Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1689. rođen je francuski filozof Šarl Luj de Sekonda Monteskje, autor kapitalnog djela »Duh zakona« u kojem je razvio teoriju o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku koja je postala temelj parlamentarne demokratije.

1876 – U Nikšićkoj Župi i Grahovu, Međunarodni Crveni krst formirao je prve bolnice, mjesec i po dana nakon što je u Ženevi Crna Gora postala članica Međunarodne organizacije Crvenog krsta.

1878 – Crnogorska vojska, pod komandom vojvode Ilije Plamenca, sa pet bataljona pješadije i većim dijelom artiljerije pod komandom vojvode Maša Vrbice, oslobodila je Ulcinj, uspostavivši time faktičku kontrolu nad cijelim Crnogorskim primorjem.

1882 – Rođen je engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor popularnih romana za djecu »Kad smo bili vrlo mladi«, »Vini Pu«, »Kuća na Puovom uglu«, »Sad nas je šestoro«.

1903 – Umro je vojvoda Petar Vukotić, tast knjaza Nikole, crnogorski vojskovođa, uzdanica knjaza Danila i vojvode Mirka. Proslavio se u bitkama na Grhovcu 1858, u crnogorsko-turskom ratu 1872. i Veljem ratu od 1876. do 1878.

1909 – Rođen je srpski i jugoslovenski pisac Oskar Davičo, koji je pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka izvršio značajan uticaj na srpsku poeziju. Poznata djela: zbirke pjesama »Višnja za zidom«, »Nastanjene oči«, romani »Pesma«, »Beton i svici«.

1919 – Francuski premijer Žorž Klemanso otvorio je Versajsku  mirovnu konferenciju nakon okončanja Prvog svjetskog rata. Pravo odlučivanja, od 27 država pobjednica, na skupu su imale samo Velika Britanija, Francuska, Italija i SAD. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna, Njemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina SHS u koju je Crna Gora ušla pripojena Srbiji, izgubivši viševjekovnu državnost, čak i ime.

1981 – Koristeći pravo istraživanja i eksploatacije nafte i gasa na kopnu i u podmorju Crne Gore, stručnjaci sektora za istraživanje AD »Jugopetrol« iz Kotora, na bušotini Južni Jadran III, na dubini od četiri hiljade i 131 metar pronašli su tzv. mobilnu naftu, čime je potvrđeno vjerovanje da je crnogorsko podmorje perspektivno za istraživanje i eksploataciju gasa i nafte.

2001 – SAD su ukinule sankcije SR Jugoslaviji, uvedene početkom 1999. zbog politike režima Slobodana Miloševića prema Albancima na Kosovu. Američkim firmama tada je bilo zabranjeno da posluju s Jugoslavijom. Pored skidanja te zabrane, ukidanje američkih sankcija otvorilo je vrata za ulazak stranih kredita u SR Jugoslaviju.

2007 – Crna Gora je na ceremoniji u Vašingtonu postala 185. članica Međunarodnog monetarnog fonda i grupacije Svjetske banke. Crna Gora je članstvo u MMF-u i  u Svjetskoj banci izgubila nakon raspada državne zajednice 2006, dok je članstvo naslijedila Srbija.

2008 – Na Islandu je, u 64. godini, umro bivši svjetski šampion u šahu Robert Bobi Fišer, jedan od najvećih igrača u istoriji šaha i jedini Amerikanac sa titulom svjetskog prvaka. Fišer je u Crnoj Gori boravio dva puta – početkom 70-ih u Herceg Novom ubjedljivo je osvojio veliki brzopotezni turnir, na kome su učestvovali najbolji svjetski šahisti, a 1992. na Svetom Stefanu ponovo je savladao Borisa Spaskog, nad kojim je trijumfovao 1972. u Rejkjaviku kada je i postao svjetski prvak.               

2009 – Hamas je zajedno sa svojim islamističkim saveznicima pristao na prekid vatre u pojasu Gaze i dao Izraelu, koji je već bio proglasio jednostrano primirje, nedjelju dana da povuče svoje snage s Palestinske teritorije.

2010 – Crnogorski premijer Milo Đukanović sastao se u Bratislavi s premijerom Slovačke Robertom Ficom i razgovarao, između ostalog i o vraćanju duga Crne Gore toj zemlji iz vremena SFRJ, koji je iznosio milion sto trideset           hiljada i sto tridest šest eura.                           

2011 – Više državno tužilaštvo u Podgorici najavilo je prekršajni postupak protiv mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohija zbog govora mržnje. Njegove riječi uoči Božića u Baru povodom crkve na Rumiji  i na dočeku Nove godine po Julijanskom kalendaru u Podgorici  povodom crnogorskog jezika, predstavljaju govor mržnje koji sadrži prekršaj člana 17 Zakona o javnom redu i miru, izjavila je viša državna tužiteljka Vesna Jovićević.

2013 – Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić doputovao je  u prvu zvaničnu posjetu Crnoj Gori. Na Cetinju i u Podgorici, Nikolić se sastao s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, predsjednikom crnogorskog parlamenta Rankom Krivokapićem, premijerom Milom Đukanovićem i predsjednikom Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem. Nakon razgovora s Vujanovićem pozvao je političke predstavnike Srba u Crnoj Gori da uđu u vlast, a o odnosima dvije države u pogledu crkve, Nikolić je ocijenio da to ne opterećuje državne odnose Srbije i Crne Gore i ne predstavlja otvoreno pitanje između njih.  Nasuprot problemima Srpske pravoslavne crkve s Makedonijom, koji opterećuju državne odnose, u Crnoj Gori je »taj odnos na takvom nivou da treba da ga riješe dvije crkve«, rekao je Nikolić.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1535 – Španski konkistador Fransisko Pisaro osnovao je Limu, sada glavni grad Perua.

1778 – Engleski moreplovac Džejms Kuk otkrio je Havaje, koje je nazvao Sendvič ostrva po imenu lorda Sendviča.

1871 – U dvorani ogledala palate u Versaju, pruski kralj Vilhelm I proglašen je za prvog cara novostvorenog Njemačkog carstva.

2005 – Evropski proizvođač aviona “Erbas” svečano je u hangaru u Tuluzu prikazao svoj novi avion A380, najveći putnički mlaznjak koji je ikad napravljen. Erbasov džinovski dvospratni A380 ima raspon krila 80 metara, rep visok kao sedmospratnica i preko 550 sjedišta. Za njegovu proizvodnju utrošeno je 13 milijardi dolara, a cijena jednog aviona A380 iznosila je 280 miliona dolara.

MOĆ DRUŠTVENIH MREŽA

Mala nezavisna knjižara Petersfild iz Hempšira u Engleskoj u utorak nije prodala nijednu knjigu, prvi put u 100 godina poslovanja, ali preokret je donijela objava na Tviteru.

Na zvaničnom Tviter profilu knjižare objavljena je fotografija praznih hodnika s porukom da je to prvi dan u njihovoj istoriji da niko nije ušao u knjižaru.

Nakon nekoliko sati, Nil Gejmen, autor naučnofantastičnih romana retvitovao je ovu objavu milionima svojih pratilaca i – narudžbine su počele da stižu.

Prilično bijedan utorak za ovu knjižaru koja se bavi prodajom antikvitetnih i polovnih knjiga, pretvorio se u dan s odličnom zaradom. Zaradili su više od 1.000 funti i zapratilo ih je više od 1.100 korisnika Tvitera samo zbog jednog retvita.

“Zaista smo dirnuti. Ljudi su jako ljubazni i njihova djela zaista prave promjene. Postoje loši dani, ali ovo je bio jedan od onih dana koji je za nas potpuno neobičan. Nijednu knjigu nismo prodali. Niko nije želio da izađe iz svog doma zbog oluje”, istakao je radnik knjižare Robert Sansom.

Džon Vestvud (56), čija je porodica vlasnik knjižare, rekao je Gardijanu da nije vjerovao u moć društvenih medija jer je staromodan, ali kada ga je Robert nazvao i rekao šta se dogodilo, nije mogao da vjeruje.

Do srijede uveče, originalna objava retvitovana je više od 6.000 puta i lajkovana 11.000 puta.

Tada je na Tviter profil knjižare postavljena puno optimističnija objava: “Kakva noć! Potpuno smo zatečeni. Imamo 1.100 novih pratitelja. Primili smo mnoštvo internet narudžbina. Sandučić nam je pun, primili smo više od 300 poruka. Odgovorićemo svima u što kraćem roku.”

MINISTARSTVO KULTURE

Ministarstvo kulture opredijelilo je 17.000 eura za JU Gradski muzej Mirko Komnenović i Galeriji Josip Bepo Benković kako bi se realizovala dva projekta u okviru Programa zaštite očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu.

Sa 10.000 eura Ministarstvo će pomoći projekat Kopneno sondažno arheološko istraživanje lokaliteta Vidov vrh, navodi se u dokumentu koji je usvojila Vlada.

“Za sada utvrđeni hronološki raspon korišćenja ove gradine je period od IV do I vijeka prije nove ere, dok granice naselja i karakter gradine nijesu utvrđeni. Imajući u vidu da je riječ o neistraženoj lokaciji, za koju se pouzdano vjeruje da predstavlja značajan arheološki sloj, ovogodišnja istraživanja fokusiraće se na otvaranje više sondi, radi utvrđivanja vertikalne i horizontalne stratigrafije, apsolutne i realativne hronologije, obima, karaktera i trajanja naselja”, piše u obrazloženju.

Drugi projekat je Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima iz etnografske zbirke Gradskog muzeja Mirko Komnenović, za što je Ministarstvo opredijelilo 7.000 eura.

“Etnografska zbirka Muzeja sadrži 670 predmeta, od čega 170 ima status kulturnog dobra. Predmeti od tekstila, kojih ima 90, su najugroženiji. Radi unaprjeđenja postojeće muzejske postavke, nakon rezultata istraživanja pristupiće se izradi konzervatorskog projekta i konzervaciji 15 najugroženijih predmeta od tekstila”, navodi se u obrazloženju.

Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu, planirana je podrška, finansiranje i sufinansiranje 87 programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne baštine Crne Gore, iz oblasti konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske i kinotečne djelatnosti, u ukupnom iznosu od 1.142.114,50 eura.

U ITALIJI

Slika ukradena prije 20 godina i slučajno pronađena prije pet nedjelja u Pjačenci na sjeverozapadu Italije predstavlja originalno djelo austrijskog slikara Gustava Klimta, sapštili su danas italijanski pravosudni organi.

“Sa velikim uzbuđenjem mogu da potvrdim da je pronađena slika original”, rekla je pravnica zadužena za istragu Ornela Čića.

Muzej u Pjačenzi zatvoren je u februaru 1997. godine zbog radova i tada je ukradeno djelo “Portret jedne dame”.

Baštovani su 10. decembra čisteći spoljni zid muzeja slučajno pronašli sliku. Čisteći bršljan na zidu, naišli su na ventilacioni otvor u kojem je bila nešto zamotano u crnu kesu za smeće. U kesi je bila slika bez rama.

Direktor muzeja Masimo Ferari je u prvoj reakciji kao da postoje indicije da bi to mogla da bude ukradena slika.

Klimt je naslikao “Portret jedna dame” 1916. i 1917. godine.

Slika je skrenula svjetsku pažnju 1996. godine kada je studetkinja istorije umjetnosti Klaudija Maga doprinela otkrivanju još jednog portreta koji se krio ispod prvog.

Gustav Klimt (1862-1918) je bio austrijski simbolistički slikar i jedan od osnivača Bečke secesije.

Njegovi radovi obuhvataju slike, murale, crteže i druge umjetničke discipline, posebno primjenjene umjetnosti. Danas su većim dijelom izloženi u Bečkoj secesionoj galeriji. Klimtov primarni subjekt bilo je žensko tijelo, i njegovi radovi su prožeti eroticizmom.