako je istakla, postoje vrlo ubjedljivi dokazi o nezakonitom finansiranju, diktiraju neophodnost utvrđivanja odgovornosti i efikasnog djelovanja u odnosu na ukorijenjene nedemokratske prakse.

“U tom smislu propisivanje krivične odgovornosti ima svoje opravdanje, posebno ako imamo u vidu da samo krivična djela mogu omogućiti sprovođenje istrage i pribavljanje dokaza kroz istražne mjere i dalje utvrđivanje odgovornosti”, rekla je Nenezić agenciji MINA.

Prema njenim riječima, na osnovu prethodnih iskustva i pasivnost nadležnih organa u dijelu sprečavanja i kažnjavanja raznih izbornih zlouptreba, iako su postojali svi zakonski preduslovi za njihov proaktivan rad, kao i snažan uticaj vladajuće partije na rad i djelovanje tih institucija, zakonske izmjene neće donijeti unapređenje u dijelu sprečavanja nezakonitog finansiranja političkih partija i kampanja.

“Za to su prevashodno potrebne snažne institucije oslobođene političkog uticaja, što u ovom trenutku nemamo, kao što i nemamo minimum saglasnosti obje političke strane ni oko ove izmjene, a ni oko drugih preduslova za održavanje fer i slobodnih izbora”, kazala je Nenezić.

Ona je kao primjer pasivnosti u dijelu kažnjavanja zloupotreba navela nadležno tužilaštvo, koje je, kako je istakla, malo ili nimalo uradilo na procesuiranju raznih izbornih kršenja.

Zato je, kako smatra Nenezić, neophodno, osim na izmjenama i dopunama krivičnog zakonodavstva, raditi i na promjeni dosadašnje prakse tužilaštva i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).

“Iako je kriminalizacija nezakonitog političnog finansiranja svakako korak ka ukupnom unapređenju izbornog ambijenta, prethodna iskustva otvaraju prostor i za bojazan da svaka neizvedenost norme može posluziti kao osnova za politički obračun”, rekla je Nenezić.

Prema njenim riječima, upravo zato je bilo važno otvoriti dijalog o tom pitanju i postići minim saglasnosti obje strane.

Sada je, kako je kazala, situacija da je Zakonik o krivičnom postupku dopunjen glasovima vladajuće partije, da je izostao dijalog sa opozicijom, pa je teško govoriti o vraćanju povjerenja u izborni sistem i same izbore na bazi te izmjene.

“Kompletno izborno zakonodavstvo i drugi vezani zakoni trebaju biti donijeti najmanje dvotrećinskom
podrškom u Parlamentu, jer je to bazični uslov stvaranja povjerenja u izborna pravila, ali taj dijalog ne postoji, a vremena je sve manje za bilo kakvu vrstu dogovora”, zaključila je Nenezić.

NENEZIĆ OCIJENILA

Izmjene Krivičnog zakonika neće donijeti unapređenje u sprečavanju nezakonitog finansiranja političkih partija i kampanja, smatra izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Ana Nenezić, navodeći da su za to potrebne snažne institucije koje su oslobođene političkog uticaja.

U Zakonu o dopunama Krivičnog zakonika navodi se da će javni funkcioner koji silom, prijetnjom, ili na drugi način utiče da se političkom subjektu daju sredstva za finansiranje izborne kampanje ili političkog subjekta, kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Zakonske dopune usvojio je crnogorski parlament krajem prošle godine.

Nenezić je kazala da brojne zloupotrebe u finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, ne samo od afere “Koverta” već i mnogo ranije, gdje, kako je istakla, postoje vrlo ubjedljivi dokazi o nezakonitom finansiranju, diktiraju neophodnost utvrđivanja odgovornosti i efikasnog djelovanja u odnosu na ukorijenjene nedemokratske prakse.

“U tom smislu propisivanje krivične odgovornosti ima svoje opravdanje, posebno ako imamo u vidu da samo krivična djela mogu omogućiti sprovođenje istrage i pribavljanje dokaza kroz istražne mjere i dalje utvrđivanje odgovornosti”, rekla je Nenezić agenciji MINA.

Prema njenim riječima, na osnovu prethodnih iskustva i pasivnost nadležnih organa u dijelu sprečavanja i kažnjavanja raznih izbornih zlouptreba, iako su postojali svi zakonski preduslovi za njihov proaktivan rad, kao i snažan uticaj vladajuće partije na rad i djelovanje tih institucija, zakonske izmjene neće donijeti unapređenje u dijelu sprečavanja nezakonitog finansiranja političkih partija i kampanja.

“Za to su prevashodno potrebne snažne institucije oslobođene političkog uticaja, što u ovom trenutku nemamo, kao što i nemamo minimum saglasnosti obje političke strane ni oko ove izmjene, a ni oko drugih preduslova za održavanje fer i slobodnih izbora”, kazala je Nenezić.

Ona je kao primjer pasivnosti u dijelu kažnjavanja zloupotreba navela nadležno tužilaštvo, koje je, kako je istakla, malo ili nimalo uradilo na procesuiranju raznih izbornih kršenja.

Zato je, kako smatra Nenezić, neophodno, osim na izmjenama i dopunama krivičnog zakonodavstva, raditi i na promjeni dosadašnje prakse tužilaštva i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).

“Iako je kriminalizacija nezakonitog političnog finansiranja svakako korak ka ukupnom unapređenju izbornog ambijenta, prethodna iskustva otvaraju prostor i za bojazan da svaka neizvedenost norme može posluziti kao osnova za politički obračun”, rekla je Nenezić.

Prema njenim riječima, upravo zato je bilo važno otvoriti dijalog o tom pitanju i postići minim saglasnosti obje strane.

Sada je, kako je kazala, situacija da je Zakonik o krivičnom postupku dopunjen glasovima vladajuće partije, da je izostao dijalog sa opozicijom, pa je teško govoriti o vraćanju povjerenja u izborni sistem i same izbore na bazi te izmjene.

“Kompletno izborno zakonodavstvo i drugi vezani zakoni trebaju biti donijeti najmanje dvotrećinskom
podrškom u Parlamentu, jer je to bazični uslov stvaranja povjerenja u izborna pravila, ali taj dijalog ne postoji, a vremena je sve manje za bilo kakvu vrstu dogovora”, zaključila je Nenezić.

AMFILOHIJE

Mitropolit Amfilohije poručio je da litije nijesu politički skupovi, te da neće prihvatiti pregovore o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti, jer je taj akt, kako dodaje “stid i sram Crne Gore”.

Odgovarajući na ocjenu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da su litije politički skupovi, Amfilohije je odgovorio da to nije tačno.

“Vi ste svjedoci ovog sabranja danas ovog naroda, je li to bio politički skup ili zaista duhovni i crkveni? Sami ste svjedoci šta je ovo. Ako on ovo naziva poličkim skupom, onda on ne zna, a nije čudo da ne zna, jer nije ni kršten”, kazao je Amfilohije novinarima, na Skalinama nakon plivanja za časni krst.

Kaže i da je narod već dao odgovor na poziv vlasti da se razgovara o primjeni Zakona.

“To je bezakonje, to je otimanje svetinja, o tome nema razgovora. Oni mogu da izvrše nasilje, vlast, ali očigledno da ovaj narod nasilje ne prihvata i ne priziva”, kazao je Amfilohije i dodao da narod poziva na razum, ljubav i razumijevanje.

“Političari neka vode svoju politiku, ovo je božiji skup”, kazao je mitropolit.

Na pitanje da li to znači da prihvata pregovore, jedino ako se Zakon povuče, Amfilohije je odgovorio potvrdno.

“Apsolutno. Kako da ragovaramo o jednoj laži, o nepravdi, koja je stid i sram Crne Gore. Najsramnije nešto što se u Crnoj Gori dogodilo, to je taj zakon. Mi ne možemo da razgovaramo o tome. To je i njemu rečeno. Ako hoće on može protiv naroda”, zaključio je Amfilohije.

“Ako hoće da bude istinski vladar neka ispoštuje puteve kralja Nikole”, poručio je Amfilohije Đukanoviću.

“Ovaj narod će ovako da se sabira i ubuduće. Ako zaista imaju razuma, a imaju nadam se, oni će shvatiti da je ovo narodni protest i za mene je ovo čudo”, zaključio je Amfilohije.

Dodaje kako je, ovo prvi put u istoriji da, kako je naveo, jedan predsjednik stvara svoju crkvu.

Amfilohije je naveo, ipak, da MCP traži razgovor o temeljnom ugovoru.

AMFILOHIJE

Mitropolit Amfilohije poručio je da litije nijesu politički skupovi, te da neće prihvatiti pregovore o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti, jer je taj akt, kako dodaje “stid i sram Crne Gore”.

Odgovarajući na ocjenu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da su litije politički skupovi, Amfilohije je odgovorio da to nije tačno.

“Vi ste svjedoci ovog sabranja danas ovog naroda, je li to bio politički skup ili zaista duhovni i crkveni? Sami ste svjedoci šta je ovo. Ako on ovo naziva poličkim skupom, onda on ne zna, a nije čudo da ne zna, jer nije ni kršten”, kazao je Amfilohije novinarima, na Skalinama nakon plivanja za časni krst.

Kaže i da je narod već dao odgovor na poziv vlasti da se razgovara o primjeni Zakona.

“To je bezakonje, to je otimanje svetinja, o tome nema razgovora. Oni mogu da izvrše nasilje, vlast, ali očigledno da ovaj narod nasilje ne prihvata i ne priziva”, kazao je Amfilohije i dodao da narod poziva na razum, ljubav i razumijevanje.

“Političari neka vode svoju politiku, ovo je božiji skup”, kazao je mitropolit.

Na pitanje da li to znači da prihvata pregovore, jedino ako se Zakon povuče, Amfilohije je odgovorio potvrdno.

“Apsolutno. Kako da ragovaramo o jednoj laži, o nepravdi, koja je stid i sram Crne Gore. Najsramnije nešto što se u Crnoj Gori dogodilo, to je taj zakon. Mi ne možemo da razgovaramo o tome. To je i njemu rečeno. Ako hoće on može protiv naroda”, zaključio je Amfilohije.

“Ako hoće da bude istinski vladar neka ispoštuje puteve kralja Nikole”, poručio je Amfilohije Đukanoviću.

“Ovaj narod će ovako da se sabira i ubuduće. Ako zaista imaju razuma, a imaju nadam se, oni će shvatiti da je ovo narodni protest i za mene je ovo čudo”, zaključio je Amfilohije.

Dodaje kako je, ovo prvi put u istoriji da, kako je naveo, jedan predsjednik stvara svoju crkvu.

Amfilohije je naveo, ipak, da MCP traži razgovor o temeljnom ugovoru.

U “GREEN HOME” OCIJENILI

Iako je Poglavlje 27 otvoreno prije više od godinu dana, zaštita životne sredine i dalje predstavlja ključni izazov za Crnu Goru, ističu u NVO “Green home”.

Kako ističu, sudeći prema Trećem polugodišnjem izvještaju o realizaciji Akcionog plana Nacionalne strategije za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena za period 2018-2020, jasno je da donosioci odluka Poglavlje 27 i dalje nijesu uvrstili na listu prioriteta iako je očigledna važnost i zahtjevnost ovog poglavlja.

“U navedenom izvještaju se jasno navodi da iz čak četiri podoblasti – Horizontalno zakonodavstvo, Buka, Civilna zaštita i Klimatske promjene, nije realizovana ni jedna obaveza predviđena za period jul – decembar 2019. godine. Crna Gora treba da ubrza implementaciju Nacionalne strategije, naročito u sektorima upravljanje otpadom, kvalitet voda i zaštita prirode”, poručuju iz ove NVO.

Uprkos većem broju strateških i planskih dokumenata, kako napominju, nedostaje sistematsko upravljanje životnom sredinom, jasno definisani ciljevi, realizovanje aktivnosti u rokovima, međusobna povezanost strateških i planskih dokumenata koji odražavaju politike u ovoj oblasti i jake institucije sa stručnim osobljem koji mogu odgovoriti na izazove.

“Sve navedeno je doprinijelo tome da stepen realizacije planiranih aktivnosti opada, imamo situaciju da je stepen realizacije planiranih aktivnosti za 2018. godinu bio 55 odsto, dok je za 2019. godinu bio 34 odsto, što je u suprotnosti sa očekivanom dinamikom, s obzirom na to da je poglavlje otvoreno u decembru 2018. godine. Postavlja se pitanje kojom brzinom i koliko efikasno će teći dalji proces pristupanja i ispunjavanja završnih mjerila”, napominje se u saopštenju.

Za oblast životne sredine i klimatskih promjena, odnosno usklađivanje sa standardima EU i realizaciju obaveza iz evropske agende u prethodnom periodu, prema gore pomenutom izvještaju, uloženo je aproksimativno 46 miliona eura.

Zaključuju i da je iznos izdvojenih sredstava iz godine u godinu sve manji.

“Ne postoji održiv finansijski okvir koji može odgovoriti na zahtjevnu primjenu i sprovođenje zakona. Eko fond je osnovan, ali još ne funkcioniše. Očekivanje da bi Eko fond mogao da posluži kao ključni mehanizam za finansiranje obaveza iz Poglavlja 27, izazov je u dijelu organizacionih, finansijskih i tehničkih kapaciteta. Sredstva koja bi se mogla prikupiti nijesu dovoljna za troškove finansiranja projekata zaštite životne sredine i troškova procijenjenih u NEAS-u. Na primjer, za ‘teške’ direktive neophodno je pripremiti planove za sprovođenje, a u skladu s tim i troškove iz državnog budžeta. Očigledno je da neće biti značajnih finansijskih izdvajanja za zatvaranje Poglavlja 27, direktno proisteklih iz državnog budžeta, već od penala u privatnom sektoru. Imajući u vidu nisku stopu naplativosti poreza i kazni iz ovog sektora, postoji opravdana sumnja da će predložena rješenja u okviru Eko fonda biti u mogućnosti da značajno doprinesu ostvarenju obaveza iz ovog poglavlja”, ističu u “Green Home”.

U “GREEN HOME” OCIJENILI

Iako je Poglavlje 27 otvoreno prije više od godinu dana, zaštita životne sredine i dalje predstavlja ključni izazov za Crnu Goru, ističu u NVO “Green home”.

Kako ističu, sudeći prema Trećem polugodišnjem izvještaju o realizaciji Akcionog plana Nacionalne strategije za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena za period 2018-2020, jasno je da donosioci odluka Poglavlje 27 i dalje nijesu uvrstili na listu prioriteta iako je očigledna važnost i zahtjevnost ovog poglavlja.

“U navedenom izvještaju se jasno navodi da iz čak četiri podoblasti – Horizontalno zakonodavstvo, Buka, Civilna zaštita i Klimatske promjene, nije realizovana ni jedna obaveza predviđena za period jul – decembar 2019. godine. Crna Gora treba da ubrza implementaciju Nacionalne strategije, naročito u sektorima upravljanje otpadom, kvalitet voda i zaštita prirode”, poručuju iz ove NVO.

Uprkos većem broju strateških i planskih dokumenata, kako napominju, nedostaje sistematsko upravljanje životnom sredinom, jasno definisani ciljevi, realizovanje aktivnosti u rokovima, međusobna povezanost strateških i planskih dokumenata koji odražavaju politike u ovoj oblasti i jake institucije sa stručnim osobljem koji mogu odgovoriti na izazove.

“Sve navedeno je doprinijelo tome da stepen realizacije planiranih aktivnosti opada, imamo situaciju da je stepen realizacije planiranih aktivnosti za 2018. godinu bio 55 odsto, dok je za 2019. godinu bio 34 odsto, što je u suprotnosti sa očekivanom dinamikom, s obzirom na to da je poglavlje otvoreno u decembru 2018. godine. Postavlja se pitanje kojom brzinom i koliko efikasno će teći dalji proces pristupanja i ispunjavanja završnih mjerila”, napominje se u saopštenju.

Za oblast životne sredine i klimatskih promjena, odnosno usklađivanje sa standardima EU i realizaciju obaveza iz evropske agende u prethodnom periodu, prema gore pomenutom izvještaju, uloženo je aproksimativno 46 miliona eura.

Zaključuju i da je iznos izdvojenih sredstava iz godine u godinu sve manji.

“Ne postoji održiv finansijski okvir koji može odgovoriti na zahtjevnu primjenu i sprovođenje zakona. Eko fond je osnovan, ali još ne funkcioniše. Očekivanje da bi Eko fond mogao da posluži kao ključni mehanizam za finansiranje obaveza iz Poglavlja 27, izazov je u dijelu organizacionih, finansijskih i tehničkih kapaciteta. Sredstva koja bi se mogla prikupiti nijesu dovoljna za troškove finansiranja projekata zaštite životne sredine i troškova procijenjenih u NEAS-u. Na primjer, za ‘teške’ direktive neophodno je pripremiti planove za sprovođenje, a u skladu s tim i troškove iz državnog budžeta. Očigledno je da neće biti značajnih finansijskih izdvajanja za zatvaranje Poglavlja 27, direktno proisteklih iz državnog budžeta, već od penala u privatnom sektoru. Imajući u vidu nisku stopu naplativosti poreza i kazni iz ovog sektora, postoji opravdana sumnja da će predložena rješenja u okviru Eko fonda biti u mogućnosti da značajno doprinesu ostvarenju obaveza iz ovog poglavlja”, ističu u “Green Home”.

BUDI ODGOVORAN

U okviru kampanje “Budi odgovoran” ove sedmice je evidentirano 16 primjedbi, na osnovu kojih je izrečena jedna novčana kazna od 200 eura.

Inspektori su sa 200 eura kaznili podgorički restoran Pod volat, jer su inspekcijskim nadzorom utvrdili da neki zaposleni nijesu obavili obavezni zdravstveni pregled.

Inspektori su naložili uklanjanje nepravilnosti koje su utvrđene kontrolom kolašinskog restorana Planinar, prijavljenog za neredovnu isplatu zarada, neplaćene godišnje odmore, upotrebu zvučnih kamera i odbijanje transformacije radnog odnosa sa ugovora na određeno na ugovor na neodređeno za one koji ispunjavaju zakonske uslove.

Inspektori nijesu mogli obaviti kontrole tepih servisa Sunđer Bob u Podgorici i neimenovane krojačke radnje u tom gradu, jer se objekti ne nalaze na navedenim adresama.

Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole Centra Rogošić, picerija Bodiko i Kolibri i palačinkarnice Školijera u Podgorici, tapetarski radova “Nakićenović” u Herceg Novom, Final tradea u Baru, benzinske pumpe Jugopetrol u Budvi i etno sela Jela komerc u Rožajama.

Građani su se žalili i na nepropisno parkiranje i emitovanje štetnih gasova i materija u vazduh.

Kampanju Budi odgovoran krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave (PU) na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

BUDI ODGOVORAN

U okviru kampanje “Budi odgovoran” ove sedmice je evidentirano 16 primjedbi, na osnovu kojih je izrečena jedna novčana kazna od 200 eura.

Inspektori su sa 200 eura kaznili podgorički restoran Pod volat, jer su inspekcijskim nadzorom utvrdili da neki zaposleni nijesu obavili obavezni zdravstveni pregled.

Inspektori su naložili uklanjanje nepravilnosti koje su utvrđene kontrolom kolašinskog restorana Planinar, prijavljenog za neredovnu isplatu zarada, neplaćene godišnje odmore, upotrebu zvučnih kamera i odbijanje transformacije radnog odnosa sa ugovora na određeno na ugovor na neodređeno za one koji ispunjavaju zakonske uslove.

Inspektori nijesu mogli obaviti kontrole tepih servisa Sunđer Bob u Podgorici i neimenovane krojačke radnje u tom gradu, jer se objekti ne nalaze na navedenim adresama.

Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole Centra Rogošić, picerija Bodiko i Kolibri i palačinkarnice Školijera u Podgorici, tapetarski radova “Nakićenović” u Herceg Novom, Final tradea u Baru, benzinske pumpe Jugopetrol u Budvi i etno sela Jela komerc u Rožajama.

Građani su se žalili i na nepropisno parkiranje i emitovanje štetnih gasova i materija u vazduh.

Kampanju Budi odgovoran krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave (PU) na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

PAVLIČIĆ PORUČILA

Primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokazaće da je bojazan o mogućim povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja se iskazuje u određenim krugovima, bila neopravdana, smatra zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić.

Ona je agenciji MINA, na pitanje da li Srbija ima pravnog osnova da podnese tužbu protiv Crne Gore zbog navodnog kršenja ljudskih prava usvajanjem Zakona, kazala da svaka potpisnica Evropske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda “može ukazati Sudu na svaku povredu odredbi Konvencije”.

“Kada su u pitanju međudržavni sporovi, treba naglasiti da se radi o veoma rijetkoj pojavi”, kazala je Pavličić, napominjući da je u prethodnih šest decenija, svega 20-ak takvih sporova vođeno pred Evropskim sudom.

Pavličić je pojasnila da pozadina međudržavnih sporova nije ostvarivanje političkih ciljeva određene države, niti to mora biti zaštita njenih državljana. Naprotiv, kako je navela, legitimitet te vrste predstavki proizilazi iz kolektivne obaveze zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda čiji su garant sve potpisnice Konvencije.

“Svaka potpisnica Konvencije, pa i Srbija, formalno ima pravo da pokrene međudržavni spor protiv Crne Gore pred Evropskim sudom. Što se tiče pravnog osnova takve predstavke, to je sasvim drugo pitanje, na koje u ovom trenutku ne možemo dati precizan odgovor”, kazala je Pavličić.

Prije svega, pojasnila je ona, jedna takva predstavka bi morala da ispuni uslove prihvatljivosti propisane Konvencijom, to jest da su iskorišćeni domaći pravni ljekovi i da je podnijeta u roku od šest mjeseci.

“U odnosu na pravnu osnovanost takve tužbe, tj. predstavke, zaključak bi mogao da donese isključivo Evropski sud”, pojasnila je Pavličić.

Prema njenim riječima, jasno je da su pojedinci u susjednoj državi očigledno nezadovoljni novim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, i da je on pokrenuo mnogo, kako laičke, tako i stručne debate u Crnoj Gori i šire.

“Ipak, moram naglasiti da država Crna Gora ima suvereno pravo da zakonski uređuje odnose sa vjerskim zajednicama na svojoj teritoriji i međunarodna zajednica, uključujući i susjedne države, moraju da poštuje taj suverenitet”, kazala je
Pavličić i dodala da u tom dijelu i Evropski sud ima jasno izražena stanovišta.

Zakon ispoštovao tražene standarde

Crna Gora je, kako je navela, obavezna da uskladi svoje propise sa standardima Konvencije i drugim opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, što je učinila u prethodnom periodu.

“Smatram da je ovaj Zakon ispoštovao tražene standarde. Smatram da će se kroz njegovu primjenu pokazati da je postojeća bojazan o mogućim povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja se iskazuje u određenim krugovima, bila neopravdana”, naglasila je ona.

Upitana da li smatra da Zakon nudi dovoljnu pravnu zaštitu u pogledu prava vlasništva, Pavličić je podsjetila da je pravo na imovinu prije svega zaštićeno Ustavom Crne Gore, kao najvišim pravnim aktom, a nakon toga i Konvencijom čiji je potpisnik i Crna Gora. Samim tim, kako je kazala, odredbe tog Zakona moraju biti u skladu sa tim pravnim aktima koji imaju supremaciju u odnosu na bilo koji zakon ili pojedinačni akt.

“Polazeći od svakodnevnih najava da će se pitanje ustavnosti određenih odredbi Zakona pokrenuti i pred Ustavnim sudom, vjerujem da će taj sud, kao najkompetentnija institucija za pitanja ustavnosti i zakonitosti, dati konačnu ocjenu tog naizgled spornog pitanja”, rekla je Pavličić.

Ona je dodala da Ustav propisuje da su potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drugačije od unutrašnjeg zakonodavstva.

Pravo svojine ima višestruku zaštitu u okviru crnogorskog pravnog sistema

“Dakle, jasno je da pravo svojine ima višestruku zaštitu u okviru crnogorskog pravnog sistema i smatram da niko ne treba da strahuje da mu to pravo može biti oduzeto ii uskraćeno bez sprovedenog postupka utemeljenog na validnim materijalnim dokazima”, istakla je Pavličić.

Ona je kazala da je Crna Gora već vodila postupak pred Evropskim sudom po predstavci Eparhije budimljansko-nikšićke i 11 crkava i manastira, koji su dio Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Predstavka je, podsjetila je Pavličić, podnijeta, jer su njeni podnosioci smatrali da su time što Vlada nije odlučivala o njihovom zahtjevu za restituciju u skladu sa Zakonom o pravednoj restituciji iz 2002. godine povrijeđena njihova imovinska prava, naročito njihova “legitimna očekivanja” da će ponovo steći imovinu koja im je oduzeta nakon Drugog svjetskog rata.

Kako je kazala, ispitujući osnovanost te predstavke, Evropski sud je odlukom od 9. oktobra 2012. godine odbacio istu kao očigledno neprihvatljivu.

“Vezano za konkretne pritužbe, Evropski sud je utvrdio da podnosioci predstavke nijesu imali ‘postojeću imovinu’ niti ‘legitimno očekivanje’ za povraćaj imovine koja im je oduzeta nakon Drugog svjetskog rata, i da nije bilo diskriminacije u tretmanu podnosioca predstavke u odnosu na druge”, navela je Pavličić.

Prema njenim riječima, u konkretnom slučaju, pozivajući se na dobro ustanovljenu praksu Evropskog suda, država je dokazala da nije bilo povrede imovinskih prava podnosilaca predstavke, niti da je bilo diskriminacije u tom kontekstu.

“Svaka odluka o neprihvatljivosti predstavke ili presuda u kojoj je utvrđeno da nije došlo do povrede Konvencije, predstavlja priznanje državi da je na dobrom putu prilikom primjene konvencijskih standarda, pri čemu uvijek postoji prostor za uspostavljanje još efikasnijeg mehanizma primjene Evropske konvencije i standarda Evropskog suda na nacionalnom nivou”, kazala je Pavličić.

Svako ima pravo da se obrati sudu u Strazburu

Ona je rekla da, ne želeći da na bilo koji način prejudicira određena pitanja koja se pokreću novim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, smatra da je značajno podsjetiti da je odluka koju je Evropski sud donio u korist Crne Gore najbolji pokazatelj da se odgovori na određena sporna pitanja mogu tražiti i naći isključivo pred kompetentnim institucijama.

“U slučaju tvrdnji o navodnoj ugroženosti bilo čijih ljudskih prava i osnovnih sloboda ili u slučaju sumnji u postupanje domaćih državnih organa, svako ima pravo da se obrati međunarodnom Sudu u Strazburu, i sam se uvjeri u osnovanost ili neosnovanost sopstvenih zahtjeva”, dodala je Pavličić.

Na pitanje koliko je pravno utemeljena peticija koju je pokrenulo Udruženje za zaštitu ustavnosti i zakonitosti i kojom se od Vlade Srbije traži podnošenje tužbe Evropskom sudu “kako bi se zaustavilo kršenje osnovnih prava u Crnoj Gori”, ona je rekla da se, mimo uopštenih navoda da se Zakonom navodno krši “pravo na imovinu, na pravično suđenje i na slobodu vjeroispovesti”, ne ukazuje na bilo kakav konkretan pravni ili činjenični osnov takvih tvrdnji.

“Sama peticija, onako kako je predstavljena na sajtu u koji sam imala uvid, više ima karakter političkog pamfleta, nego ozbiljnog i pravno potkovanog zahtjeva koji bi mogao biti predmet neke debate. Iz tih razloga, ne mogu iznositi ocjenu pravne utemeljenosti peticije, s obzirom da njena sadržina nema nikakve veze sa pravnom materijom”, zaključila je Pavličić.

EP U VATERPOLU

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće sjutra sa Turskom utakmicu osmine finala Evropskog prvenstva u Budimpešti.

Crna Gora je kao drugoplasirana u A grupi, sa dva trijumfa i porazom, izborila osminu finala. Savladala je Slovačku (15:4) i Njemačku 10:3, a jedini poraz doživjela je od Hrvatske 11:10.

Turska je bila treća u C grupi, sa pobjedom i dva poraza. Jedini trijumf ostvarila je protiv Malte (13:10), dok je izgubila u duelima sa Mađarskom (19:5) i Španijom (24:7).

Duel Crne Gore i Turske počeće u 14 sati i 30 minuta.

Pobjednik tog duela izboriće plasman na kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre u Tokiju. Protivnik u četvrtfinalu biće mu Italija.

U ostalim duelima osmine finala sastaće se: Njemačka – Španija (16), Rusija – Gruzija (17.30) i Rumunija – Grčka (19).

Direktan plasman u četvrtfinale, osim Italije, izborili su još Hrvatska, Srbija i Mađarska.

  • UP: Krivična prijava zbog nedozvoljene trgovine, prevozio auto...
    on 01/07/2026 at 12:06

    "Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, protiv D.E. je, nakon sprovedenih mjera i radnji, podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina", piše u saopštenju Uprave policije (UP)

  • „Tri lava” bi da pokažu „leopardima” ko je kralj
    on 01/07/2026 at 12:06

    Engleska i DR Kongo danas (18) u Atlanti igraju meč šesnaestine finala Mundijala. “Albion” je favorit, ali se afrička selekcija neće predati bez borbe

  • Anđušić: Nedolazak ministara na kontrolno saslušanje predstavlja...
    on 01/07/2026 at 12:02

    "Danas se na operacije kuka i koljena čeka i do dvije godine, hiljade pacijenata čekaju ortopedske zahvate, specijalistički pregledi i dijagnostika kasne mjesecima, a oni koji ne mogu da čekaju primorani su da liječenje plate hiljadama eura iz svog džepa", kazao je na pres konferenciji poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić

  • CIN-CG anketa: Anonimni upitnik o seksualnom zdravlju i...
    on 01/07/2026 at 11:58

    Međutim o ova vrsta problema predstavlja stigmu, što otežava ženama da traže pomoć, ali i usporava efikasnost zdravstvenog sistema da pomogne ženama u ovim situacijama

  • Kordić: Rezultati turizma izuzetno dobri
    on 01/07/2026 at 11:54

    “Na ove izazove mi smo reagovali odmah. Nijesmo sjedili i čekali da vidimo šta će se desiti, već smo u saradnji sa našim partnerima pokrenuli niz aktivnosti i bilateralnih sastanaka, a intenzivirali smo i kampanju usmjeravajući Crnu Goru dominantno na tržišta koja su nam relativno blizu, prije svega na evropska”, rekla je Kordić

  • Anđušić: Neusvajanje izvještaja ANB-a, mislim da predstavlja...
    on 01/07/2026 at 11:52

    Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić je odgovarajući na pitanje novinara u Skupštini što danas zbog nedostatka kvoruma nije održana sjednica Odbora za bezbjednost, na čijem dnevnom redu je bio o izvještaju o radu ANB-a, rekao da to nije izolovan slučaj

  • Gimnaziju u Pljevljima upisalo svega 38 učenika
    on 01/07/2026 at 11:44

    Ovogodišnji upisni rok još jednom pokazao ozbiljan demografski problem s kojim se suočavaju Pljevlja, koji je posljedica višedecenijskog trenda iseljavanja i negativnog prirodnog priraštaja

  • Lazović: Ne postoji nijedno oružje, cijev, da je držana ilegalno;...
    on 01/07/2026 at 11:41

    Bivši funkcioner Uprave policije Zoran Lazović je pred podgoričkim Višim sudom, nakon što je vještak balističar Milovan Mihailović odgovarao na pitanja odbrane o oduzetom oružju i municiji, rekao i da se dugo bavi lovom, kao i njegovi sinovi

  • Caković odredio spisak za pripreme pred debi na Evropskom prvenstvu
    on 01/07/2026 at 11:36

    Prve utakmice na najvećoj sceni u istoriji naše ženske odbojke, najbolje crnogorske odbojkašice igraće krajem avgusta u „Skandinavijum areni“ u Geteborgu

  • Režiser osuđen na zatvorsku kaznu
    on 01/07/2026 at 11:34

    Karl Erik Rinš osuđen je na dvije i po godine zatvora zbog prevare Netflixa u iznosu od 11 miliona dolara