ZAKON O PATENTIMA

Ministarstvo ekonomije pozvalo je sve zainteresovane da u narednih 20 dana dostave primjedbe i sugestije na Nacrt izmjena i dopuna Zakona o patentima.

Ministarstvo je pozvalo građane, stručnu javnost i sve druge zainteresovane da se uključe u javnu raspravu i daju doprinos u razmatranju tog akta.

“Nacrt izmjena i dopuna Zakona o patentima će biti dostupan javnosti na internet stranici Ministarstva ekonomije i portalu e-uprave”, navodi se u saopštenju.

Zainteresovani subjekti svoje primjedbe, predloge i sugestije mogu dostaviti na adresu Ministarstva u pisanoj formi ili mejlom.

Okrugli sto o Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o patentima biće održan 28. januara.

Ministarstvo će, kako je saopšteno, razmotriti sve pristigle komentare, primjedbe i sugestije i nakon toga sačiniti izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi.

„Imajući u vidu planiranu ratifikaciju Konvencije o evropskom patentu, kao i činjenicu da je Zakon o potvrđivanju sporazuma između Vlade i Evropske patentne organizacije o proširenju evropskih patenata, koji je stupio na snagu 1. marta 2010. godine, predstavljao prelaznu fazu ka budućoj ratifikaciji Konvencije, javila se potreba za izmjenama i dopunama Zakona o patentima“, navodi se u obrazloženju akta.

Predloženim izmjenama je, kako je objašnjeno, neophodno jasno definisati odredbe neophodne za adekvatnu primjenu Konvencije o evropskom patentu, a ujedno i nedvosmisleno urediti pitanja vezana za okončanje postupaka pokrenutih na osnovu i u vezi sa Sporazumom o proširenju.

„Shodno Sporazumu o proširenju, dejstvo u Crnoj Gori imaju prijave evropskog patenta podnijete i evropski patenti registrovani kod Evropskog patentnog zavoda, u skladu sa odredbama Konvencije o evropskom patentu“, navodi se u obrazloženju.

Na taj način, omogućeno je da Crna Gora i prije ratifikacije Konvencije o evropskom patentu i sticanja formalnog članstva u Evropskoj patentnoj organizaciji, čiji je Evropski patentni zavod dio, osjeti benefite navedene Konvencije.

Ratifikacijom Konvencije, na kojoj insistira i Evropska unija (EU) u procesu pristupanja, Crna Gora će dobiti status punopravnog člana u Evropskoj patentoj organizaciji, sa pravom glasa.

MITRIĆ ZA TVCG

Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić, saopštio je za TVCG, da je izjava mitropolita Amfilohija da “ako se Zakon ne povuče, Vlada treba da padne”, politička i da najviše šteti crkvi. On smatra da je Amfilohije pretjerao i da su litije ništa drugo do, kako kaže, klasičan primjer mirnih političkih protesta povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Moj lični stav je da je tom izjavom Amfilohije malo pretjerao, on je ušao u Ustav.  Ja mislim da im je Vlada dala značaj, te izjave škode prije svega njemu kao mitropolitu, a onda i crkvi”, rekao je Mitrić, gostujući u Dnevniku TVCG.

Upitan da prokomentariše ukupnu situaciju nakon usvajanja Zakona, kao i kampanju koja se vodi iz Beograda, Mitrić kaže da sve to uznemirava javnost.

“To je sve pomalo uznemirilo javnost. Mnogo je teža izjava predsjednika Srbije nego Amfilohija. Nijesu mi jasni ni pregovori nakon usvajanja tog zakona. Ti ljudi koji se bave crkvom, prije usvajanja zakona mislim da nijesu pokazali dovoljno senzibiliteta prema vjeri”, kaže on.

Mitrić smatra da nije ni čudo što se sad održavaju litije.

“Za mene lično ove litije su klasičan primjer mirnih političkih protesta povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti. To je klasična politička institucija, mirni protesti,” rekao je Mitrić, dodajući da cjelokupna situacija izaziva uznemirenost. 

STANO

Evropska unija spremna je da pomogne Crnoj Gori u borbi protiv lažnih vijesti, saopštio je u intervjuu Televiziji Crne Gore portparol Evropske komisije za vanjsku politiku i bezbjednost, Peter Stano. On naglašava da je “fake news” globalni fenomen koji zahtijeva odlučan odgovor, te da u borbu protiv te pojave treba da se uključe svi činioci društva.

Stano navodi da EU pažljivo prati sva dešavanja u Crnoj Gori i sprema je da pomogne u borbi protiv sve češćeg širenja dezinformacija.

“Svjesni smo problema u CG i radimo sa crnogorskim partnerima ne samo na političkom nivou, već takođe i na nivou medija i civilnog društva, kako bismo se zajdedno borili protiv lažnih vijesti i pružili našu pomoć. To je veliki izaov, zadovoljni smo sto vam možemo pomoći, ali i vi morate da odradite vaš domaci zadatak kako biste se u Crnoj Gori borili protiv dezinformisanja, jer je to pitanje političkog uticaja, kako iznutra, tako i iz vani, i vi morate da izgradite otpornost i da budete spremi da se borite. To je takođe i uloga medija, ne samo političara koji su dužni da obezbijede sredinu koja je produktivna za profesionlne medije”, rekao je Stano.

Dezinformacija i lažna vijest se smatraju jednom od hibridnih prijetnji,koja, naglašava Stano, pored političara i medija zahtijeva učešče i ostalih aktera u društvu- civilnog sektora, bezbjednosnih službi, sudstva…

“Važno je uticati i na edukaciju javnosti kako da prepoznaju lažnu vijest, i kako da kritički čitaju informacije na medijima, u portalima, u onlajn svijetu koji je novi prostor za regulaciju.Vaše društvo je posebno osjetljivo,jer nije završen proces kako bi mediji bili slobodni od uticaja politike i finansijskih faktora, to je dodatni izazov. EU je tu da pomogne, ali odgovornost je i na CG da pruži dodatne napore”, navodi Stano.

A kako bi se održali i primijenili evropski standardi, jedan dio napora je, kaže Stano, i doprinos u stvaranju okruženja za rad novinara, u skladu sa profesionalnim principima, kao i borba protiv autocenzure.

“Drugi nivo su dobri zakoni i zakonodavni okvir, kako bi se novinari zaštitili od svake vrste napada, pritisaka i zastrašivanja. Vidjeli smo da su u CG ali i u drugim državama, uključujući i moju državu, Slovačku, novinari bili mete napda, prijetnji, nekad i ubistva, što je užasno. To se događa u Slovačkoj, Malti u drugim zemljama članicama”, kaže on.

No, i pored velikih izaozva, u vremenu kada svi imaju pristup informacijama i mogu objavljivati sadžaje koje žele, borba prtiv fake newsa, uz ocuvanje slobode govora, naglašava sagovornik TVCG, nije nemoguća misija. Tako su na nivou Eu i u zemljama clanicama formirani posbni timovi i službe koji se bave tim fenomenom u smislu razbijanja mitova..

“Mi polazimo od informacije koja je objavljena i onda predstavljamo činjenice koje pokazuju javnosti da ta vijest nije tačna. To je borba protiv mitova, i pružanje alternatve zasnovane na činjenicama. To je slično borbi protv krivičnog djela- uvijek ste jedan korak iza počinilaca, jer morate da slijedite pravila. Oni ne moraju, zato su uvijek u prednosti. Koriste sve nove IT tehnologije i to je proces koji se mijenja, i mi stalno učimo kako da odgovrimo. Najboljni način je da se mitovi sruše je da se javnosti ponude činjenice i da se stanovnistvo edukuje da postoje akteri kojima je u interesu da šire lažne vijesti”, navodi Stano.

Portparol EK za vanjsku politiku i bezbjednost ističe i da veliki broj lažnih informacija dolazi od aktera kojima nije u interesu stabilnost EU, pa je, kaže, od izuzetne važnosti, vijest provjetiti iz više izvora, konsultujući medije koji su kredibilni i sigurni.

Ivan Mijanović 

BIVŠI RADNICI

Bivši radnici nikšićkih Rudnika boksita u stečaju okupiće se, najkasnije za deset dana, ispred zgrade Specijalnog državnog tužilaštva u Podgorici, zbog prodaje placa te kompanije u Nikšiću.

Predstavnici radnika su saopštili da od Tužilaštva očekuju odgovor na prijavu o, kako su kazali, spornoj prodaji placa, koji čekaju od 2017. godine.

Sporno zemljište od oko 18,7 hiljada kvadrata nalazi se na atraktivnoj lokaciji, preko puta upravne zgrade Boksita, čija procijenjena vrijednost je 2008. godine iznosila 1,7 miliona eura. Na osnovu tog placa 260 rudara, koji tokom decenija rada nijesu riješili stambeno pitanje, potražuju novčane naknade i osporavaju njegovu prodaju do okončanja početih imovinsko-pravnih sporova.

Rudari su se danas okupili na prostoru bivšeg sindikalnog placa Boksita u Nikšiću i ponovili optužbe protiv nadležnih državnih organa zbog “nelegalne prodaje tog atraktivnog zemljišta”. Oni su poručili da će protest iskazati i ispred Tužilačkog savjeta i još nekih institucija u Podgorici.

Jedan od predstavnika radnika, Rašo Čivović, rekao je da je prikupio dokumentaciju na 120 stranica, počev od poslovanja firme Ambijent iz Rožaja, koja je prvobitno preuzela, a zatim prodala zemljište na kojem je trebalo da se grade zgrade za Boksite.

“Imamo brojne dokaze na osnovu kojih ćemo, siguran sam, uspjeti da pravnim putem, vratimo sporno oduzeto zemljište, uprkos brojnim opstrukcijama. Još čekamo odgovor Specijalnog državnog tužilaštva na krivičnu prijavu podnesenu prije tri godine, zbog čega smo na njihov rad podnijeli pritužbu 10. septembra prošle godine, ali nikakav odgovor nijesmo dobili”, kazao je Čivović.

On je dodao da su uspjeli da se, nakon brojnih pritužbi, izbore da Osnovno državno tužilaštvo zabrani dalje odvoženje rude i blokira rad sa bivšeg placa Boksita.

Čivović je podsjetio da su predstavnici rudara 2. decembra razgovarali u Podgorici sa ministarkom ekonomije, Dragicom Sekulić, od koje su očekivali pomoć u dobijanju odgovora zašto se u Tužilaštvu tri godine čeka na razrješenje predmeta o prodaji bivšeg placa Boksita, ali i u naplati njihovih potraživanja.

Jedan od okupljenih rudara, Božidar Đilas, pitao je šta je sa 12 hiljada kvadrata, koje su ranije kompenzovani sa Opštinom Nikšić za planirano komunalno opremanje zemljišta za deset zgrada, za koje je samo postavljen kamen temeljac.

Bivši i sadašnji radnici Rudnika boksita prethodnih godina obraćali su se na brojne adrese nadležnih u državi, kao i evropskim predstavnicima u Crnoj Gori, kojima su ukazivali da su ”kooruptivnim radnjama planiranim od 2008. godine pokradeni u rješavanju stambenih pitanja”.

Oni su očekivali da će otpremnine i sredstva za rješavanje stambenog pitanja dobiti od spornog placa.

Kamen temeljac za izgradnju deset stambenih zgrada postavljen je 2008. godine, kako bi na taj način rudari riješili stambeno pitanje. Tadašnja projektantska kuća iz Rožaja Ambient potpisala je iste godine ugovor sa Samostalnim sindikatom Boksita da uradi projekat za deset zgrada na tom prostoru, za šta je trebalo platiti oko 300 hiljada eura.

Rudari tvrde da gradnja nije počela i da je zemljište nezakonito mijenjalo vlasnike, zbog čega je pokrenuto više sporova u Privrednom sudu, a predmet se oko tri godine nalazi i kod Specijalnog državnog tužilaštva.

TODOROVIĆ

“Vlada bi trebalo da pokaže još jaču odlučnost i nepopustljivost u odbrani svojih interesa u jeku anticrnogorske kampanje koja se vodi ovih dana u Srbiji, kazao je slikar Rajko Todorović, jedan od potpisnika Apela za osudu ugrožavanja mira u Crnoj Gori.

On je u izjavi za Novu M istakao da ne pamti veću histeriju protiv Crne Gore, koja je pokrenuta zbog Zakona o slobodi vjerosipovjesti kako bi se izmanipulisalo, prije svega, vjernicima.

“Ni u turbuletnijim vremenima na ovim prostorima nije bilo teže kampanje protiv Crne Gore od one koja se vodi poslednjih dana, uglavnom iz Srbije, ocijenio je Todorović.

Prema njegovim riječima, nacionalističko šovinistička struja ima dugu tradiciju u Srbiji.

” I ovo je kulminacija toga. Ovo je njihova posljednja velika igra. Ja se nadam da će u Srbiji kad-tad doći neki normalni ljudi, kojih ima jer to je veliki i brojni narod, koji je dao velike i značajne ljude pa će se i ti ljudi pojaviti i uspostaviti normalne odnose”, naveo je Todorović.

On smatra da je u kampanji u kojoj su učestovavali i srpski ali i neki mediji koji posluju u Crnoj Gori, širenjem brojnih dezinformacija, ili kako je premijer Duško Marković kazao u hibridnom ratu, bilo je podrške i iz od pojedinih naše zemlje.

“Pa to je toliko, toliko nizak nivo, pun laži i prevara…ja gledam te domaće, naše, ja moram ih nazvat izdajnicima, jer ići u Beograd i lajati za Crnu Goru svašta, ja ne mogu da shvatim. Neko je rekao neđe davno od izdajnika ništa ne ostaje”, zaključio je Todorović.