ZBOG MIGRANATA

Mađarska je odlučila da duplira broj vojnika na granicama zbog povećanog priliva migranata i uputila novi kontigent policijaca u Srbiju i Sjevernu Makedoniju, kao pomoć pograničnim policijama tih država, prenose mediji.

Portal Balkanska bezbjednosna mreža (www.balkansec.net) navodi, pozivajući se na državnog sekretara mađarskog ministarstva odbrane Silarda Nemeta, da će biti dupliran broj vojnika “zbog povećanog migrantskog pritiska”.

Navodi se da je tokom 2018. godine u tu zemlju ilegano ušlo 390 osoba da bi taj broj prošle godine bio povećan na 3.299.

Prema navodima zvaničnika mađarskih oružanih snaga, ukupan broj vojnika i pomoćnog osoblja na granicama iznosiće 500 ljudi, a odluka će biti na snazi “dokle god to bude bilo potrebno”.

Kontrola granice sa Srbijom na Tisi pojačana je i angažovanjem vojnog minolovca AN2 “Baja”.

Istovremeno sa najavama o povećanju broja vojnika na granicama, Budimpešta je u Srbiju i Sjevernu Makedoniju uputila novi kontigent policijskih snaga.

U Srbiju je upućeno 15, a u Sjevernu Makedoniju 30 policajaca koji će pomagati kolegama tih država u patroliranju državnim granicama, prevenciji ilegalnih prelazaka i hvatanju krijumčara umiješanih u šverc ljudi.

“Zajedno sa ljudstvom upućena su terenska vozila, termovizijske kamere i druga oprema za noćno osmatranja. To je četrdeseti po redu kontigent mađarske policije koji je upućen u Srbiju, odnosno četrdeset peti kontigent koji odlazi u Makedoniju”, dodaje portal.

U novembru prošle godine na granici Srbije i Mađarske, kod sela Ašothalom i Čikerija otkrivena su dva tunela koja su služila za ilegalno prebacivanje migranata.

Evropska agencija za granicu i obalsku stražu nedavno je iznijela podatke da je tokom 2019. godine na takozvanoj Balkanskoj ruti uočen duplo veći broj ilegalnih prelazaka granica u odnosu na 2018. Podatke o povećanom broju migranata potvrđuju i zvaničnici podaci iz Srbije.

VLASTI SAOPŠTILE

Hrvatske vlasti su danas saopštile da će kontaktirati sedam država u cilju nabavke višenamjenskih borbenih aviona.

Zahtjev za dostavljanje ponude novog višenamjenskog borbenog aviona Hrvatska će danas dostaviti SAD (za avion F-16) i Švedskoj (za JAS Gripen), a za polovne avione Francuskoj (za Rafale), Italiji (za Jurofajter), i Norveškoj, Grčkoj i Izraelu (za F-16), prenosi Hina.

Odgovori tih zemalja očekuju se u maju, a proces bi trebalo da bude okončan početkom avgusta 2020. godine kada će Međuresorna komisija predložiti Vladi Hrvatske donošenje odgovarajućih odluka, navodi se u saopštenju.

Hrvatska je 2009. ušla u NATO, a 2013. je postala članica EU.

U PAKISTANU

Poništavanje smrtne kazne bivšem predsjedniku Pakistana, generalu Pervezu Mušarafu može se smatrati pobjedom pakistanske vojske i ukazuje da su oružane snage i dalje najuticajnija institucija u zemlji okruženoj bezbjednosnim izazovima, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) ocjene svjetskih medija.

Visoki sud u Lahoru poništio je smrtnu kaznu Mušarafu, pošto su presudu iz decembra za veleizdaju kritikovali vlada i vojska. Time će najverovatnije biti okončan proces protiv bivšeg vojnog diktatora koji je optužen za podrivanje ustava zemlje 2007. kada je otpustio veliki dio sudstva i uveo vanredno stanje u pokušaju da blokira opozicioni pokret, piše Njujork tajms.

Tročlano veće je u ponedjeljak presudilo da je slučaj protiv Mušarafa bio politički motivisan i da su zločini za koje je optužen – veleizdaja i podrivanje ustava – bili “zajednički prestup” i da ga “nije mogla izvesti jedna osoba”.

Nekoliko advokata i analitičara ocijenilo je da je malo vjerovatno da će aktuelna vlada, u kojoj se nalazi dosta ljudi lojalnih Mušarafu, ponovo organizovati specijalni sud za novo suđenje, navodi Njujork tajms i ukazuje da je poslije objavljivanja kazne Mušarafu u decembru, pakistanska vojska kritikovala presudu i pozvala na njeno pravno preispitivanje.

Smrtna kazna uglavnom je imala simbolički značaj, pošto je prvi put u istoriji zemlje bivši vojni vođa odgovarao za svoje postupke na vlasti, dok, kako ukazuje Njujork tajms, nije bilo vjerovatno da bude izvedena budući da se očekivalo da vojska, koja i dalje ima ogromnu moć, štiti bivšeg šefa.

Proces protiv bivšeg predsjednika, zbog njegove odluke iz 2007. da suspenduje ustav i uvede vanredno stanje, pokrenut je 2013. kada je za premijera izabran Navaz Šarif, kojeg je Mušaraf oborio s vlasti u državnom udaru 1999. godine.

Podizanje optužnice protiv generala Mušarafa 2014. bio je izuzetno značajan trenutak u Pakistanu u kojem nijedan drugi vojni lider nije bio suočen s pravnim posljedicama svog djelovanja, ocjenjuje BBC.

Kada je presuda konačno stigla u decembru, naišla je na snažno protivljenje vojske i sadašnje vlade, ukazuje britanski servis, dodajući da je bilo malo vjerovatno da će kazna biti izvršena, pošto je Mušaraf na liječenju u Dubaiju od 2016. kada mu je dozvoljeno da ode iz Pakistana.

Odluka Visokog suda sugeriše da je moćna pakistanska vojska povratila svoju snagu poslije kratkog perioda opiranja sudstva, ocjenjuje Volstrit džurnal, navodeći da je presuda bila utoliko značajnija što je sudstvo tokom većeg dijela 73-godišnje istorije zemlje obično podržavalo pakistanski vojni establišment.

Obaranje presude na sudu u Lahoru je uglavnom zasnovano na pravnim tehnikalijama oko formiranja specijalnog suda i uslijedilo je pošto je vlada premijera Imrana Kana kritikovala presudu za izdaju, ukazuje list i ističe da je prošlomjesečna presuda bila prvi slučaj da je osuđen lider koji je stajao iza državnog udara u Pakistanu, gdje se demokratske institucije muče da preuzmu kontrolu nad vojskom.

Odluka suda u Lahoru je pobjeda pakistanske moćne vojske, koja se dugo smatrala najuticajnijom institucijom u zemlji, ocjenjuje Fajnenšel tajms.

Vojska je vladala Pakistanom skoro polovinu istorije zemlje od sticanja nezavisnosti 1947. i dalje se, kako navodi britanski list, smatra dominantnom institucijom u ključnim pitanjima, posebno unutrašnje bezbjednosti i spoljnim odnosima.

Pakistan se trenutno suočava s brojnim detabilišućim činiocima, među kojima su potencijalne posljedice povećanja tenzija između SAD i Irana i nastavak nestabilnosti u susjednom Avganistanu. Takođe ima napete odnose s Indijom koji su se pogoršali prošle godine pošto je indijski premijer Narendra Modi ukinuo specijalni status Kašmira, pretežno muslimanskog regiona.

Jedan zapadni zvaničnik je rekao da je sada delikatno vrijeme za Pakistan, za čiju bezbjednost vojska ima središnji značaj, navodi Fajnenšel tajms.