NJEMAČKI PARLAMENT ODLUČIO

Njemački poslanici su danas odbacili predlog koji bi većinu građana načinio potencijalnim donorima organa ako se tome ne usprotive, i umjesto toga podržali manje radikalan plan borbe protiv nestašice organa za doniranje.

Doktori u Njemačkoj sada mogu da izvode transplantaciju organa jedino od ljudi koji potpišu donorsku karticu, čime potvrđuju da njihovi organi poslije smrti mogu da budu korišćeni za liječenje drugih ljudi.

Poslanici navode da u Njemačkoj, zemlji s 83 miliona stanovnika, svake godine umre više od 1.000 ljudi dok čekaju na transplantaciju organa.

Prema novom sistemu čiji je predlagač i ministar zdravlja Jens Špan, većina građana bi automatski bila smatrana donorima ako oni ne bi izjavili da se tome protive, što bi mogli da učine u svakom trenutku. Rođaci bi takođe mogli da izjave da preminula osoba nije željela da bude donor.

Poslije debate o temi koja ne prati partijske podjele, protiv predloga je glasalo 379 poslanika Bundestaga, a za 292.

Špan je prije glasanja rekao da 22 od 28 članica EU ima sisteme slične predloženom i da u tim zemljama “doniranje organa nije izuzetak već pravilo”.

Pošto su odbacili Španovu reformu, poslanici su glasali za drugi predlog koji predviđa da ljudi redovno budu pitani o namjerama u vezi s doniranjem organa, recimo prilikom odlaska kod ljekara ili kada podižu ličnu kartu koja u Njemačkoj mora da se mijenja na 10 godina.

Za taj predlog glasala su 432 poslanika, a protiv 200.

VLADA UTVRDILA

Vlada je utvrdila Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji kojim je potpunije uređen postupak liječenja neplodnosti kod žena i muškaraca asistiranim reproduktivnim tehnologijama korišćenjem polnih ćelija i tkiva i i embrionima.

Kako je saopšteno iz Vlade, na današnjoj sjednici utvrđen je i Predlog zakona o ljekovima kojim je ta oblast u potpunosti harmonizovana sa evropskom legislativom i standardima EU za pacijente kao krajnje korisnike zdravstvene zaštite.

Iz Vlade su kazali da je jedna od novina zakona da dosadašnja Agencija za ljekove postaje Institut za ljekove i medicinska sredstva.

„Kao naučno-istraživačka institucija koja će kroz saradnju sa fakultetima zdravstvenih, prirodnih i tehnološko-tehničkih usmjerenja razvijati i razmjenjivati ekspertska znanja u cilju podizanja kvaliteta, edukacije, naučnih istraživanja, realizacije naučnog rada u oblasti ljekova i medicinskih sredstava“, kaže se u saopštenju.

Utvrđen je Prijedlog zakona o zaštiti od jonizujućih zračenja, radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbjednosti s Izvještajem sa javne rasprave.

Tim zakonom se, kako je saopšteno, uređuju zaštita života i zdravlja ljudi i životne sredine od štetnog dejstva jonizujućih zračenja, uvoz, izvoz i tranzit izvora jonizujućih zračenja i nuklearnih materijala, prevoz radioaktivnih izvora i nuklearnih materijala, upravljanje radioaktivnim otpadom, kao i druga pitanja od značaja za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbjednost.

Vlada je utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o inspekcijskom nadzoru kojima će se, kako je ocijenjeno, stvoriti neophodan normativni okvir koji će obezbijediti sveobuhvatno, ujednačeno, srazmjerno i efikasno postupanje inspektora, profesionalizam u radu inspekcijskih organa, a što je od izuzetne važnosti za subjekte nadzora u smislu njihove pravne sigurnosti.

Donijeta je i Strategija integrisanog upravljanja granicom 2020 – 2024, Okvirni akcioni plan 2020-2024. i Akcioni plan za ovu godinu.

Navodi se da se sprovođenjem planiranih aktivnosti nastavlja uspostavljanje efikasnog i rizicima prilagođenog sistema integrisanog upravljanja granicom usklađenog sa konceptom integrisanog upravljanja granicom EU.

Vlada je donijela akcione planove za ovu godinu za sprovođenje strategija razvoja sistema socijalne zaštite starijih i razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period od 2018. do 2022. godine.

Donijet je i Akcioni plan za sprovođenje Programa razvoja kulture 2016–2020. u ovoj godini, kao i Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara kojim je planirana podrška, finansiranje i sufinansiranje 87 programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne baštine Crne Gore, u ukupnom iznosu od oko 1,14 miliona eura.

Vlada je donijela Akcioni plana za implementaciju Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za 2020. godinu. 

Planom su, kako je saopšteno, definisane mjere i aktivnosti koje treba da doprinesu, između ostalog, jačanju mustidisciplinarnog pristupa u otkrivanju, procesuiranju tih krivičnih djela, kao i u dijelu zaštite žrtava i sprovođenju usaglašenih politika borbe protiv tog fenomena.

Vlada je donijela Strategiju razvoja stručnog obrazovanja u Crnoj Gori 2020-2024. čiji je cilj dalje unapređenje i stvaranje kvalitetnog i inkluzivnog sistema stručnog obrazovanja.

Donijet je i Program za razvoj i podršku talentovanim učenicima 2020 – 2022. kojim se, kako je saopšteno, stvaraju sistemski uslovi za kvalitetno osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje talentovanih učenika.

Vlada je usvojila i Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za implementaciju Strategije za neproliferaciju oružja za masovno uništenje za ovu godinu.

Donijet je i Akcioni plan za sprovođenje Strategije za smanjenje rizika od katastrofa za period 2020 – 2021. godina.

Vlada je, pored ostalog, usvojila i Izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog plana za smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu.

Izvještajem je, kako se navodi, obuhvaćena 61 mjera, od čega je u cjelosti realizovano 18 mjera, u fazi realizacije je 29 mjera, šest mjera se u kontinuitetu realizuje, dok je osam mjera nerealizovano.

„Ovaj rezultat je ocijenjen veoma zadovoljavajućim, budući da većina mjera iz oblasti životne sredine ima kontinuirani karakter u realizaciji“, dodaje se u saopštenju.

“LAŽNE VIJESTI”

Crna Gora je, nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a naročito u periodu oko Božića, bila izložena poplavi lažnih vijesti iz zemlje i regiona s ciljem izazivanja panike, nereda i destabilizacije države, ocijenili su sagovornici emisije “Zumiranje” TVCG.

Direktor Direktorata za medije u ministarstvu kulture Željko Rutović je kazao da odgovornost za stabilnost sistema počiva na odgovornosti svih aktera društva. Podsjetio je na odgovornost medija u raspirivanju nacionalne mržnje, koja je prethodila raspadu bivše Jugoslavije.

“Nijedna sloboda, pa ni sloboda medija nije apsolutna, svaka ima svoje ograničenje i odgovornosti”, poručio je Rutović.

Država Crna Gora, kako kaže, ulaže sve napore da obezbijedi slobodu medijima, ali ona nije apsolutna.

“Ali vi istovremeno ugrožavate i moju i svačiju slobodu, ukoliko plasirate lažne vijesti”, kazao je Rutović i ocijenio da kad god je Crna Gora štitila svoje interese, bila je na meti.

Rutović je ocijenio da živimo u vrijeme kad je obrada informacije iz korijena promijenjena i da prosječnom građaninu nije lako da se  snađe u “ovoj mećavi lažnih vijesti i propagandističkog rata”.

“To su informacije koje su namijenjene za izazivanje panike i nereda”, kazao je Rutović i dodao da nije mali broj građana koji vjeruje takvim informacijama.

Plasiranje lažnih informacija je, napominje Rutović, vrlo opasno i negativno po pojedinca i društvo u cjelini.

“Mi smo novim predlogom Zakona o medijima uveli obavezu za sve medije prikazivanja vlasničke strukture. Imamo najveći dio medija koji otvoreno i transparentno posluju, ali imamo i one koji ne rade tako”, navodi Rutović.

Prirodno da EU bude upoznata sa dešavanjima

On je ocijenio da su, u hibridnom ratu protiv Crne Gore, dovedene u pitanje evropske vrijednosti i potpuno je prirodno da institucije Evropske unije budu upoznate sa aktuelnim dešavanjima.

“Ovo nije samo pitanje Crne Gore, već pitanje regionalne stabilnosti, to je sistem povezanih sudova i treba ga posmatrati u tom kontekstu”, poručio je Rutović.

Milan Jovanović iz Digitalno – forenzičkog centra Atlanskog saveza Crne Gore je ocijenio da mnogi građani čitaju ono što žele da čuju.

Lažne informacije plasiraju oni kojima to odgovara, navodi Jovanović i dodaje da se društvene mreže itekako zloupotrebljavaju u toj namjeri.

“Lažne vijesti postoje od kada se govori, ali se promijenio način njihovog plasiranja”, kaže on i naglašava da je Crna Gora za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika bila u veoma specifičnoj situaciji.

Jovanović je ocijenio da sloboda govora ne smije biti ograničavana, ali da u složenim situacijama kao što je bila na Badnji dan, tužilaštvo moralo da reaguje.

“Borba protiv lažnih vijesti se mora odvijati na drugi način, ali ne hapšenjem”, smatra Jovanović.

Lažne vijesti nijesu rezervisane samo za medije, već i najveće državne zvaničnike, kazao je Jovanović, komentarišući izjavu predsjednika Srbije da je ambasadu Crne Gore u Beogradu štitilo 1000 policajaca i da se Crna Gora žalila NATO-u.

Lažne vijesti nijesu samo specifikum Crne Gore i regiona, već je to globalni problem, poručio je on.

Rutović i Jovanović navode da ne postoji slučajna lažna vijest, već se one plasiraju namjerno. Rutović je dodao da postoji čitav spektar i vizuelnih lažnih vijesti.

VRIJEDAN 12,2 MILIONA

Izgradnja autoupta od Skoplja do mjesta Blace na granici sa Kosovom počeće na proljeće, najavili su danas predstavnici Vlade Sjeverne Makedonije.

Ugovor o izgradnji prva dva kilometra tog autoputa vrijedan oko 12,2 miliona eura direktor Državnih puteva Sjeverne Makedonije Zoran Kitanov potpisao je sa firmom Granit, koja ima obavezu da tu dionicu završi za 18 mjeseci.

“Građevinski radovi će početi ovog proljeća, a prvim kilometrima autoputa moći ćemo da vozimo na ljeto 2021”, rekao je on nakon potpisivanja ugovora u Vladi Sjeverne Makedonije.

Prema riječima Kitanova, u naprednoj fazi je priprema izgradnje i preostalog dijela autoputa Skoplje- Blace, u dužini od destak kilometara.

Taj autoput se na granci spaja sa autoputem Priština – Elezov Han (Djeneral Janković), koji je pušten ze saobraćaj krajem maja prošle godine.

Nakon završetka autoputa do Blaca, prema riječima vicepremijera Sjeverne Makedonije za evropska pitanja Bujara Osmanija, “Skoplje i Priština, kao najbliži glavni gradovi u regionu, biće udaljeni manje od jedan sat”.

“Danas ispravljamo nepravdu koja se, na žalost, provlačila skoro 20 godina. Projekat Skoplje-Blace nije nov, već je inicijativa koja je započeta davno, ali je na jedan ili drugi način, sve vrijeme odstranjivana iz prioriteta ove države i za šta su bili potrebni vanserijski napori da se ponovo vrati u fazu realizacije u kojoj je sada”, rekao je Osmani.

Prema vladi u Skoplju, cijeli projekat autoputa Skoplje – Blace, u ukupnoj dužini od skoro 13 kilometara, procijenjen je na blizu 120 miliona eura. Od toga je 27 mliona eura obezbijeđeno kao nepovratna sredstva iz novca EU za Zapadni Balkan, oko 70 miliona eura je predviđeno kao zajam EBRD, a ostatak će biti obijezbeđen iz državnog budžeta.

UTVRĐEN PREDLOG ZAKONA

Vlada je danas utvrdila Predlog zakona o putevima kojim se, kako je saopšteno, nastavlja dalje usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u oblasti putne infrastrukture, u okviru poglavlja 14 – Transportna politika i 21 – Trans-evropske mreže.

„Predlogom zakona uređena je i oblast bezbjednosti puteva, u skladu sa pozitivnom praksom država EU, čime će se stanje bezbjednosti saobraćaja na putevima u dijelu putne infrastrukture znatno unaprijediti“, navodi se u saopštenju.

Novim zakonom se, kako su pojasnili iz Vlade, uređuje pravni položaj puteva, uslovi i načini upravljanja, njihova zaštita i održavanje, kao i izvori i načini finansiranja, a posebno uslovi izgradnje i rekonstrukcije puteva i inspekcijskog nadzora.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju s Izvještajem sa javne rasprave.

„Inoviranim odredbama propis je dodatno unaprijeđen putem usaglašavanja sa praksom i dosadašnjim iskustvima u primjeni Zakona“, saopšteno je nakon sjednice Vlade.

Donijet je Akcioni plan zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za ovu godinu koji, osim definisanja aktivnosti za ostvarivanje ciljeva iz Strategije zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020, obuhvata analizu kretanja na tržištu rada Crne Gore tokom prošle godine, pregled realizovanih aktivnosti u okviru prvih devet mjeseci referentne godine i finansijski okvir za realizaciju novih aktivnosti.

„Predviđene mjere i aktivnosti će se sprovoditi u okviru četiri ključna prioriteta Nacionalne strategije – povećanje zaposlenosti i smanjenja stope nezaposlenosti, efikasno funkcionisanje tržišta rada, unapređenje kvalifikacija i kompetencija usklađenih sa potrebama tržišta rada i promovisanje socijalne inkluzije i smanjenje siromaštva“, kaže se u saopštenju.

Iz Vlade podsjećaju da je, prema administrativnim podacima Monstata, prosječan rast zaposlenosti, za devet mjeseci prošle godine, veći za 8,2 odsto u odnosu na isti period prethodne.

„Na kraju septembra prošle godine, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, na evidenciji nezaposlenih nalazilo se 33.675 lica što je 6.227 ili 15,61 odsto manje u poređenju sa istim periodom protekle godine“, kaže se u saopšštenju.

Dodaje se da je stopa registrovane nezaposlenosti na kraju septembra iznosila 14,51 odsto, dok je na isti dan protekle godine iznosila 17,2 odsto.