NORVEŽANIN U CENTRU PAŽNJE

Dvostruki strijelac za Borusiju iz Dortmunda na prvom meču osmine finala Lige šampiona protiv Pari Sen Žermena, Erling Haland, u centru je pažnje nakon uspjeha u debitantskoj utakmici za svoj novi klub u elitnom evropskom takmičenju.

Dva gola za osam minuta i 19-godišnji Norvežanin srušio je PSŽ.

“Ovo su trenuci za koje se igra fudbal. Zaista sam uživao. Želimo da prođemo dalje, ali prvo moramo još da se popravimo”, istakao je Haland nakon meča.

Poručio je da ima još mnogo mjesta za napredak.

“Drago mi je što sam proglašen igračem utakmice, ali osjećam kao da mogu mnogo bolje. Moram da igram bolje na ovom nivou, da naporno radim kako bih napredovao”, naveo je Haland.

Dva gola protiv PSŽ-a su ga odvela u istoriju. Postao je prvi tinejdžer koji je dao dvocifreni broj golova tokom jedne sezone u Ligi šampiona.

Zanimljivo je da je dao više golova ove sezone u Ligi šampiona nego cio tim Barselone.

Pored golova, pažnju na sebe je skrenuo i istrčanim kontra napadom u 14. minutu utakmice.

Poslije kornera Pari Sen Žermena uslijedila je kontra Dortmunda, a Haland je od svog šesnaesterca do protivničke polovine stigao za 6,64 sekunde, a postavio ga je Amerikanac Kris Kolmen prije tačno dvije godine.

Statistika napadača Borusije je impozantna – 39 golova, 6 het-trikova, 7 golova na 11 mečeva za Borusiju, 10 golova u na sedam mečeva LŠ ove sezone.

Do dvocifrenog učinka brže od bilo koga drugog u istoriji Lige šampiona, a usput postao i jedini tinejdžer koji je zabilježio dvocifren broj golova u jednoj sezoni. To nije pošlo za rukom ni tinejdžerskoj senzaciji Kilijanu Mbapeu. Nije ni Kristijanu Ronaldu, a ni Lionelu Mesiju.

Trener “Milionera” Lusijen Favr zadovoljan je postignutim, ali istovremeno svjestan da borba tek predstoji.

“Ovo je svakako opasan rezultat. Ali, ofanzivno i defanzivno smo odigrali veoma dobar meč i trijumfovali smo. Trenutno je 2:1 za nas”, rekao je Favr.

Revanš meč između Dortmunda i pariskog kluba zakazan je za 11. mart na “Parku prinčeva”.

NORVEŽANIN U CENTRU PAŽNJE

Dvostruki strijelac za Borusiju iz Dortmunda na prvom meču osmine finala Lige šampiona protiv Pari Sen Žermena, Erling Haland, u centru je pažnje nakon uspjeha u debitantskoj utakmici za svoj novi klub u elitnom evropskom takmičenju.

Dva gola za osam minuta i 19-godišnji Norvežanin srušio je PSŽ.

“Ovo su trenuci za koje se igra fudbal. Zaista sam uživao. Želimo da prođemo dalje, ali prvo moramo još da se popravimo”, istakao je Haland nakon meča.

Poručio je da ima još mnogo mjesta za napredak.

“Drago mi je što sam proglašen igračem utakmice, ali osjećam kao da mogu mnogo bolje. Moram da igram bolje na ovom nivou, da naporno radim kako bih napredovao”, naveo je Haland.

Dva gola protiv PSŽ-a su ga odvela u istoriju. Postao je prvi tinejdžer koji je dao dvocifreni broj golova tokom jedne sezone u Ligi šampiona.

Zanimljivo je da je dao više golova ove sezone u Ligi šampiona nego cio tim Barselone.

Pored golova, pažnju na sebe je skrenuo i istrčanim kontra napadom u 14. minutu utakmice.

Poslije kornera Pari Sen Žermena uslijedila je kontra Dortmunda, a Haland je od svog šesnaesterca do protivničke polovine stigao za 6,64 sekunde, a postavio ga je Amerikanac Kris Kolmen prije tačno dvije godine.

Statistika napadača Borusije je impozantna – 39 golova, 6 het-trikova, 7 golova na 11 mečeva za Borusiju, 10 golova u na sedam mečeva LŠ ove sezone.

Do dvocifrenog učinka brže od bilo koga drugog u istoriji Lige šampiona, a usput postao i jedini tinejdžer koji je zabilježio dvocifren broj golova u jednoj sezoni. To nije pošlo za rukom ni tinejdžerskoj senzaciji Kilijanu Mbapeu. Nije ni Kristijanu Ronaldu, a ni Lionelu Mesiju.

Trener “Milionera” Lusijen Favr zadovoljan je postignutim, ali istovremeno svjestan da borba tek predstoji.

“Ovo je svakako opasan rezultat. Ali, ofanzivno i defanzivno smo odigrali veoma dobar meč i trijumfovali smo. Trenutno je 2:1 za nas”, rekao je Favr.

Revanš meč između Dortmunda i pariskog kluba zakazan je za 11. mart na “Parku prinčeva”.

ŠAVNIK

Policija je u Šavniku izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi V.S. (60) iz Šavnika i tom prilikom je pronađena i oduzeta puška M-48, saopšteno je iz Uprave policije.

Nadležni državni tužilac, kako se dodaje, izjasnio se da je riječ o krivičnom djelu nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

“Protiv V.S. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio prethodno navedeno krivično djelo”, zaključuje se u saopštenju.

ŠAVNIK

Policija je u Šavniku izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi V.S. (60) iz Šavnika i tom prilikom je pronađena i oduzeta puška M-48, saopšteno je iz Uprave policije.

Nadležni državni tužilac, kako se dodaje, izjasnio se da je riječ o krivičnom djelu nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

“Protiv V.S. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio prethodno navedeno krivično djelo”, zaključuje se u saopštenju.

UPRAVA POLICIJE

Policija u Podgorici i Baru uhapsila je dvije osobe kod kojih je pronašla drogu, saopšteno je iz Uprave policije.

Policija u Podgorici prilikom pretresa vozila kojim je upravljao U.K. (24), pronašla je i oduzela pakovanje u kom se nalazila biljna materija zelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine oko kilogram,.

“Upoznat je nadležni državni tužilac koji je kvalifikovao krivično djelo kao neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.U.K. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio opisano krivično djelo i uz krivičnu prijavu će biti priveden nadležnom tužiocu”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Kontrolišući motorno vozilo u kojem se nalazio N.Š. (19) iz Podgorice barska policija je u Baru kontrolisala putničko, a pregledom vozila pronađeno je pronašla biljnu materiju zelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne mase oko 500 grama.

“Sa navedenim je upoznat nadležni državni tužilac koji se izjasnio da se u radnjama N.Š. stiču elementi krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, navodi se u saopštenju.

Protiv N.Š. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio prethodno navedeno krivično djelo, uz koju će biti priveden nadležnom tužiocu.

UPRAVA POLICIJE

Policija u Podgorici i Baru uhapsila je dvije osobe kod kojih je pronašla drogu, saopšteno je iz Uprave policije.

Policija u Podgorici prilikom pretresa vozila kojim je upravljao U.K. (24), pronašla je i oduzela pakovanje u kom se nalazila biljna materija zelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine oko kilogram,.

“Upoznat je nadležni državni tužilac koji je kvalifikovao krivično djelo kao neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.U.K. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio opisano krivično djelo i uz krivičnu prijavu će biti priveden nadležnom tužiocu”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Kontrolišući motorno vozilo u kojem se nalazio N.Š. (19) iz Podgorice barska policija je u Baru kontrolisala putničko, a pregledom vozila pronađeno je pronašla biljnu materiju zelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne mase oko 500 grama.

“Sa navedenim je upoznat nadležni državni tužilac koji se izjasnio da se u radnjama N.Š. stiču elementi krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, navodi se u saopštenju.

Protiv N.Š. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio prethodno navedeno krivično djelo, uz koju će biti priveden nadležnom tužiocu.

POVEĆANA 44 ODSTO

Podrška sektoru ribarstva povećana je 44 odsto na ukupno 2,24 miliona u odnosu na prošlu godinu, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Iz tog Vladinog resora pozvali su zainteresovane da se prijave na tri javna poziva.

Sektor ribarstva se kroz Agrobudžet podržava kroz dva programa: Podrška razvoju morskog ribarstva i marikulture i Podrška razvoju slatkovodnog ribarstva i akvakulture. Ministarstvo je danas objavilo pet javnih poziva za dodjelu bespovratne podrške.

“Objavljena su tri javna poziva za morsko ribarstvo – za dodjelu podrške za modernizaciju profesionalne ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa, za ulov pelagičnih resursa i za mali privredni ribolov. Takođe, objavljena su dva javna poziva: za poboljšanje konkuretnosti i efikasnosti sektora marikulture, kao i slatkovodne akvakulture”, navodi se u saopštenju.

Takođe, od danas svi uzgajivači, nosioci dozvole za slatkovodnu akvakulturu, mogu slati zahtjeve za direktna plaćanja u akvakulturi.

“Podršku je moguće ostvariti isključivo za proizvodnju ostvarenu na sopstvenom uzgajalištu, a rok za dostavljanje zahtjeva je 30. septembar 2020. godine. Sredstva opredijeljena za ovu mjeru iznose 67.000 eura”, objavili su iz Ministarstva.

 Dalje jačanje ribolovne flote

Mjera jačanja profesionalne ribolovne flote predstavlja, kako se navodi,  dio višegodišnjeg programa i napora koji se ulažu u obnovu i modernizaciju ribolovne flote.

“Ukupni planirani iznos sredstava u 2020. godini povećan je za 80.000 eura i iznosi 280.000 eura”, navodi se u saopštenju.   

Profesionalni ribari na moru mogu dobiti bespovratnu podršku u iznosu do 50 odsto prihvatljivih investicija  za rekonstrukciju i opremanje ribolovnih objekata, generalnu opravku ili nabavku novih motora, nabavku opreme za ribolov i plovidbu, i opreme za čuvanje ribe u cilju podizanja standarda bezbjednosti hrane.

“Visina podrške kroz javne pozive za ulov demerzalnih i pelagičnih resursa iznosi do 50 odsto od ukupne vrijednosti ispostavljenih računa, maksimalno do 10.000 eura po plovilu”, navodi se u saopštenju.

Novinu ove godine predstavlja povećanje iznosa sredstava namijenjenih za mali privredni ribolov po pojedinačnom zahtjevu za podršku, koji je povećan sa prošlogodišnjih 5.000 na 6.500 eura, čime je odgovoreno zahtjevu ribarskih udruženja koji su aktivno učestvovali svojim predlozima u kreiranju Agrobudžeta.

“Rok za dostavljanje zahtjeva za javne pozive za modernizaciju profesionalne ribolovne flote je 01. novembar 2020. godine”, navodi se u saopštenju.

Marikultura i akvakultura

Kroz dva javna poziva za dodjelu podrške za poboljšanje konkuretnosti i efikasnosti sektora marikulture i slatkovodne akvakulture, u iznosu do 50 odsto investicije, uzgajivači mogu rekonstruisati uzgajališta, izgraditi ili rekonstruisati objekte za skladištenje hrane i opreme, nabaviti opremu za automatizaciju procesa uzgajanja, kao i opreme za poboljšanje higijene. Podržavaju se i investicije za nabavku mreža i uvođenje novih tehnologija, u cilju zaštite uzgajališta od predatora.

“Maksimalna podrška kroz javne pozive za marikulturu i slatkovodnu akvakulturu iznosi do 7.000 eura, s tim što je podrška unapređenju sektora slatkovodne akvakulture zbog velikog interesovanja uzgajivača povećana na 60.000 eura”, navode iz Ministarstva.

Rok za dostavljanje zahtjeva na pozive za uzgajivače je 45 dana od dana objavljivanja javnih poziva.

Sve detaljnije informacije o uslovima i kriterijumima za podršku nalaze se u javnim pozivima na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Ostali programi podrške ribarstvu

Mjera održivog upravljanja i očuvanja resursa ribe i drugih morskih organizama, pretrpjela je značajne dopune. Dijelu ove mjere, kojom se podržava Institut za biologiju mora, pored postojećih aktivnosti ove godine dodata je aktivnost uvođenja inovativnih rješenja za poboljšanje kvaliteta stanja životne sredine na uzgajalištima morske ribe. 

“Navedena aktivnost je kreirana u susret ne baš dobrim rezultatima stanja životne sredine ispod samih uzgajališta, tako da želimo da oporavak navedenih staništa uradimo na način koji se pokazao kao dobra praksa na regionalnom nivou. Za ovu mjeru opredijeljeno je 122.000 eura”, navodi se u saopštenju.   

Nova budžetska linija za monitoring i kontrolu

U cilju daljeg nastavka borbe protiv nelegalnog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova uvedena je nova budžetska linija koja podrazumijeva unapređenje sistema monitoringa i kontrole u ribarstvu.

“Na ovaj način je omogućena nesmetana operativnost Ribarskog monitoring centra uspostavljenog 2018. godine, kao i ispunjavanje jednog od završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 13 – Ribarstvo”, navodi se u saopštenju. 

Kroz MIDAS 2 projekat posebna podrška ribarima

U okviru nastavka realizacije MIDAS 2 projekta u 2020. godini naglasak će biti stavljen na unapređenje kopnene infrastrukture za ribare, kao što je izgradnja ribarske luke u opštini Ulcinj na lokalitetu Rt Đeran.

“Takođe, obezbijediće se podrška ribarima malog obalnog ribolova kroz grantove za nabavku novih plovila i opreme, unapređenje inspekcije i kontrole ribolovnih aktivnosti kroz nabavku plovila za inspekciju, koji bi trebao biti isporučen do sredine februara. Za ovu mjeru opredijeljeno je 1.500.000 eura”, objašnjavaju iz Ministarstva. 

Mjerom održivog upravljanja slatkovodnim ribarstvom kao i prethodne godine podržava se razvoj sportsko ribolovnog turizma, jačanje kontrole sportsko–ribolovnih aktivnosti, upravljanje slatkovodnim resursima na osnovu raspoloživih naučnih podataka, kao i izrada ribolovnih osnova. 

POVEĆANA 44 ODSTO

Podrška sektoru ribarstva povećana je 44 odsto na ukupno 2,24 miliona u odnosu na prošlu godinu, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Iz tog Vladinog resora pozvali su zainteresovane da se prijave na tri javna poziva.

Sektor ribarstva se kroz Agrobudžet podržava kroz dva programa: Podrška razvoju morskog ribarstva i marikulture i Podrška razvoju slatkovodnog ribarstva i akvakulture. Ministarstvo je danas objavilo pet javnih poziva za dodjelu bespovratne podrške.

“Objavljena su tri javna poziva za morsko ribarstvo – za dodjelu podrške za modernizaciju profesionalne ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa, za ulov pelagičnih resursa i za mali privredni ribolov. Takođe, objavljena su dva javna poziva: za poboljšanje konkuretnosti i efikasnosti sektora marikulture, kao i slatkovodne akvakulture”, navodi se u saopštenju.

Takođe, od danas svi uzgajivači, nosioci dozvole za slatkovodnu akvakulturu, mogu slati zahtjeve za direktna plaćanja u akvakulturi.

“Podršku je moguće ostvariti isključivo za proizvodnju ostvarenu na sopstvenom uzgajalištu, a rok za dostavljanje zahtjeva je 30. septembar 2020. godine. Sredstva opredijeljena za ovu mjeru iznose 67.000 eura”, objavili su iz Ministarstva.

 Dalje jačanje ribolovne flote

Mjera jačanja profesionalne ribolovne flote predstavlja, kako se navodi,  dio višegodišnjeg programa i napora koji se ulažu u obnovu i modernizaciju ribolovne flote.

“Ukupni planirani iznos sredstava u 2020. godini povećan je za 80.000 eura i iznosi 280.000 eura”, navodi se u saopštenju.   

Profesionalni ribari na moru mogu dobiti bespovratnu podršku u iznosu do 50 odsto prihvatljivih investicija  za rekonstrukciju i opremanje ribolovnih objekata, generalnu opravku ili nabavku novih motora, nabavku opreme za ribolov i plovidbu, i opreme za čuvanje ribe u cilju podizanja standarda bezbjednosti hrane.

“Visina podrške kroz javne pozive za ulov demerzalnih i pelagičnih resursa iznosi do 50 odsto od ukupne vrijednosti ispostavljenih računa, maksimalno do 10.000 eura po plovilu”, navodi se u saopštenju.

Novinu ove godine predstavlja povećanje iznosa sredstava namijenjenih za mali privredni ribolov po pojedinačnom zahtjevu za podršku, koji je povećan sa prošlogodišnjih 5.000 na 6.500 eura, čime je odgovoreno zahtjevu ribarskih udruženja koji su aktivno učestvovali svojim predlozima u kreiranju Agrobudžeta.

“Rok za dostavljanje zahtjeva za javne pozive za modernizaciju profesionalne ribolovne flote je 01. novembar 2020. godine”, navodi se u saopštenju.

Marikultura i akvakultura

Kroz dva javna poziva za dodjelu podrške za poboljšanje konkuretnosti i efikasnosti sektora marikulture i slatkovodne akvakulture, u iznosu do 50 odsto investicije, uzgajivači mogu rekonstruisati uzgajališta, izgraditi ili rekonstruisati objekte za skladištenje hrane i opreme, nabaviti opremu za automatizaciju procesa uzgajanja, kao i opreme za poboljšanje higijene. Podržavaju se i investicije za nabavku mreža i uvođenje novih tehnologija, u cilju zaštite uzgajališta od predatora.

“Maksimalna podrška kroz javne pozive za marikulturu i slatkovodnu akvakulturu iznosi do 7.000 eura, s tim što je podrška unapređenju sektora slatkovodne akvakulture zbog velikog interesovanja uzgajivača povećana na 60.000 eura”, navode iz Ministarstva.

Rok za dostavljanje zahtjeva na pozive za uzgajivače je 45 dana od dana objavljivanja javnih poziva.

Sve detaljnije informacije o uslovima i kriterijumima za podršku nalaze se u javnim pozivima na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Ostali programi podrške ribarstvu

Mjera održivog upravljanja i očuvanja resursa ribe i drugih morskih organizama, pretrpjela je značajne dopune. Dijelu ove mjere, kojom se podržava Institut za biologiju mora, pored postojećih aktivnosti ove godine dodata je aktivnost uvođenja inovativnih rješenja za poboljšanje kvaliteta stanja životne sredine na uzgajalištima morske ribe. 

“Navedena aktivnost je kreirana u susret ne baš dobrim rezultatima stanja životne sredine ispod samih uzgajališta, tako da želimo da oporavak navedenih staništa uradimo na način koji se pokazao kao dobra praksa na regionalnom nivou. Za ovu mjeru opredijeljeno je 122.000 eura”, navodi se u saopštenju.   

Nova budžetska linija za monitoring i kontrolu

U cilju daljeg nastavka borbe protiv nelegalnog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova uvedena je nova budžetska linija koja podrazumijeva unapređenje sistema monitoringa i kontrole u ribarstvu.

“Na ovaj način je omogućena nesmetana operativnost Ribarskog monitoring centra uspostavljenog 2018. godine, kao i ispunjavanje jednog od završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 13 – Ribarstvo”, navodi se u saopštenju. 

Kroz MIDAS 2 projekat posebna podrška ribarima

U okviru nastavka realizacije MIDAS 2 projekta u 2020. godini naglasak će biti stavljen na unapređenje kopnene infrastrukture za ribare, kao što je izgradnja ribarske luke u opštini Ulcinj na lokalitetu Rt Đeran.

“Takođe, obezbijediće se podrška ribarima malog obalnog ribolova kroz grantove za nabavku novih plovila i opreme, unapređenje inspekcije i kontrole ribolovnih aktivnosti kroz nabavku plovila za inspekciju, koji bi trebao biti isporučen do sredine februara. Za ovu mjeru opredijeljeno je 1.500.000 eura”, objašnjavaju iz Ministarstva. 

Mjerom održivog upravljanja slatkovodnim ribarstvom kao i prethodne godine podržava se razvoj sportsko ribolovnog turizma, jačanje kontrole sportsko–ribolovnih aktivnosti, upravljanje slatkovodnim resursima na osnovu raspoloživih naučnih podataka, kao i izrada ribolovnih osnova. 

UZDAJU SE U ATMOSFERU “ENFILDA”

Fudbaleri Liverpula uvjereni su u plasman u četvrtfinale Lige šampiona uprkos porazu od Atletika u prvoj utakmici.

“Veče u Madridu je bilo frustrirajuće, ali to je tek poluvrijeme. Nema razloga za paniku ili negativnost”, izjavio je holandski štoper iz Liverpula Viržil Van Dajk.

Liverpul je u utorak uveče izgubio od Atletika u Madridu sa 1:0, u prvoj utakmici osmine finala Lige šampiona.

Revanš će se igrati na stadionu Enfild u Liverpulu.

“(Poruka za) navijače Atletika koji dođu do karte… Dobrodošli na Enfild. Emocije su bitne. One su večeras očigledno bile na strani Atletika, ali ja se radujem revanšu”, rekao je trenr Liverpula Jirgen Klop i nastavio:

“Stalno pričamo o moći Enfilda i moći koju stadion može da ima, a to smo vidjeli večeras. Poluvrijeme je i mi gubimo 1:0. Drugo poluvrijeme će se igrati pred našim navijačima, a oni će to osjetiti”.

Liverpul za cio meč nije imao šut u okvir gola, što se u Klopovoj eri desilo prvi i jedini put od dolaska 2015. godine.

“Ne brine me rezultat. Vidio sam mnogo srećnih ljudi Atletika, ali nije gotovo. Nijesam siguran šta je to što ćemo morati da uradimo u revanšu. Oni su konstantno išli na pumpu, a mi smo igrali sa jednim rezervoarom. Nijesam siguran ni da je Dijego Simeone (trener Atletika) puno gledao utakmicu jer je konstantno animirao publiku”, zaključio je Njemac.

Defanzivac Liverpula Endi Robertson rekao je da su igrači Atletiko Madrida prerano počeli da slave jer ima još 90 minuta da se igra do plasmana u četvrtfinale Lige šampiona.

“Imamo dvije nedjelje i posao u Premijer ligi za koji treba da se pobrinemo. A onda oni dolaze na Enfild. Znamo da će naši navijači biti tu, i mi ćemo biti tu. Na njima je da se pojave. Mogu da počnu da padaju po terenu i tako nam se podvuku pod kožu kao što su radili u ovoj utakmici. Mislim da smo se na kraju dobro nosili sa tim njihovim lakim padanjem”, rekao je Robertson.

UZDAJU SE U ATMOSFERU “ENFILDA”

Fudbaleri Liverpula uvjereni su u plasman u četvrtfinale Lige šampiona uprkos porazu od Atletika u prvoj utakmici.

“Veče u Madridu je bilo frustrirajuće, ali to je tek poluvrijeme. Nema razloga za paniku ili negativnost”, izjavio je holandski štoper iz Liverpula Viržil Van Dajk.

Liverpul je u utorak uveče izgubio od Atletika u Madridu sa 1:0, u prvoj utakmici osmine finala Lige šampiona.

Revanš će se igrati na stadionu Enfild u Liverpulu.

“(Poruka za) navijače Atletika koji dođu do karte… Dobrodošli na Enfild. Emocije su bitne. One su večeras očigledno bile na strani Atletika, ali ja se radujem revanšu”, rekao je trenr Liverpula Jirgen Klop i nastavio:

“Stalno pričamo o moći Enfilda i moći koju stadion može da ima, a to smo vidjeli večeras. Poluvrijeme je i mi gubimo 1:0. Drugo poluvrijeme će se igrati pred našim navijačima, a oni će to osjetiti”.

Liverpul za cio meč nije imao šut u okvir gola, što se u Klopovoj eri desilo prvi i jedini put od dolaska 2015. godine.

“Ne brine me rezultat. Vidio sam mnogo srećnih ljudi Atletika, ali nije gotovo. Nijesam siguran šta je to što ćemo morati da uradimo u revanšu. Oni su konstantno išli na pumpu, a mi smo igrali sa jednim rezervoarom. Nijesam siguran ni da je Dijego Simeone (trener Atletika) puno gledao utakmicu jer je konstantno animirao publiku”, zaključio je Njemac.

Defanzivac Liverpula Endi Robertson rekao je da su igrači Atletiko Madrida prerano počeli da slave jer ima još 90 minuta da se igra do plasmana u četvrtfinale Lige šampiona.

“Imamo dvije nedjelje i posao u Premijer ligi za koji treba da se pobrinemo. A onda oni dolaze na Enfild. Znamo da će naši navijači biti tu, i mi ćemo biti tu. Na njima je da se pojave. Mogu da počnu da padaju po terenu i tako nam se podvuku pod kožu kao što su radili u ovoj utakmici. Mislim da smo se na kraju dobro nosili sa tim njihovim lakim padanjem”, rekao je Robertson.

  • Kavarić: Imamo stajališta i autobuse, a prevoz kao da nemamo
    on 22/09/2026 at 11:31

    Član Izvršnog odbora DPS Zeta Miloš Kavarić kritikovao je organizaciju javnog prevoza u toj opštini, navodeći da su za autobuska stajališta i autobuse izdvojene stotine hiljada eura, dok građani, kako tvrdi, i dalje nemaju funkcionalan prevoz.

  • URA traži povećanje koeficijenta za sve vatrogasce, zakon predat u skupštinsku proceduru
    on 22/09/2026 at 11:00

    Klub poslanika Građanskog pokreta URA predao je danas u skupštinsku proceduru Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kojim se predlaže povećanje koeficijenta za zvanje vatrogasac-spasilac sa sadašnjih 7,30 na 9,50, saopštio je šef Kluba poslanika URA Zoran Mikić.

  • Belan: Mandić opterećenje za dalji napredak Crne Gore ka EU
    on 22/09/2026 at 10:06

    Jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan kazao je da su poslanici Evropskog parlamenta predstavili „istinski Euro model“ za Crnu Goru, poručujući da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić „opterećenje za dalji napredak Crne Gore prema članstvu u EU“.

  • Ljiljanić: Pitanje svih pitanja da li će Skupština usvojiti budžet
    on 22/09/2026 at 06:57

    Neizglasavanje velikog broja skupštinskih odluka je poruka da ovakvo funkcionisanje Glavnog grada može da opstaje formalno, ali i da se neće moći odlučivati bez dogovora sa odbornicima koji više ne pripadaju nekadašnjoj većini, rekla je za Dan Nađa Ljiljanić, zamjenica gradonačelnika Podgorice. Ona smatra da su velike šanse da budžet Glavnog grada za narednu godinu ne bude usvojen. Postoji, kaže, rješenje.

  • Vujović: U četvrtak se polaže osnovni civilizacijski test
    on 21/09/2026 at 19:58

    Jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović kazao je da će glasanje u Skupštini Crne Gore 24. septembra biti „osnovni civilizacijski test“ za poslanike, nakon, kako je naveo, reakcija evropskih parlamentaraca na potez predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

  • Šarec o hrvatskim uslovima: Ne bih želio da Crna Gora bude žrtva bilateralnih pitanja
    on 21/09/2026 at 18:44

    Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru i nekadašnji premijer Slovenije Marjan Šarec kazao je da proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) napreduje dobro, ali da je važno izbjeći da bilateralna pitanja postanu prepreka članstvu.

  • Ujedinjena će tražiti intepelaciju o radu Vlade zbog stavova Đeljošaja o ratnim zločincima
    on 21/09/2026 at 16:37

    Poslanik Ujedinjene Crne Gore Danilo Jokić istakao je da će ta partija razmotriti mogućnost pokretanja interpelacije o radu Vlade zbog javnih stavova njenog potpredsjednika Nika Đeljošaja i očigledno različitog odnosa prema osuđenima za ratne zločine.

  • Ibrahimović: Očuvati zamah politike proširenja i pokazati konkretne rezultate reformi
    on 21/09/2026 at 16:28

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović poručio je da je očuvanje zamaha politike proširenja od ključnog značaja za Zapadni Balkan, ističući da reformski rezultati moraju donijeti konkretan napredak i potvrditi evropsku perspektivu regiona.

  • Europoslanici: Nadamo se da će glasanje biti fer, poštovaćemo odluku Skupštine CG
    on 21/09/2026 at 15:16

    Poslanici Evropskog parlamenta Tomas Vajc, Reinhold Lopatka, Marjan Šarec, Vladimir Prebilič i Kostas Mavrides kazali su da se nadaju da će glasanje u Skupštini Crne Gore za razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je izrazio saučešće povodom smrti Ratka Mladića, osuđenog za genocid, biti fer u da će svako glasati u skladu sa sopstvenom savješću. Izjavili su i da će poštovati svaku odluku. Ističu da, iako je saučešće formalno uputio u lično ime i u ime svoje političke partije, ta činjenica se ne može odvojiti od toga da on i dalje obavlja funkciju predsjednika Skupštine, zbog čega njegove riječi imaju institucionalnu težinu. Poručili su da među njima, kao predstavnicima jedne evropske institucije, nema mjesta za ono što bi se moglo tumačiti kao veličanje ratnih zločinaca.

  • ES: Zirojević dva mjeseca čeka procjenu ugroženosti, policajac koji mu je prijetio na slobodi
    on 21/09/2026 at 15:15

    Poslanik Evropskog saveza i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, Nikola Zirojević već dva mjeseca nema procjenu koliko mu je bezbjednost ugrožena nakon što je njemu i njegovoj porodici krajem jula stigao prijeteći mejl.

  • Međunarodni stručnjaci iz oblasti osiguranja i upravljanja rizicima okupili se u Podgorici
    on 22/09/2026 at 12:50

    Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore bio je od 17. do 19. septembra domaćin Pete godišnje konferencije Eastern European Risk and Insurance Association (EERIA), koja je u Podgorici okupila predstavnike akademske zajednice, regulatornih institucija i sektora osiguranja iz Crne Gore i inostranstva. Kako su saopštili organizatori, ova konferencija doprinijela je jačanju međunarodne prepoznatljivosti Ekonomskog fakulteta i njegovom povezivanju sa međunarodnom akademskom, regulatornom i stručnom zajednicom, ali i promociji Crne Gore kao atraktivne destinacije za organizaciju međunarodnih naučnih i stručnih skupova.

  • Ispunjeni uslovi za zatvaranje Poglavlja 22: Nakon članstva dostupno oko 3,2 milijarde
    on 22/09/2026 at 10:14

    Vlada Crne Gore usvojila je finalnu Pregovaračku poziciju i Izvještaj o ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, čime su ispunjeni ključni uslovi iz svih šest završnih mjerila i stvorene pretpostavke za njegovo zatvaranje, saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.

  • Rađenović: Smanjiti PDV na gorivo, građanima i privredi potreban dugoročni mehanizam zaštite od krize
    on 22/09/2026 at 09:58

    Svako novo poskupljenje goriva direktan je udar na životni standard građana i privredu, pa je zato potreban dugoročni mehanizam zaštite, a ne različite odluke svakog ponedjeljka, od jednog do drugog obračuna, istakao je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović.

  • Napravljen iskorak: Siva ekonomija pala sa 20,6 na 12,4 odsto BDP-a
    on 22/09/2026 at 08:30

    Obim neformalne ekonomije među registrovanim privatnim preduzećima i preduzetnicima smanjen je sa 20,6 odsto BDP-a u 2022. na 12,4 procenta u 2026. godini, odnosno za 8,2 procentna poena. Napredak je, dodaju, ostvaren u svim djelatnostima, a najveće smanjenje neformalne ekonomije zabilježeno je u građevinarstvu i ugostiteljstvu.

  • Zanatska komora: Prihod zanatlija nije zagarantovan - ispitati Euro model, pa odlučiti
    on 22/09/2026 at 08:20

    Zanatska komora Crne Gore traži od Skupštine da Vladi vrati na novo razmatranje zakone za sprovođenje Euro modela poručujući da zanatstvo ne poznaje uravnilovku: zarada mora pratiti stručnost, odgovornost, produktivnost i tržišnu vrijednost rada. To se navodi u saopštenju koje potpisuje izvršni direktor Boris Marđonović.

  • “Euroasfalt” i milioni bez odgovora
    on 22/09/2026 at 06:24

    Od puta Berane – Kolašin do zaobilaznice oko Rožaja, bosanskohercegovačka kompanija “Euroasfalt” ostavila je iza sebe projekte sa probijenim rokovima, višestruko uvećanim troškovima i nezavršenim radovima, a za štetu koju je država Crna Gora trpila i još uvijek trpi niko do sada nije odgovarao.

  • "Rast zarada može pokrenuti ekonomiju"
    on 22/09/2026 at 06:07

    Ekonomski analitičar Predrag Zečević i izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović saglasni su da bi Euro model i povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta mogli donijeti značajan rast zarada i životnog standarda. Zečević ocjenjuje da bi veća primanja podstakla potrošnju, smanjila nejednakost i mogla pokrenuti novi ekonomski ciklus, dok Mrdović upozorava da Vlada paralelno mora spriječiti vještački rast cijena kako povećane zarade ne bi „pojele“ inflacija i trgovačke marže.

  • Tri četvrtine zaposlenih u uslugama: Poljoprivreda i proizvodnja ključ za veću otpornost
    on 22/09/2026 at 05:31

    Tri četvrtine zaposlenih u Crnoj Gori radi u sektoru usluga. Za sagovornike RTCG to nije problem, ali savjetuju da se otpornost ekonomije gradi razvojem poljoprivrede, proizvodnje i drugih neuslužnih sektora, kako bi bila otpornija na eventualne krize.

  • Fond PIO o Euro modelu: Podrška većim primanjima, stav nakon analize
    on 21/09/2026 at 20:43

    Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore (Fond PIO) nije učestvovao u izradi reformskog programa "Euro model", pa im je potrebno dodatno vrijeme kako bi se detaljnije upoznali sa predloženim modelom i normativnim izmjenama i nakon toga izjasnili, saopšteno je iz Fonda. Kazali su da Fond PIO izuzetno pozitivnim ocjenjuje sve inicijative i mjere usmjerene ka unapređenju životnog standarda građana, a posebno penzionera.

  • Eagle Hills potpisao sporazum sa Vladom Maldiva
    on 21/09/2026 at 20:10

    Vlada Maldiva i kompanija Eagle Hills potpisali su sporazum o komercijalnim uslovima za razvoj projekta Maldives Waterfront and Marina, velike nove integrisane ostrvske destinacije u oblasti Ras Male, čime je označena jedna od najambicioznijih razvojnih inicijativa u istoriji zemlje.