VLADA CITIRA MAKRONA
Predsjednik Francuske Emanuel Makron juče je u Miluzu u razgovoru s građanima kazao da je separatizam nepoštovanje zakona i propisa države u ime neke religije ili nekog vanjskih uticaja.
“To je ono protiv čega se mi borimo”, poručuju iz crnogorske Vlade.
SAVEZ ZA EVROPU
Crnogorski premijer Duško Marković danas će razgovorima sa predstavnicima Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i Građanske alijanse (GA) početi dijalog u okviru Saveza za Evropu.
Marković je pozvao relevantne političke i društvene činioce na dijalog o svim pitanjima koja će, kako je rekao, pomoći da se prevaziđu podjele i nađe zajednički imenitelj u interesu građana i evropske perspektive države.
Iz Vlade je saopšteno da će Marković sjutra, na odvojenim sastancima, razgovarati sa predstavnicima CDT-a i GA kao i da će nakon sastanaka biti objavljeno saopštenje za javnost.
Navodi se da je na pismo Markovića upućeno opozicionim parlamentarnim partijama, nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima evropskih integracija i izbornim procesom, predstavnicima akademske zajednice i medijima, većina pozitivno odgovorila.
Ističe se da je dominantno podržan stav Markovića o potrebi dijaloga i postizanja konsenzusa.
IME ZA PONOS
Iz Glavnog grada sinoć je saopšteno da će obezbijediti novac za obnovu spomen-obilježja familije narodnog heroja Vasilija Vaka Đurovića, koji je oskrnjavljen.
Anti-crnogorska histerija kojoj u Glavnom gradu i širom Crne Gore svjedočimo posljednjih sedmica, sinoć je dobila novu dimenziju, navodi se u saopštenju.
“Nakon što je nedavno u Golubovcima vandalizovan spomenik palim borcima NOB-a i oskrnavljeno groblje u Orjoj luci, bezumnici su sinoć, pod okriljem mraka kom duhovno pripadaju, atakovali na nekadašnji nagrobni spomenik narodnog heroja Vasilija-Vaka Đurovica i mjesto gdje počivaju njegova braća, koje se nalazi u neposrednoj blizini Hrama Hristovog vaskrsenja. Vako Đurović je personifikacija crnogorskog slobodarstva, čovjek čijim se imenom Podgorica i Crna Gora ponose decenijama, čovjek čija veličanstvena žrtva osvjetljava put i naše, kao i brojnih generacija iza nas. Uz saglasnost familije ovog velikana naše istorije, Glavni grad će obezbijediti finansijska sredstva za obnovu spomen-obilježja familije Vasilija Vaka Đurovića. Smrt fašizmu”, saopšteno je iz Glavnog grada.
VUČINIĆ
Crna Gora nije na ivici građanskog rata i nema bojazni da će institucije sistema imati snage da sačuvaju unutrašnji mir i stabilnost, kazao je ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić, komentarišući aktuelna dešavanja u našoj državi izazvana usvajanjem Zakona o slobodi vjeroipovijesti.
On je ponovio da je namjera vlasti bila da, nakon dobijanja nezavisnosti, uredi još jednu oblast koja je duže vrijeme bila nesređena.
“Prethodni zakon koji je regulisao odnos vjerskih zajednica je bio star više od četiri decenije i samim dugim trajanjem postao je anahron, čime se stvorila potreba da se donese novi Zakon. To je urađeno kroz ozbiljnu pripremu koja je trajala pet godina i Crna Gora je pokušala da dođe do najboljih rješenja kako bi uredila oblast slobode vjeroispovijesti i uvjerenja, a koja reguliše i status vjerskih objekata u Crnoj Gori”, objasnio je Vučinić, gostujući na hrvatskoj televiziji Z1.
Dodaje da Zakon jedino nije naišao na podršku Srpske pravoslavne crkve, odnosno Mitropolije crnogorsko primorske koja je registrovana u Srbiji „i kao takva ne želi da ovaj Zakon bude primijenjen na njen oblik djelovanja“.
“Uslijedila je serija događaja koji su izazvali dosta pažnje. Tu su crkveni objekti koji postoje iz mnogo ranijeg perioda koji su 1918. godine, kada je Crna Gora izgubila državnost i kada je Crnogorska pravoslavna crkva izgubila autokefalnost, potpali pod vlast Srpske pravoslavne crkve i iz državnog vlasništva prešli u vjersko. S druge strane, MCP nije registrovana u Crnoj Gori, već u Srbiji i kao takva se protiv Zakonu i svemu onome što na neki način ima prizvuk bilo koje vrste crnogorske samobitnosti. MCP je i 2006. godine bila strukturna organizacija na strani suprotnoj od onoga što su interesi Crne Gore kao nezavisne države”, naglasio je Vučinić.
Zavedeni učesnici litija
Komentarišući seriju litija koje se organizuju u Crnoj Gori u znak protesta Zakonu, Vučinić je rekao da postoje ljudi koji imaju iskren odnos prema vjeri, dok jedna grupa ima namjere i intencije koji ne korespondiraju sa onim što predstavlja suverenost Crne Gore.
“Respektrabilan broj ljudi j na litijima, zato je dobro što je Crna Gora ponudila i otpočela dijalog sa SPC. Jedan broj ljudi je zaveden pričom da će im država nešto oteti. Kako država može oteti nešto što je bilo crnogorsko? Svakako je najvažnije da se kroz dijalog dođe do prihvatljivih rješenja, a Zakon se mora poštovati”, jasan je bivši ministar odbrane i šef ANB-a.
Izjavu mitropolita MCP Amfilohija da nije Crna Gora ta koja će ovjeravati SPC, nego obratno, Vučinić karakteriše čudnom.
“Ta izjava mi je čudna i pomalo smiješna. Ne možemo se igrati sa državom, mora se poštovati njena nezavisnost”, istakao je on.
Ipak, kako kaže, sve upućuje na to da će se ovo pitanje urediti do kraja, vjeruje da će MCP u jednom momentu popustiti i da će Crna Gora nastaviti da bitiše sa svojom autokefalnom crkvom.
“Oni koji su tome pomno posvećeni uvijek će sanjati san velike Srbije i on neće nestati. Ali, realno, autofeklalna crkva čini Crnu Goru zaokruženom i učvrstiće njenu državnost”, naglasio je Vučinić.
Nema uslovljavanja kao u Srbiji
Komentarišući izjave srpskih zvaničnika da bi Crnogorci u Srbiji trebalo da se distanciraju od ovog Zakona ukoliko žele da uživaju prava kao ostali srpski državljani, Vučinić je rekao da takve podjele i uslovljavanja ne postoje u Crnoj Gori.
“Srbi u Crnoj Gori rade odgovorne poslove, pripadnici su raznih stranaka, pa i vladajuće. Po tom pitanju ne postoje podjele. Postoje podjele na vrijedne članove jednog društva i one koji nijesu”, istakao je on.
Vulinova provokacija
Komentarišući posjetu srpskog ministra odbrane Aleksandra Vulina Crnoj Gori na godišnjici ubistva Pavla Bulatovića, Vučinić je rekao da su organi vlasti dobro postupili što njegovoj delegaciji nijesu dozvolili ulazak u državu u uniformama.
“Ulazak u Crnu Goru, nije odlazak u neki dio Srbije. Zna se kako se prelazi granica jedne suverene države. Organi vlasti su ispravno odreagovali na ovu provokaciju”, ocijenio je Vučinić.
Prema njegovim riječima, sve ukazuje na to da se Srbija ne miri sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna država.
“Crna Gora više nije unutrašnja stvar Srbije. Crna Gora je, želeći da održi dobre odnose sa Beogradom i Moskvom, procijenila da je njen put i orjentacija ka Zapadu i društvu razvijenih naroda. Za nas je bitno da sačuvamo mutntietnički i multivjerski sklad i na tome ćemo raditi i u buduće”, poručio je Vučinić.
ĐUKANOVIĆ
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da država Crna Gora usvajanjem i primjenom Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica brani svoj građanski koncept.
“Nijesam čuo ni jedan pravni argument protiv Zakona, osim onog koji SPC ponavlja ‘narod je na ulicama’. To neće ni na koji način spriječiti državu da obavlja svoj posao, da usvaja i sprovodi zakone koji su u potpunosti usaglašeni i sa Ustavom i sa međunarodnim normama”, kazao je predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, analizirajući aktuelnu političku situaciju na sjednici Glavnog odbora DPS-a.
On je naglasio da je Zakon dugo i temeljno pripreman, te da ne postoji ni jedan objektivan razlog ni za njegovu izmjenu ni za njegovo povlačenje, a vlast svakako i dalje ostaje otvorena za dijalog.
Đukanović je takođe istakao da je protivljenje Zakonu zapravo posljednja politička bitka koju protivnici crnogorske države vode kako bi je vratili u mračni srednji vijek, suprotno od evropskih vrijednosti i životnog standarda.
“Najveći posao i odgovornost svakako jeste na Vladi i njenim ministrima, ali i svako od nas ima svoj dio posla, bilo da je riječ o partiji, državnim institucijama ili lokalnim upravama”, zaključio je Đukanović.
UP I UC
Službenici Uprave policije (UP) i Uprave carina (UP) su u koordinaciji sa Specijalnim državnim tužilaštvom sproveli operaciju zajedno sa međunarodnim partnerima, u kojoj je učestvovalo više zemalja, a koja je rezultirala presijecanjem međunarodnog lanca krijumčarenja kokaina.
Operacija je, kako ističu, realizovana u Sjevernoj Makedoniji.
“Zbog daljeg nesmetanog toka istrage nije za sada moguće saopštiti više detalja”, navode u zajedničkom saopštenju.
Makedonska policija je u kamionu koji je prevozio banane pronašla kilogram kokaina, a navodno skoro 1,3 tone skupocjenog bijelog praha završilo je u Italiji, prenose makedonski mediji.
Još nije poznato zbog čega je kokain iz Albanije prebačen u Sjevernu Makedoniju.
Policija je u Krušopeku uhapsila tri osobe.
Izbor i priprema: Č. Đurđić
Na današnji dan 1473. rođen je poljski naučnik Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema i utemeljivač moderne astronomije. Njegovo učenje bilo je u suprotnosti s crkvenom naukom o Zemlji kao središtu svijeta, zbog čega su mnogi njegovi sljedbenici stradali kao žrtve rimokatoličke inkvizicije. Katolička crkva je 1616. zabranila sva djela koja su se zasnivala na Kopernikovom učenju. Zabrana je skinuta 1757.
1798 – Došlo je do zaoštravanja odnosa između crnogorskog Vladikata i susjedne Austrije zbog ubistva jednog Kotoranina. Austrijski general Bradi lično je tražio od vladike Petra I Petrovića strogu kaznu za počinioce zločina. Tim povodom Petar I je predočio Bradiju da je njegova izvršna vlast u takvim slučajevima veoma ograničena.
1837 – Vladika Petar II Petrović Njegoš krenuo je iz Beča na dugo putovanje u Rusiju da od carevine zatraži podršku i pomoć u rješavanju velikih unutrašnjih problema i u odbrani od neprijateljstava iz skadarskog i hercegovačkog pašaluka.
1914 – Na Cetinju je donesen Zakon o povlastici kojim je industrijalcu iz Haga Kocareu, holandskom državljaninu, omogućena eksploatacija petrolejskog majdana «Smrdež» u primorsko-crmničkoj oblasti, na 50 godina, na površini od 500 hektara, s obavezom da uloži 500 hiljada perpera, izgradi rafineriju u okolini Vira ili Bara, i da među zaposlenim radnicima bude 80 odsto crnogorskih državljana.
1922 – U Zagrebu je izašao prvi broj lista «Borba» iza kojeg je stajala ilegalna Komunistička partija Jugoslavije. Poslije Drugog svjetskog rata nastavio je da izlazi u Beogradu kao dnevni list.
1951 – Umro je francuski pisac Andre Žid, jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih ličnosti francuske književnosti 20. vijeka. Romanopisac, esejist, kritičar, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1947, a 1952. njegova djela našla su se na spisku zabranjenih knjiga Vatikana: «Kovači lažnog novca», «Podrumi Vatikana«, «Pastoralna simfonija».
1952 – Umro je norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao simpatizer Kvislinga i nacističke Njemačke, izgubio je popularnost, a njegovi čitaoci vraćali su mu poštom knjige. Poslije rata, već u dubokoj starosti, osuđen je na visoku novčanu kaznu zbog saradnje s okupatorima. Poznata Hamsunova djela: «Glad», «Pan», «Plodovi zemlje».
1959 – Velika Britanija, Grčka i Turska potpisale su u Londonu sporazum o nezavisnosti Kipra, na kojem je godinama trajao ustanak protiv britanske kolonijalne vlasti.
2007 – Poljska i Češka Republika izrazile su spremnost da učestvuju u američkom globalnom antiraketnom sistemu na njihovoj teritoriji, dok je Moskva oštro upozorila da bi to od njih moglo napraviti mete ruskog raketnog napada.
2008 – Američki predsjednik Džordž Buš izjavio je da je nezavisnost Kosova istorijski korak za balkanski region i da je to posljedica „unaprijed planirane strategije kako bi se obezbijedila podrška za taj korak, te da je i Rusija bila uključena u konsultacije iako ne podržava nezavisnost Kosova“. „Sarađivali smo vrlo blisko s Rusima, kao i s Evropljanima i drugima, po pitanju nezavisnosti Kosova jer vjerujemo da je to ispravna stvar“, rekao je Buš.
2008 – Američka sonda „MARS ORBITER“ snimila je prve fotografije niza lavina leda i prašine u blizini sjevernog pola Marsa, objavila je NASA. Detaljna fotografija, koju je objavila američka svemirska agencija, jedna je od 2.400 snimljenih od strane Orbitera.
2008 – Nakon 49 godina vladavine, Fidel Kastro podnio je ostavku na mjesto predsjednika Kube, zatvarajući i posljednju stranicu hladnoratovske karijere koja ga je pretvorila kako u ikonu tako i u tlačitelja za sve svoje neprijatelje. Osamdesetjednogodišnji Kastro ostao je na mjestu prvog sekretara vladajuće Komunističke partije na Kubi.
2008 – U Moskvi je, u 67. godini, umrla Natalija Besmertnova, slavna balerina sovjetskog razdoblja i jedna od balerina koje su obilježile 20. vijek. Bila je decenijama primabalerina Boljšoj teatra.
2009 – Odlukom Vlade Srbije, Arhiv Srbije i Crne Gore preimenovan je u Arhiv Jugoslavije. Time je prema saopštenju Ministarstva kulture Srbije riješeno pitanje statusa Arhiva Srbije i Crne Gore, čiji fond obuhvata period od 1918. do 2006. godine.
2012 – Ministarstvo nafte u Teheranu saopštilo je da je Iran obustavio prodaju sirove nafte britanskim i francuskim kompanijama, u znak odmazde zbog sankcija Evropske unije, koje su usmjerene na, kako je rečeno, „crno zlato Islamske Republike“.
2013 – Nakon razgovora s hrvatskom ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić u Zagrebu, potpredsjednik crnogorske Vlade Igor Lukšić izjavio je da Crna Gora i Hrvatska mogu odgovorno rješavati probleme i da pitanje Prevlake ne opterećuje odnose između dvije zemlje, te da se privremenui sporazum na graničnom prelazu primjenjuje na zadovoljavajući način. Privremeni sporazum na Prevlaci nije ograničen nikakvim rokom i to veoma relaksira ukupnu situaciju, kazao je Lukšić koji se u Zagrebu sastao i s predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem i predsjednikom Sabora Josipom Lekom.
2013 – U 53. godini u Beogradu je umro filmski reditelj, scenarista, kritičar i istoričar filma Dinko Tucaković. Bio je programski direktor Jugoslovenske Kinoteke, predsjedavajući Savjeta FEST-a, a radio je i kao filmski kritičar za časopis „Vreme“. Tucaković je objavio više filmskih knjiga, među kojima se ističu „Tajni život filma“ i „Stranci u raju“.
2014 – Na Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju, Norvežanin Ole Ejnor Bjorndalen osvojio je rekordnu 13. medalju i time postao najuspješniji sportista u istoriji ZOI.
Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:
1861 – Carskim manifestom i zakonom o pravnom položaju seljaka, car Aleksandar II ukinuo je kmetstvo u Rusiji.
1969 – Počelo je prikazivanje filma «Sramno ljeto» u produkciji Filmskog studija u Titogradu i Bosna filma iz Sarajeva, po scenariju Branimira Šćepanovića, u režiji Branislava Bastaća. Uloge su tumačili: Vladimir Popović, Kristina Mikotajevska, Neda Spasojević, Boro Begović, Veljko Mandić …
1991 – Boris Jeljcin zatražio je ostavku predsjednika Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je on žrtvovao reforme da bi povećao ličnu vlast.
1992 – U Južnoj i Sjevernoj Koreji stupili su na snagu sporazumi o zabrani nuklearnog oružja na korejskom poluostrvu.
2008 – U demonstracijama kosovskih Srba demolirana su pogranična mjesta između Kosova i Srbije, a demonstranti su poručili da se nikada neće povinovati vlastima kosovskih Albanaca.
2010 – U Zagrebu je otvorena ambasada Kosova.
2011 – Predsjednik Demokratske partije Kosova i mandatar za sastav vlade Hašim Tači potpisao je s manjim strankama sporazum o njenom formiranju. Od nove kosovske vlade očekivano je da odmah počne pregovore o odnosima sa Srbijom.
2013 – Osmorica maskiranih muškaraca probila je zaštitnu ogradu na međunarodnom aerodromu u Briselu, odvela se vozilima do piste i iz prtljažnika putničkog aviona koji je trebalo da poleti za Cirih odnijela dijamante u vrijednosti od 37 miliona eura. Bila je to jedna od najvećih pljački dijamanata posljednjih godina, a da nije ispaljen ni jedan metak.
BEZ POSADE
Brod koji je nestalo pod zagonetnim okolnostima prije godinu i po dana pojavio se kada je oluja Denis pogodila sjever Evrope.
Napušteni brod pronađen je nasukan na obali okruga Cork u Irskoj, a tamo ga je donijelo nevrijeme koje je protekle sedmice pogodilo sjever Evrope i Veliku Britaniju.
Izgubljeni “brod duhova” nasukao se među stijenama. Primijetio ga je jedan od stanovnika ribarskog sela Balikoton. Sumnja se da je brod bez posade plovio 18 mjeseci i prešao hiljade kilometara.
Svoje putovanje započeo je na Bermudskim otocima 2018. godine i završio ga na obali Irske.
“Jedan od milion”, rekao je šef lokalne službe za spašavanje Džon Tatan i dodao da nikada nije vidio ništa slično.
Riječ je o teretnom brodu izgrađenom 1976. godine i poznatom pod imenom Alta. Donedavno je plovio pod tanzanijskom zastavom. Obalne straže nekoliko zemalja su upozoravale tokom proteklih mjeseci da su vidjele brod koji plovi bez cilja.
Posljednji put primijetila ga je Britanska kraljevska mornarica u septembru 2019. godine.
Altina avantura započela je godinu dana ranije kada je s posadom krenula na plovidbu od Grčke do Haitija. Uslijedio je kvar koji je ometao napajanje motora strujom. Alta je 20 dana plutala na otvorenom moru, udaljena 2.100 kilometara od Bermuda. Američka obalna straža uočila je brod na pučini i donijela posadi zalihe hrane i vode za dva dana.
Alti se približavao uragan, pa je Obalna straža SAD-a odlučila evakuisati deset članova posade i odvesti ih u Portoriko. Brod bez posade ostao je na pučini. Portparol Bermudskog pomorskog operativnog centra tada je rekao da će ga vlasnici broda nastojati spasiti.
Na izborima će učestvovati i manjiska lista SDA Sandžak. Studenti nastavljaju kampanju na točkovima, a širom Srbije 'dočekuju ih' i pristalice vladajuće stranke.
Ministar odbrane Dragan Krapović poručio je na sastanku ministara odbrane inicijative CEDC+WB u Sloveniji da savremeni bezbjednosni izazovi zahtijevaju snažnije odbrambene kapacitete, intenzivniju regionalnu saradnju i koordinisano djelovanje saveznika i partnera, ističući značaj Zapadnog Balkana za ukupnu bezbjednost Evrope.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je za Televiziju Crne Gore (TVCG) da Euro model vidi kao pokušaj da se podigne standard građana, ali upozorava da konačni efekti povećanja plata i penzija neće zavisiti samo od poteza Vlade, već i od globalnih ekonomskih kretanja, inflacije i rasta BDP-a.
Požar koji je aktivan u močvarnom, priobalnom dijelu Skadarskog jezera na teritoriji Zete ne ugrožava objekte, a situaciju na terenu prati ekipa službe zaštite i spašavanja, kazao je šef Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada, Nikola Bojanović.
Vlada Crne Gore je na sjednici 18. septembra odlučivala o više predloga.
Tivat je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježio značajan rast turističkog prometa i finansijskih pokazatelja u poređenju sa istim periodom prošle, pokazali su podaci lokalne Turističke organizacije (TO).
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i direktor Agencije za plaćanja Marko Radonjić primili su ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera, povodom primopredaje vozila i opreme nabavljenih kroz projekat „EU za podršku poljoprivrednom sektoru u Crnoj Gori“.
Najmanje 11 osoba ranjeno je danas u pucnjavi ispred srednje škole u provinciji Manisa na zapadu Turske, saopštili su lokalni zvaničnici.
Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec posjetio je Radio i Televiziju Crne Gore, gdje je sa generalnim direktorom Borisom Raonićem razgovarao o radu Javnog servisa, njegovoj transformaciji i izazovima sa kojima se suočava u složenim društveno-političkim okolnostima.
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija saopšteno je da na današnji dan 135 pritvorenika štrajkuje glađu u Istražnom zatvoru Podgorica, te da je svima zdravstveno stanje stabilno.
Regionalni vodovod Crnogorsko primorje organizovao događaj povodom prezentacije rezultata detaljnih hidrogeoloških istraživanja sprovedenih radi ocjene uticaja izgrađenih nasipa na Morači na izdašnost izvorišta Bolje sestre
Ambasadori članica ponovo pregovaraju uoči isteka roka za produženje mjera protiv gotovo 3.000 ruskih državljana i subjekata
Od 2015. do danas, pred sudovima bila dva predmeta - jedan pravosnažno riješen oslobađajućom presudom, osuđenih nema, pokazuju podaci Sudskog savjeta Najgori zakon je bolji, nego da ga uopšte nema. Ali kad zakon postoji a ne primjenjuje se, isto je kao da ga i nema, ocjenjuje advokat Velija Murić
Unaprijeđeni tehnički i logistički kapaciteti institucije
Odluka sa današnje sjednice Skupštine opštine Bar
Gori trska u nepristupačnom močvarnom području, zbog čega požaru nije moguće prići vatrogasnim vozilima
Delegaciju Crne Gore na Generalnoj skupštini UN-a predvodiće predsjednik države Jakov Milatović, a u delegaciji će biti potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar zdravlja Vojislav Šimun
Zbog reprezentativne pauze, Real Madrid će svoju narednu utakmicu odigrati tek 10. oktobra, kad će u sklopu osmog kola La Lige dočekati Viljareal, a prema navodima Marke, Valverde možda ne bude bio spreman za taj duel
"Usluge su namijenjene kompanijama koje žele da efikasnije koriste resurse, uvedu zelene i cirkularne prakse, procijene nivo digitalizacije svog poslovanja i naprave jasan plan narednih koraka"
Vezista Malmea neće igrati zbog povrede
Član Izvršnog odbora DPS Zeta Miloš Kavarić kritikovao je organizaciju javnog prevoza u toj opštini, navodeći da su za autobuska stajališta i autobuse izdvojene stotine hiljada eura, dok građani, kako tvrdi, i dalje nemaju funkcionalan prevoz.
Klub poslanika Građanskog pokreta URA predao je danas u skupštinsku proceduru Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kojim se predlaže povećanje koeficijenta za zvanje vatrogasac-spasilac sa sadašnjih 7,30 na 9,50, saopštio je šef Kluba poslanika URA Zoran Mikić.
Jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan kazao je da su poslanici Evropskog parlamenta predstavili „istinski Euro model“ za Crnu Goru, poručujući da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić „opterećenje za dalji napredak Crne Gore prema članstvu u EU“.
Neizglasavanje velikog broja skupštinskih odluka je poruka da ovakvo funkcionisanje Glavnog grada može da opstaje formalno, ali i da se neće moći odlučivati bez dogovora sa odbornicima koji više ne pripadaju nekadašnjoj većini, rekla je za Dan Nađa Ljiljanić, zamjenica gradonačelnika Podgorice. Ona smatra da su velike šanse da budžet Glavnog grada za narednu godinu ne bude usvojen. Postoji, kaže, rješenje.
Jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović kazao je da će glasanje u Skupštini Crne Gore 24. septembra biti „osnovni civilizacijski test“ za poslanike, nakon, kako je naveo, reakcija evropskih parlamentaraca na potez predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru i nekadašnji premijer Slovenije Marjan Šarec kazao je da proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) napreduje dobro, ali da je važno izbjeći da bilateralna pitanja postanu prepreka članstvu.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore Danilo Jokić istakao je da će ta partija razmotriti mogućnost pokretanja interpelacije o radu Vlade zbog javnih stavova njenog potpredsjednika Nika Đeljošaja i očigledno različitog odnosa prema osuđenima za ratne zločine.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović poručio je da je očuvanje zamaha politike proširenja od ključnog značaja za Zapadni Balkan, ističući da reformski rezultati moraju donijeti konkretan napredak i potvrditi evropsku perspektivu regiona.
Poslanici Evropskog parlamenta Tomas Vajc, Reinhold Lopatka, Marjan Šarec, Vladimir Prebilič i Kostas Mavrides kazali su da se nadaju da će glasanje u Skupštini Crne Gore za razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je izrazio saučešće povodom smrti Ratka Mladića, osuđenog za genocid, biti fer u da će svako glasati u skladu sa sopstvenom savješću. Izjavili su i da će poštovati svaku odluku. Ističu da, iako je saučešće formalno uputio u lično ime i u ime svoje političke partije, ta činjenica se ne može odvojiti od toga da on i dalje obavlja funkciju predsjednika Skupštine, zbog čega njegove riječi imaju institucionalnu težinu. Poručili su da među njima, kao predstavnicima jedne evropske institucije, nema mjesta za ono što bi se moglo tumačiti kao veličanje ratnih zločinaca.
Poslanik Evropskog saveza i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, Nikola Zirojević već dva mjeseca nema procjenu koliko mu je bezbjednost ugrožena nakon što je njemu i njegovoj porodici krajem jula stigao prijeteći mejl.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je za Televiziju Crne Gore (TVCG) da Euro model vidi kao pokušaj da se podigne standard građana, ali upozorava da konačni efekti povećanja plata i penzija neće zavisiti samo od poteza Vlade, već i od globalnih ekonomskih kretanja, inflacije i rasta BDP-a.
Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore bio je od 17. do 19. septembra domaćin Pete godišnje konferencije Eastern European Risk and Insurance Association (EERIA), koja je u Podgorici okupila predstavnike akademske zajednice, regulatornih institucija i sektora osiguranja iz Crne Gore i inostranstva. Kako su saopštili organizatori, ova konferencija doprinijela je jačanju međunarodne prepoznatljivosti Ekonomskog fakulteta i njegovom povezivanju sa međunarodnom akademskom, regulatornom i stručnom zajednicom, ali i promociji Crne Gore kao atraktivne destinacije za organizaciju međunarodnih naučnih i stručnih skupova.
Vlada Crne Gore usvojila je finalnu Pregovaračku poziciju i Izvještaj o ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, čime su ispunjeni ključni uslovi iz svih šest završnih mjerila i stvorene pretpostavke za njegovo zatvaranje, saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
Svako novo poskupljenje goriva direktan je udar na životni standard građana i privredu, pa je zato potreban dugoročni mehanizam zaštite, a ne različite odluke svakog ponedjeljka, od jednog do drugog obračuna, istakao je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović.
Obim neformalne ekonomije među registrovanim privatnim preduzećima i preduzetnicima smanjen je sa 20,6 odsto BDP-a u 2022. na 12,4 procenta u 2026. godini, odnosno za 8,2 procentna poena. Napredak je, dodaju, ostvaren u svim djelatnostima, a najveće smanjenje neformalne ekonomije zabilježeno je u građevinarstvu i ugostiteljstvu.
Zanatska komora Crne Gore traži od Skupštine da Vladi vrati na novo razmatranje zakone za sprovođenje Euro modela poručujući da zanatstvo ne poznaje uravnilovku: zarada mora pratiti stručnost, odgovornost, produktivnost i tržišnu vrijednost rada. To se navodi u saopštenju koje potpisuje izvršni direktor Boris Marđonović.
Od puta Berane – Kolašin do zaobilaznice oko Rožaja, bosanskohercegovačka kompanija “Euroasfalt” ostavila je iza sebe projekte sa probijenim rokovima, višestruko uvećanim troškovima i nezavršenim radovima, a za štetu koju je država Crna Gora trpila i još uvijek trpi niko do sada nije odgovarao.
Ekonomski analitičar Predrag Zečević i izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović saglasni su da bi Euro model i povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta mogli donijeti značajan rast zarada i životnog standarda. Zečević ocjenjuje da bi veća primanja podstakla potrošnju, smanjila nejednakost i mogla pokrenuti novi ekonomski ciklus, dok Mrdović upozorava da Vlada paralelno mora spriječiti vještački rast cijena kako povećane zarade ne bi „pojele“ inflacija i trgovačke marže.
Tri četvrtine zaposlenih u Crnoj Gori radi u sektoru usluga. Za sagovornike RTCG to nije problem, ali savjetuju da se otpornost ekonomije gradi razvojem poljoprivrede, proizvodnje i drugih neuslužnih sektora, kako bi bila otpornija na eventualne krize.
Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore (Fond PIO) nije učestvovao u izradi reformskog programa "Euro model", pa im je potrebno dodatno vrijeme kako bi se detaljnije upoznali sa predloženim modelom i normativnim izmjenama i nakon toga izjasnili, saopšteno je iz Fonda. Kazali su da Fond PIO izuzetno pozitivnim ocjenjuje sve inicijative i mjere usmjerene ka unapređenju životnog standarda građana, a posebno penzionera.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
