ADRIATIC CAPITAL LLC

Nova banka dobila je novog vlasnika – Adriatic capital LLC, sa sjedištem u Floridi.

Pobjeda piše da je u srijedu na Montenegroberzi registrovana transakcija od 7,1 milion eura za 299.511.761 akciza oznake AZMO-B.

U izvještaju berze ne navode se detalji.

U drugoj polovini prošle godine Azmont investments, jedini vlasnik te banke, sklopio je ugovor o kupoprodaji sa Adriatic kapital LLC.

Cijena po akciji je 0,0237 eura, što ukupno iznosi 7,1 milion eura.

U međuvremenu su sprovedene aktivnosti za dobijanje saglasnosti, odobrenja i dozvola nadležnih organa, neophodnih za realizaciju kupoprodaje akcija.

U julu prošle godine saopšteno je da je Adriatic kapital LLC kompanija koja je osnovana i posluje po zakonima Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Ova banka je treći kvartal prošle godine završila u minusu od 1,18 miliona eura.

Tada je od kamata zaradila 562 hiljade, a od naknada i provizija je bila u minusu 67 hiljada.

Glavni izvršni direktor ove banke je Mammadov Kamran i Đorđe Lukić, a u odboru direktora su Ahmet Erentok, Rashad Aliyev, Rashad Rasullu, Gorkhmaz Agayev i Ana Ivanović.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE

Prema analizi koju je sprovelo Ministarstvo prosvjete, u saradnji sa Poreskom upravom, oko 50 odsto korisnika Programa stručnog osposobljavanja lica sa visokim obrazovanjem nakon završenog Programa nastavlja radni angažman kod istog ili drugog poslodavca. Stručno osposobljavanje počelo je juče i trajaće devet mjeseci.

U Crnoj Gori se već osmu godinu zaredom sprovodi Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem. U Vladin program ove godine uključeno je 3.009 osoba sa diplomom fakulteta. Oni su, kroz dva kruga povezivanja, izabrali poslodavca po svojoj želji, pišu Dnevne novine.

Visokoškolci ovih dana potpisuju ugovor o osposobljavanju, po kojem su narednih devet mjeseci vezani za konkretnog poslodavca.

“Osnovni razlog za pokretanje tog Vladinog programa i ove godine je pružanje podrške mladima sa visokim obrazovanjem i bez radnog iskustva da, kroz devetomjesečni proces osposobljavanja, steknu znanja, vještine i kompetencije za samostalno obavljanje posla, a povezivanjem sa poslodavcima da mogu lakše doći do zaposlenja”, istakla je pomoćnica direktora u Sektoru za poslove zapošljavanja Sanja Rabrenović.

Rabrenović je objasnila da mladi ljudi u Crnoj Gori izlaze iz formalnog obrazovnog sistema sa veoma dobrim, sveobuhvatnim teorijskim znanjima, ali im, kako kaže, nedostaju praktična, upotrebljiva znanja, vještine i kompetencije.

“Upravo zbog toga se naš obrazovni sistem mijenja. U stručnim školama povećava se obim praktične nastave, uvedeno je dualno obrazovanje, dok se na fakultetima uvodi praktična nastava koja se ocjenjuje, odnosno praktični rad se tokom studiranja kreditno vrednuje. Reformisani sistem obrazovanja će omogućiti mladim ljudima mnogo brže i lakše zapošljavanje”, istakla je ona i podsjetila da Zavod, pored tog programa, realizuje široku lepezu programa aktivne politike zapošljavanja koji nezaposlenim licima daju mogućnost da, u realnom radnom okruženju, steknu praktična znanja i povećaju zaposlenost.

Poslodavcima Program omogućava da prepoznaju potrebe za određenim kadrom i radno ga angažuju po isteku stručnog osposobljavanja.

Za ovu, osmu, generaciju visokoškolaca iskazano je veliko interesovanje poslodavaca. Ponudili su ukupno 11.613 slobodnih mjesta, 600 mjesta više nego prošle godine. Preciznije 7.249 je iz privatnog, a 4.364 iz javnog sektora. Najveće interesovanje poslodavci su iskazali za oblast ekonomije, građevine, prava, turizma, arhitekture, internet tehnologija, jezika i turizma. Godišnje se u osposobljavanje u prosjeku uključi između 3.000 i 3.500 diplomaca.

Podsjetimo, kroz Program stručnog osposobljavanja lica sa visokim obrazovanjem, kroz sedam prethodnih ciklusa, prošlo je 23.914 visokoškolaca.

Devetomjesečno stručno osposobljavanje, tokom koga korisnici imaju naknadu u neto iznosu 50 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, podrška je obrazovanju mladih i podsticaj da dokazivanjem u radnom okruženju lakše dođu do zaposlenja.

Na ovaj način se istovremeno poslodavci motivišu na otvaranje novih radnih mjesta.

Korisnicima Programa se devet mjeseci provedenih kod poslodavca priznaje kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci i kao uslov za polaganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obrazovanjem.

Prema analizi koju je sprovelo Ministarstvo prosvjete, u saradnji sa Poreskom upravom, oko 50 odsto korisnika nakon završenog Programa stručnog osposobljavanja nastavlja radni angažman kod istog ili drugog poslodavca. Inače, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, na evidenciji nezaposlenih se nalazi 7.229 ili 19,25 odsto lica sa visokim obrazovanjem, od kojih su 233 specijalisti, masteri i magistri i 16 doktora nauka. U ukupnom broju nezaposlenih, visokoškolci učestvuju sa 19,25 odsto, što je nešto manje nego u istom periodu prošle godine, kada je učešće visokoškolaca iznosilo 19,64 odsto. Nominalno je došlo do smanjenje broja visokoškolaca za 907 ili 11,14 odsto. Poređenja radi, u uporednom periodu prošle godine je bilo 41.413 nezaposlenih lica, od čega je bilo 8.136 visokoškolaca.

KRIVOKAPIĆ

Puštanjem u rad podmorskog kabla Crna Gora više nije na periferiji elektro-energetskog sistema Evrope, ocijenio je izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom EPCG Darko Krivokapić.

On je u Jutarnjem programu Javnog servisa saopštio da su EPCG i država, ovim kablom, dobile novu energetsku granicu.

“To znači da imamo dodatna prava, da možemo da kupujemo i prodajemo električnu energiju. Mijenja se pozicija Crne Gore u energetskom sistemu Evrope, jer kao što znate Crna Gora je bila na periferiji tog sistema. Bili smo udaljeni od nekih likvidnih tržišta. Sada se stvar mijenja, povezujemo se na veliko likvidno tržište Italije na kome ima potencijalno veliki broj partnera, a imamo i pravac više da možemo našu proizvodnju da plasiramo po boljim uslovima”, rekao je Krivokapić.

Kaže i da će podmorski kabl povećati mogućnost zarade EPCG, ali i dobiti za državu.

Vjeruje da će EPCG u budućem priodu povećati broj partnera sa kojima rade: “A i u EPCG već razmišljamo da se direktno krene na ta tržišta samostalno sa našim snagama”.

Kabl je, kaže Kovačević, interesantan ne samo EPCG, već i eletroenergetskim kompanijama regiona.

“Svjedoci smo da se prvih dana januara povećava tranzit električne energije kroz sistem Crne Gore. Veći su pritisci na samim granicama, to su sve benefiti, prije svega za elektroprenosni sistem Crne Gore”, kaže Krivokapić.

Podsjeća da je EPCG već 2017. godine krenula sa velikim investicionim ciklusom.

“Kroz te investicije vidimo da EPCG povećava svoj portfolio, imaćemo dodatnu električnu energiju koju ćemo moći da plasiramo tržišno, a povećavamo i električnu nezavisnost države”, kaže Krivokapić.

KORISTE SISTEM ŽPCG

Informacioni sistem Željezničkog prevoza ŽPCG ni juče nije popravljen, kazali su za Dan iz tog preduzeća. Pad sistema, međutim, nije napravio probleme samo u tom, već i u drugom željezničkom preduzeću – Montekargu.

Naime, radnicima tog preduzeća, koji platu inače primaju 10. u mjesecu, zarada je kasnila nekoliko dana, jer Montekargo koristi informatičke usluge Željezničkog prevoza.

“Prema saznanjima koje smo dobili od kolega iz ŽPCG, došlo je do poteškoća u prenosu podataka sa servera koji se nalazi u njihovom vlasništvu, a kako naše društvo koristi informatičke usluge po ugovoru sa ŽPCG, zbog navedenog problema blokiran je sistem za obračun zarada zaposlenima. Zbog neizvjesnosti po pitanju potrebnog vremena za otklanjanje uočenih poteškoća u radu servera, odlučili smo se da obračun zarada zaposlenima izvršimo ručno kako bismo pravovremeno izvršili obavezu prema zaposlenima. Naša su očekivanja da će obračun zarada biti završen do kraja radnog dana, kada će se nalozi i potrebna dokumentacija predati poslovnim bankama radi isplate”, kazali su za Dan iz Montekarga.

Prije toga su, navodi Dan, izrazili čuđenje zbog zainteresovanosti za pitanje načina obračuna i dinamike isplate zarada zaposlenima u Montekargu, zbog, kako su kazali, kašnjenja od pet dana, računajući i dane vikenda, u isplati zarada, u odnosu na uobičajenu dinamiku koja je utvrđena njihovim internim aktima.

Montekargo je firma koja je u većinskom državnom vlasništvu.

Informaciju o padu sistema za prodaju voznih karata u Željezničkom prevozu i odlasku na bolovanje kompletne službe za informatiku tog preduzeća prenio je veliki broj domaćih i regionalnih portala.

Iz ŽPCG su juče kazali da je popravka informacionog sistema u toku.

“Angažovani su stručnjaci za IT tehnologiju koji bi trebalo da otklone problem na sistemu. Poslovanje obavljamo dosta otežano, kao najozbiljniji problem smatramo otežan rad željezničkih društava koja koriste usluge servera koji je u vlasništvu ŽPCG. Takođe, problem nam je prodaja karata, posebno posteljnih karata”, kazali su za iz tog državnog preduzeća.

Na pitanje da li će se pozabaviti odlaskom na bolovanje svih zaposlenih u Službi informatike, odgovorili su da će se ovim slučajem baviti u mjeri U kojoj im dopuštaju važeći propisi. Takođe, potvrdili su da zaposlenima u Montekargu kasne plate zbog pada njihovog informacionog sistema.

Zbog pada sistema, službenici ŽPCG putnicima pišu karte i za lokalni i za međunarodni saobraćaj.