SRAMOTA PREMA VELIKANU

Blažo Jovanović, nekadašnji predsjednik Vlade Crne Gore, državnik revolucionar, pravnik i novinar bio je značajna ličnost novije crnogorske istorije. Njegova rodna kuća, koja se nalazi ispod Veljeg brda kod Podgorice, devastirana je više puta do sada. Sagovornici Dnevnika poručuju da je problem u nama, kako se kao društvo odnosimo prema značajnim ličnostima i kulturnim dobrima uopšte.

Svaka priča o Blažu Jovanoviću je istovremeno priča o Crnoj Gori. Pod njegovim rukovodstvom građani su doživjeli da Crna Gora ponovo uspostavi svoje nacionalno i državno biće.

Rodna kuća, je nakon njegove smrti prodata. Nakon 1976. Glavni grad je otkupio. Nekoliko puta je privedena namjeni, ali je svaki put devastirana od strane, kako kažu, vandala.

Kuća Blaža Jovanovića danas je u nadležnosti JU Muzeji i galerije Podgorica.

“Jedini način je da spriječimo fizičko uništenje, prvo da to obezbijedimo, a onda ćemo napraviti plan i program kako dalje,” kaže Magdalena Radunović.

Blažo Jovanović, je svoj život poklonio Crnoj Gori, smatra Boro Banović. Podsjeća da je lokalana samouprava više puta ulagala u ovaj objekat, Banović upućuje i ukor građanima.

“Ona se može privesti namjeni i da bude posjećena i od turista i od gostiju ali građanima upućujemo ukor, treba da ako bar vide da prijave da se tu nešto dešava,” rekao je Boro Banović, predsjednik NORA i antifašista Podgorice.

Ovaj događaj je pokazao kako znamo da budemo neodgovorni, prema nečemu što zaslužuje posebno poštovanje i odgovornost, smatra Jadranka Selhanović, koja se bavi likom i djelom Blaža Jovanovića.

Glavni problem je u nama, tvrdi, u tom vandalskom činu koji je svojstven nekim ljudima. 

“Mi sami vidimo da se i u budžetu Optine Podgorrica nalazi jako značajna stavka, suma pred kojom čovjk treba da se zabrine kolika se sredstva opredjeljuju da bi se nešto renoviralo. Ako se vandalski činovi događaju u centru grada onda možete misliti kako i šta se dešava na periferiji”, kaže Jadranka Selhanović, zamjenica direktora Državnog arhiva Crne Gore.

Opština Podgorice izdvaja značajna sredstva koja se opredjeljuju za renoviranje gradskog mobilijara, podizanje spomenika i spomen kuća značajnim ličnostima Crne Gore. Blažo Jovanović ima most i ulicu u Glavnom gradu.

Kako je najavio gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković biće podignut i spomenik, čovjeku koji je kako zaključuju naši sagovornici, simbol uspostavljanja crnogorskog identiteta.

Ana Ašanin, TVCG

SENAT SAD

Proces opoziva predsjednika SAD Donalda Trampa u Senatu je danas zvanično počeo, pošto je Predstavnički dom u srijedu izglasao da se rezolucija zvanično uputi u gornji dom Kongresa i pošto su imenovani članovi Predstavničkog doma koji će zastupati tu rezoluciju u daljem postupku, javio je Glas Amerike (Voice of America – VOA).

Članovi Predstavničkog doma, takozvani “menadžeri”, ceremonijalno su unijeli rezoluciju o opozivu u Senat. Ta rezolucija će imati ulogu “optužnice” u daljem procesu protiv Donalda Trampa.

Poslije unošenja rezolucije, vođa sedmočlanog tima demokratskih “menadžera” Adam Šif pročitao je njen sadržaj naglas.

Predstavnički dom je u decembru izglasao opoziv predsjednika zbog zloupotrebe položaja i opstrukcije Kongresa.

Pošto je naglas pročitana rezolucija o opozivu, Senat ju je zvanično prihvatio, a u nastavku slijedi polaganje zakletvi predsjedavajućeg sudije i porotnika.

Predsjedavajući Vrhovnog suda Džon Roberts položiće zakletvu tokom dana, a potom se očekuje da to uradi i stotinu senatora.

Suđenje Donaldu Trampu bi trebalo da počne u utorak, 21. januara.

Rezolucija o opozivu je “optužnica” koju će zastupati “menadžeri” Predstavničkog doma koji imaju ulogu tužilaca. Bijela kuća ima svoju odbranu – predsjednika Trampa zastupaće advokati Pet Sipoloni i Džej Sekulov.

Senatori su porotnici, a procesom predsjedava predsjedavajući Vrhovnog suda.

Pravila suđenja određuje većina, pa će tako i sada republikanci odlučivati o tome da li će na suđenju biti izvođeni i svjedoci, na čemu demokrate insistiraju. Da bi se usvojila neka pravila potrebna je prosta većina od 51 glasa.

Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton je nagovijestio da bi se odazvao obavezujućem pozivu za svjedočenje iz Senata.

Predsjednik može biti razriješen dužnosti ako za to glasa dvije trećine (67) od stotinu senatora, što je malo vjerovatno jer većinu u Senatu imaju republikanci.

CEROVIĆ

Ne treba biti iznenađen negativnom medijskom kampanjom iz Srbije ka Crnoj Gori, jer je Srbija, uvijek, kad je postojala mogućnost da se ustalasaju strasti u Crnoj Gori, i da dođe do eventualnih nemira, bila involvirana u tu priču, kaže za RTCG Rajko Cerović, publicista i književnik.

O aktuelnoj situaciji u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti govorio je za emisiju Zumiranje.

Između ostalog komentarisao je i nedavnu izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da vlasti u Crnoj Gori moraju da vode dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom ocijenivši da je takvom izjavom Vučić, kako je rekao, pokazao političku nepismenost.

“Umjesto da taji, da sakriva taj podatak da u Crnoj Gori vlada crkva iz druge države, on potvrđuje da to nije crnogorsko, dakle da crnogorska Mitropolija nije crnogorska, nego je vlasništvo Beograda i patrijarha Irineja. To je tolika politička glupost, to je trebalo prije svega da sakrije, a ne da pokaže,” naveo je Cerović.

On podsjeća kako Sonja Biserko jasno kaže da se odavno Crna Gora smatra unutrašnjim pitanjem Srbije.

“Dakle nije Crna Gora subjekat, nije nezavisna država, nego je srpsko vlasništvo. E kad je tako, onda se koristi svaka da se stvori medijska kampanja, da se dosioli, da se dodramatizuje, da doše do eventualnog prevrata, da padne vlast pa da dođe na čelo Crne Gore neki vojvoda Andrija Mandić ili neki Pavle Đurišić, neko ko bi odmah tražio ne ujedinjeje, nego spajanje, kao 1918. kada nije bilo dobrovoljnog ujedinjenja nego osvajanje Crne Gore”, naveo je on.

Cerović kaže da od tog sna, da od svoje velike želje da Crnu Goru ima u svom sastavu, se Srbija nije oslobodila.

“Zbog čega su prvi mitinzi bili najžešći, baš u Crnoj Gori, zato što je trebalo pritegnuti Crnu Goru uz Srbiju, da ne bi slučajno odskočila. Da ne bi pokazala da je i ona neko, nego da to bude plijen Srbije, najviše je to bio uzrok ratova,” smatra on.

Kada se govori o medijskim kampanjama, Cerović je jasan, da su ratovi 90-tih, izazvani medijskim kampanjama.

“Da nije bilo lažnih vijesti koje su sistematski proizvođene, ne bi moglo doći do onako krvavog rata i onolikih žrtava. Sve je to proizvod laži i lažnih vijesti. Ako iko u svijetu ima iskustva sa medijskim kampanjama lažnih vijesti onda smo to mi, krvavo smo platili to iskustvo,” rekao je on.

Danas, kako kaže Cerović, vidi se kako se povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, forsira laž da je riječ o otimanju svetinja.

“Ovi ljudi ponovo čekaju mitinge iz 90-tih. Ove litije su mitinzi iz 90-tih. Ista svrha, ista meta, isto odstojanje”, zaključio je Cerović.