SAJAM “FERIEN 2020”

Nacionalni parkovi Crne Gore predstavljaju svoju turističku ponudu zasnovanu na aktivnom odmoru na sajmu turizma “Ferien 2020”, koji se održava od 16. do 19. januara 2020. u Beču.

“Štand sa promotivnim materijalom NPCG izuzetno je posjećen, a vlada veliko interesovanje za različite vidove aktivnog odmora i boravak u prirodi. Kontinuirano unaprijeđenje turističke ponude koja je zasnovana na aktivnom odmoru utiče da se turisti sve više interesuju za pet nacionalnih parkova, a ljepota i netaknuta priroda jedan su od glavnih motiva za posjetu našoj zemlji”, ističu u NPCG.

Za turističku industriju, sajam “Ferien”, kako napominju, predstavlja vodeći sajam na austrijskom tržištu, na kojem svoju ponudu predstavljaju svi sektori turističke privrede, a poslovni korisnici imaju priliku da uspostave vrijedne kontakte sa turoperatorima i medijima sa tržišta Austrije.

“Na ovom sajmu predstavlja se preko 800 izlagača iz 70 zemalja, a pored profesionalaca iz svih sektora turističke industrije okuplja i veliki broj medijskih kuća i preko 150.000 posjetilaca. Pored sajma u Beču Nacionalni parkovi Crne Gore u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore svoju ponudu su predstavili i na sajmu CMT u Štutgartu u Njemačkoj, dok će uzeti učešće i na Internacionalnom Alpe – Adria sajmu u Ljubljani od 29. januara do 1. februara koji je namijenjen putnicima, sportistima, planinarima, aktivnim rekreativcima i biciklistima”, navodi se u aopštenju NPCG

KOPRIVICA PORUČIO

Dijalog je jedini način da se u Crnoj Gori izbjegne produbljivanje krize i da se krene naprijed, ocijenjenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), navodeći da su izrazito jaki interesi grupacija koje se protive izbornim i Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, kazao je agenciji MINA, da oba zakonska poduhvata predstavljaju neophodne reformske procese za državu.

“Iako oni imaju za cilj konačno neutralisanje političkih i vjerskih monopola koji su stvoreni u prethodnih 30 godina, otpori koji se javljaju u toku ovih poduhvata, jasno nam pokazuju da imamo još dosta puta do istinske emancipacije i stvaranja prosvijećenog društva”, rekao je Koprivica.

Kako je rekao, prvi set zakona predstavlja temelj demokratije i donosi neophodnu demokratizaciju izbornih procesa. Oni treba da poboljšaju politički ambijent, i dovedu do povećanja povjerenja građana u izbore, ali i u institucije.

Prema njegovim riječima, ako je izvor mutan, mutna je i rijeka.

“Od tog problema kreću svi drugi, počev od dominacije pojedinih djelova vlasti, preko nedostatka njihove efektivne kontrole do evidentnog problema sa integritetom naših institucija”, kazao je Koprivica.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, smatra on, treba da bude važan novi korak ka osnaživanju ustavnih principa sekularne države i stvaranju istinskog građanskog društva.

“Zloupotreba resursa, klijentelizam, nelegalno finansiranje partija, nekvalitetan rad organa za sprovođenje izbora ili partijsko zapošljavanje su odlični mehanizmi sa uticanje na glasače”, poručio je Koprivica.

Tu su, kako je naveo i zloupotreba religije u političke svrhe, želja sa ekskluzivnim kreiranjem identiteta, monopol u utvrđivanju podobnosti vjernika i “nevjernika” i korišćenje tuđe imovine za stvaranje dodatne vrijednosti.

“Ako bi ovi mehanizmi bili neutralisani, građani bi se sigurno mnogo slobodnije opredjeljivali i o političkim, ali i o drugim društvenim pitanjima”, naveo je Koprivica.

Zato, poručio je on, ne treba da čude tako jaki otpori.

“Izrazito su jaki interesi grupacija koje se protive ovim zakonima. Njima se u pitanje dovodi njihov dosadašnji položaj, mnoge privilegije ili smanjuju mogućnosti za nezakonitosti na koje su navikli. Oni ne prezaju ni od zloupotrebe građana i građanki da bi zadržali te privilegije”, rekao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, neuspjeh rada Odbora za pripremu izbornih zakona je tipičan primjer otpora reformama, ali i svjedočanstvo da političke elite, u ovom momentu, nijesu sposobne da rješavaju važna i komplikovana pitanja.

On je ocijenio da su protesti protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti izraz otpora reformi.

“Reformi koja treba da vjerske zajednice stavi u pravni, a time i u poreski sistem, da poveća transparentnost njihovog rada, da provjeri njihovo dosadašnje postupanje u pravnom prometu – najkraće da uvede red u tu oblast, pritom štiteći izuzetno važne religijske slobode”, kazao je Koprivica.

Skupština, dodao je on, trenutno nema političku snagu da ponovo pokrene proces izborne reforme, pa se moraju tražiti neki drugi modaliteti za početak rješavanja ovih pitanja.

“Iako to sada izgleda nemoguće i daleko, jedini način da izbjegnemo produbljivanje krize, jačanje tenzija i krenemo naprijed jeste dijalog. Ali taj dijalog, ovaj put, moraju inicirati stvarni donosioci odluka iz vlasti, a u njemu učestvovati i lideri opozicije”, poručio je Koprivica.

Kako je dodao, još ima prostora i da se odnosi Vlade i Srpske pravoslavne crkve relaksiraju kroz pripremu ugovora koji će na kvalitetan način i uz uzajamno uvažavanje regulisati odnose između države i crkve”, ukazao je Koprivica.

KOPRIVICA PORUČIO

Dijalog je jedini način da se u Crnoj Gori izbjegne produbljivanje krize i da se krene naprijed, ocijenjenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), navodeći da su izrazito jaki interesi grupacija koje se protive izbornim i Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, kazao je agenciji MINA, da oba zakonska poduhvata predstavljaju neophodne reformske procese za državu.

“Iako oni imaju za cilj konačno neutralisanje političkih i vjerskih monopola koji su stvoreni u prethodnih 30 godina, otpori koji se javljaju u toku ovih poduhvata, jasno nam pokazuju da imamo još dosta puta do istinske emancipacije i stvaranja prosvijećenog društva”, rekao je Koprivica.

Kako je rekao, prvi set zakona predstavlja temelj demokratije i donosi neophodnu demokratizaciju izbornih procesa. Oni treba da poboljšaju politički ambijent, i dovedu do povećanja povjerenja građana u izbore, ali i u institucije.

Prema njegovim riječima, ako je izvor mutan, mutna je i rijeka.

“Od tog problema kreću svi drugi, počev od dominacije pojedinih djelova vlasti, preko nedostatka njihove efektivne kontrole do evidentnog problema sa integritetom naših institucija”, kazao je Koprivica.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, smatra on, treba da bude važan novi korak ka osnaživanju ustavnih principa sekularne države i stvaranju istinskog građanskog društva.

“Zloupotreba resursa, klijentelizam, nelegalno finansiranje partija, nekvalitetan rad organa za sprovođenje izbora ili partijsko zapošljavanje su odlični mehanizmi sa uticanje na glasače”, poručio je Koprivica.

Tu su, kako je naveo i zloupotreba religije u političke svrhe, želja sa ekskluzivnim kreiranjem identiteta, monopol u utvrđivanju podobnosti vjernika i “nevjernika” i korišćenje tuđe imovine za stvaranje dodatne vrijednosti.

“Ako bi ovi mehanizmi bili neutralisani, građani bi se sigurno mnogo slobodnije opredjeljivali i o političkim, ali i o drugim društvenim pitanjima”, naveo je Koprivica.

Zato, poručio je on, ne treba da čude tako jaki otpori.

“Izrazito su jaki interesi grupacija koje se protive ovim zakonima. Njima se u pitanje dovodi njihov dosadašnji položaj, mnoge privilegije ili smanjuju mogućnosti za nezakonitosti na koje su navikli. Oni ne prezaju ni od zloupotrebe građana i građanki da bi zadržali te privilegije”, rekao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, neuspjeh rada Odbora za pripremu izbornih zakona je tipičan primjer otpora reformama, ali i svjedočanstvo da političke elite, u ovom momentu, nijesu sposobne da rješavaju važna i komplikovana pitanja.

On je ocijenio da su protesti protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti izraz otpora reformi.

“Reformi koja treba da vjerske zajednice stavi u pravni, a time i u poreski sistem, da poveća transparentnost njihovog rada, da provjeri njihovo dosadašnje postupanje u pravnom prometu – najkraće da uvede red u tu oblast, pritom štiteći izuzetno važne religijske slobode”, kazao je Koprivica.

Skupština, dodao je on, trenutno nema političku snagu da ponovo pokrene proces izborne reforme, pa se moraju tražiti neki drugi modaliteti za početak rješavanja ovih pitanja.

“Iako to sada izgleda nemoguće i daleko, jedini način da izbjegnemo produbljivanje krize, jačanje tenzija i krenemo naprijed jeste dijalog. Ali taj dijalog, ovaj put, moraju inicirati stvarni donosioci odluka iz vlasti, a u njemu učestvovati i lideri opozicije”, poručio je Koprivica.

Kako je dodao, još ima prostora i da se odnosi Vlade i Srpske pravoslavne crkve relaksiraju kroz pripremu ugovora koji će na kvalitetan način i uz uzajamno uvažavanje regulisati odnose između države i crkve”, ukazao je Koprivica.

ZATVORENI NEKI PUTEVI

Velike grmljavine i jake kiše zahvatile su jutros djelove istočne obale Australije. Zbog nastalih poplava zatvoreni su neki do glavnih puteva.

Istovremeno u djelovima Australije koji nijesu imali padavine traju borbe sa gotovo 100 požara u kojima je do sada poginulo 29 ljudi, uništeno više od 2.500 domova i spaljena površina jednaka veličini Njemačke.

Države Viktorija, Novi Južni Vels i Kvinslend koje su najviše pogođene sušom i požarima, sada se bave jakim i kišama i poplavama.

U Kvinslendu su jutros zatvoreni putevi, kao i mnogi parkovi i turističke atrakcije, a neka stambena područja su poplavljena.

U djelovima Novog Južnog Velsa je tokom olujne noći prekinuto snabdijevanje strujom, a vatrogasne službe te države su saopštile da bi jake kiše mogle da pomognu da se pod kontrolu stavi 75 požara, prenosi Rojters.

U Viktoriji i dalje gori više desetina požara, ali je naredba za evakuaciju zbog požara u planinskom dijelu ukinuta.

U toj državi je već bilo jakih oluja koje su pomogle u gašenju požara, ali i stvaranju gustog nezdravog dima, što bi moglo uticati i na održavanje posljednjeg kola kvalifikacijskih mečeva na Australijan Openu.

Novozelandske obrambene snage su saopštile da u Australiju šalju više pojačanja, uključujući i one sa Fidžija, koji će se pridružiti kontingentima i specijalcima iz drugih zemalja, poput Japana i SAD.

ZATVORENI NEKI PUTEVI

Velike grmljavine i jake kiše zahvatile su jutros djelove istočne obale Australije. Zbog nastalih poplava zatvoreni su neki do glavnih puteva.

Istovremeno u djelovima Australije koji nijesu imali padavine traju borbe sa gotovo 100 požara u kojima je do sada poginulo 29 ljudi, uništeno više od 2.500 domova i spaljena površina jednaka veličini Njemačke.

Države Viktorija, Novi Južni Vels i Kvinslend koje su najviše pogođene sušom i požarima, sada se bave jakim i kišama i poplavama.

U Kvinslendu su jutros zatvoreni putevi, kao i mnogi parkovi i turističke atrakcije, a neka stambena područja su poplavljena.

U djelovima Novog Južnog Velsa je tokom olujne noći prekinuto snabdijevanje strujom, a vatrogasne službe te države su saopštile da bi jake kiše mogle da pomognu da se pod kontrolu stavi 75 požara, prenosi Rojters.

U Viktoriji i dalje gori više desetina požara, ali je naredba za evakuaciju zbog požara u planinskom dijelu ukinuta.

U toj državi je već bilo jakih oluja koje su pomogle u gašenju požara, ali i stvaranju gustog nezdravog dima, što bi moglo uticati i na održavanje posljednjeg kola kvalifikacijskih mečeva na Australijan Openu.

Novozelandske obrambene snage su saopštile da u Australiju šalju više pojačanja, uključujući i one sa Fidžija, koji će se pridružiti kontingentima i specijalcima iz drugih zemalja, poput Japana i SAD.

SNP

Socijalistička narodna partija pozvala je nadležne pravosudne organe da procijene da li u izjavama mitropolita CPC Mihaila ima elemenata za gonjenje po službenoj dužnosti.

“Naime, čovjek koji sebe naziva mitropolitom usudio se da ustvrdi da “su Srbi remetilački faktor na Balkanu i da bi trebalo malo da se spuste na zemlju, jer više nema velike Srbije”, te da u Crnoj Gori lako može doći do građanskog rata”, poručuju iz SNP-a. 

Mihaila optužuju za raspirivanje, kako kažu u SNP-u, nacionalističke strasti i prizivanje bratoubilačkih ratova.

“Samo neodgovorni, neuki i zlonamjerni ljudi mogu ovako rezonovati, ali to nije ništa novo kad je pomenuti u pitanju. Međutim, zabrinjavajuće je što crnogorski državni organi u njegovim istupima ne prepoznaju govor mržnje i direktne prijetnje upućene čitavom jednom narodu i jedinoj priznatoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori”, poručuju iz SNP-a. 

SNP

Socijalistička narodna partija pozvala je nadležne pravosudne organe da procijene da li u izjavama mitropolita CPC Mihaila ima elemenata za gonjenje po službenoj dužnosti.

“Naime, čovjek koji sebe naziva mitropolitom usudio se da ustvrdi da “su Srbi remetilački faktor na Balkanu i da bi trebalo malo da se spuste na zemlju, jer više nema velike Srbije”, te da u Crnoj Gori lako može doći do građanskog rata”, poručuju iz SNP-a. 

Mihaila optužuju za raspirivanje, kako kažu u SNP-u, nacionalističke strasti i prizivanje bratoubilačkih ratova.

“Samo neodgovorni, neuki i zlonamjerni ljudi mogu ovako rezonovati, ali to nije ništa novo kad je pomenuti u pitanju. Međutim, zabrinjavajuće je što crnogorski državni organi u njegovim istupima ne prepoznaju govor mržnje i direktne prijetnje upućene čitavom jednom narodu i jedinoj priznatoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori”, poručuju iz SNP-a. 

ABA LIGA

Košarkaši Budućnost Volija i Mornara nastaviće danas takmičenje u ABA ligi utakmicama 16. kola.

Budućnost će u Podgorici, u 21 sat, igrati sa Mega Bemaksom.

Podgorički tim prvi međusobni duel u Beogradu dobio je 94:57, a u dosadašnjem dijelu takmičenja ostrvario je 11 pobjeda i četiri poraza.

Mega je bez pobjede u posljednja dva kola, a poslije 15. kola na posljednjoj poziciji je na tabeli sa skokom od tri trijumfa i 12 poraza.

Mornar će u Ljubljani, u 17 sati, biti gost Cedevita Olimpije.

Mornar je prvi duel u Baru dobio 77:70, a u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvario je osam pobjeda, dvije manje od sjutrašnjeg rivala.

ABA LIGA

Košarkaši Budućnost Volija i Mornara nastaviće danas takmičenje u ABA ligi utakmicama 16. kola.

Budućnost će u Podgorici, u 21 sat, igrati sa Mega Bemaksom.

Podgorički tim prvi međusobni duel u Beogradu dobio je 94:57, a u dosadašnjem dijelu takmičenja ostrvario je 11 pobjeda i četiri poraza.

Mega je bez pobjede u posljednja dva kola, a poslije 15. kola na posljednjoj poziciji je na tabeli sa skokom od tri trijumfa i 12 poraza.

Mornar će u Ljubljani, u 17 sati, biti gost Cedevita Olimpije.

Mornar je prvi duel u Baru dobio 77:70, a u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvario je osam pobjeda, dvije manje od sjutrašnjeg rivala.

ŠARANOVIĆ OCIJENIO

Izmjenama Krivičnog zakonika neće biti unaprijeđena krivično pravna zaštita, jer Demokratska partija socijalista (DPS) želi da profitira na temelju crnih fondova, ocijenio je poslanik Demokrata Danilo Šaranović.

U Zakonu o dopunama Krvičnog zakonika navodi se da će javni funkcioner koji silom, prijetnjom, ili na drugi način utiče da se političkom subjektu daju sredstva za finansiranje izborne kampanje ili političkog subjekta kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Te dopune usvojio je crnogorski parlament krajem prošle godine.

Šaranović je agenciji MINA rekao da je DPS jednostrano usvojio izvjesne kozmetičke izmjene Krivičnog zakonika, koje je, kako je naveo, nijesu imale podršku opozicije, i dokaz su da je ta partija jednostranim akcijama pobjegla od izborne reforme, jer ima strah od fer izbora.

On je upitao šta je bio odgovor države na kupovine ličnih karata, da li su institucije ispitale šta je na terenu učinjeno sa onih 97,5 hiljada eura iz koverte Slavoljuba Stijepovića i koliko je osoba osuđeno za krivična djela protiv izbornih prava i sloboda.

Prema njegovim riječima, ukoliko je vjerovatnoća primjene krivične sankcije ravna nuli zbog nepostupanja institucija, onda je uzalud propisano krivično djelo.

“Drugim riječima, neće biti odvraćeni ni potencijalni ni stvarni počinioci protivpravnih i štetnih djela koja podrivaju same temelje pravnog sistema i osnovne demokratske vrijednosti”, kazao je Šaranović.

Ključni problem nije, kako je objasnio, sadržina Krivičnog zakonika, nego njegovo nesprovođenje uvijek, svuda i na neselektivan način.

“Demokrate su se založili za kriminalizaciju protivzakonitog finansiranja radi snažnije prevencije tog vida izbornog kriminala, a i iznijeli predloge o tome kako da se izvrši reforma tog segmenta krivičnog zakonodavstva”, kazao je Šaranović.

Kako je istakao, evidentno je da je DPS pokazao strah i veliku želju da se izbjegne usvajanje tih rješenja, jer znaju da bi zahvaljujući tim normama njihovi izvršioci izbornog kriminala pronašli siguran put do zatvora u Spužu, tako da su izbjegli sveobuhvatnu izbornu reformu i bez opozicije usvojili kozmetičke izmjene.

Prema njegovim riječima, krivična odgovornost je svedena na odgovorne osobe u partijama, a to su obično predsjednici i poslovni direktori, koji suprotno zakonu pribavljaju finansijska sredstva za finansiranje tih partija.

Oni koji nemaju status odgovornog lica u partiji, a suprotnu zakonu pribavljaju novac i druga sredstva za partiju, kako je dodao, ostaju izvan zone krivične odgovornosti, i onda smisao novih zakonskih rješenja neće ničemu služiti.

“Ni Stijepović nije imao status odgovornog u partiji u smislu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, tako da je jasno je da su ove izmjene Krivičnog zakonika obična simulacija i bacanje prašine u oči javnosti”, zaključio je Šaranović.