NAKON IZBORA

Suđenje za korupciju premijeru Izraela Benjaminu Netanjahuu počeće 17. marta, samo dvije nedjelje poslije parlamentarnih izbora, saopštio je danas izraelski sud.

Netanjahu je optužen za prevaru, zloupotrebu povjerenja u tri slučaja, uključujući mito u jednom od njih.

Vrhovni izraelski tužilac Avihaj Mandelblit je u novembru podigao optužnicu protiv Netanjahua za primanje skupih poklona od bogatih prijatelja bisnismena i što je u zamjenu za pozitivno izvještavanje u medijima nudio usluge.

U kratkom saopštenju suda je navedeno da se očekuje da će Netanjahu prisustvovati početnom saslušanju.

U Izraelu će se 2. marta održati treći parlamentarni izbori za manje od godinu dana.

Na tim izborima Netanjahu, izraelski premijer sa najdužim stažom od preko 13 godina, se bori za političko preživljavanje.

Prve dvije runde izbora bile su mahom referendum o Netanjahuu, a ne očekuje se da treći budu drugačiji.

Netanjahu u svojoj kampanji nastoji da skrene pažnju sa optužbi za korupciju, ističući prije svega svoje veze sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.

Njegov glavni politički rival, bivši načelnik izraelskog Generalštaba Beni Ganc, tvrdi da Netanjahu nije sposoban da rukovodi zemljom dok se brani od optužbi.

Na izborima u aprilu i septembru nije bilo jasnog pobjednika i nova vlada nije formirana.

Ispitivanja javnog mnjenja prije izbora nagovještavaju da će i Netanjahuu i Gancu biti teško da obezbijede parlamentarnu većinu.

ZBOG EPIDEMIJE

Ruske vlasti su danas saopštile da će od četvrtka državljanima Kine biti zabranjen ulazak u Rusiju, što je nova drastična mjera u borbi protiv širenja epidemije novog koronvirusa koji izaziva upalu pluća.

“Ulazak kineskih državljana preko granica Rusije biće obustavljen počev od 20. februara za radna i privatna putovanja, i putovanja radi studija i turizma”, izjavila je potpredsjednica Vlade Rusije, zadužena za zdravstvo Tatijana Golikova.

Ta zvaničnica koja je na čelu grupe za borbu protiv novog soja koronavirusa “Covid-19” je rekla da je ta odluka donijeta “zbog pogoršavanja epidemije u Kini i jer kineski državljani i dalje dolaze u Rusiju”.

Mnogi Kinezi su u Rusiji kao turisti, studenati ili tamo rade. Ruski aerodromi se masovno koriste kao tranzitna tačka između Kine i Evrope.

Rusija je ranije naložila zatvaranje oko 4.250 kilometara granice s Kinom, kao i obustavljanje željezničkih linija i smanjenje broja letova aviona prema kineskim gradovima.

Po posljednjem bilansu, u Kini je novim koronavirusom inficirano više od 72.000 ljudi od kojih je skoro 1.900 umrlo.

U Rusiji zvanično nema pacijenata s novim koronavirusom pošto su prošle nedjelje iz bolnice otpuštena jedina dva pacijenta, državljani Kine koji su, po ruskim ljekarima, imali blagu infekciju.

REAKCIJE U BIH NA DODIKOVE IZJAVE

Odluke parlamenta Republike Srpske i izjave Milorada Dodika da će se taj entitet odvojiti od BiH i naći način za neki državni oblik sa Srbijom, izazvali su buru reakcija zvaničnika u BiH.

Predsjednik SDA i nekadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH, je juče izjavio da misli da stanje nije takvo da će se BiH ponovo morati braniti oružjem, ali je takođe ocijenio da je sadašnja kriza krajnje ozbiljna, prenio je Index.hr.

“Ako sruše mirovni sporazum, srušiće mir. Ne dao bog da se krene u takav jedan scenario”, kazao je Izetbegović u intervjuu za sarajevsku televiziju “Hayat”.

Kazao je i da je problem u tome što i srpska i hrvatska strana traže izmjenu ustava po svojim mjerilima, ali da je SDA odlučan da ne popusti pred ucjenama.

“Neka izvole, ući ćemo u krizu, a videćemo ko će najduže izdržati. Mi alternative nemamo. Ovde treba tvrdo igrati”, kazao je Izetbegović.

Ponovo je pozvao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da razmisli kuda ga vodi javno proklamirano savezništvo s Dodikom.

“Uporno upozoravam Čovića da ne ide u tom smjeru u kojem je išao (Mate) Boban s (Radovanom) Karadžićem svojevremeno. Kada se sve završilo, pola Hrvata u ovoj zemlji nije bilo, a radi jedne lavirajuće politike koja je bila nedosljedna. Nepravedno je staviti se u ovom času na stranu Dodika zbog Hrvata koje je on u RS-u pomnožio s nulom. Hrvati se tamo ni za šta ne pitaju”, kazao je Izetbegović.

Incko: Entiteti u BiH nemaju pravo da se otcijepe

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je da je uvjeren da do referenduma u Republici Srpskoj neće doći, zbog prošlosti.

“Čak i ako bi se referendum desio, ne bi imao zakonske validnosti”, rekao je Incko za televiziju N1.

On je dodao da će OHR insistirati na poštovanju Dejtonskog sporazuma kojim je zagarantovan suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine, kao i da postoji i Ustav BiH.

“Po Dejtonskom sporazumu, entiteti nemaju pravo da se otcijepe. Otcjepljenje bi bilo prekoračenje crvene linije, a međuentitetska linija nije nikakva granica”, rekao je on.

Takve linije, objašnjava, postoje u Hrvatskoj kao županije, a u Njemačkoj kao pokrajine.

“Ali sve je to BiH koja vuče svoj teritorijalni suverenitet i ne smijemo zaboraviti da je BiH primljena u UN kao jedinstvena država 1992. godine, zajedno sa Slovenijom, Hrvatskom. Sve su primljene isti dan u UN i to je oslonac i temelj za BiH. Unutrašnje granice su se mijenjale u Dejtonu, ali samo unutrašnje”, naveo je Incko.

GRADONAČELNIK LONDONA

Gradonačelnik Londona Sadik Kan založio se danas u Briselu da Britanci zadrže državljanstvo Evropske unije (EU), kao i druga prava koja idu s tim, uprkos Bregzitu.

“Mnogi Londonci su tužni nakon što smo napustili EU. Ali i dalje imamo osjećaj pripadnosti evropskoj porodici, mi smo Evropljani”, rekao je Kan koji se danas u Briselu sastao sa nekoliko evropskih zvaničnika, među kojima i sa pregovaračem o Bregzitu Mišelom Barnijeom.

Kan je rekao da bi u novoj fazi pregovora između Londona i Brisela trebalo da bude i pitanje “združenog državljanstva”. To bi Britancima omogućilo da zadrže prava koja su do sada imali i kao građani EU, a među njima je sloboda kretanja i rad u drugim zemljama Unije.

Velika Britanija se od 1. februara nalazi u prelaznom periodu tokom kojeg nastavlja da primjenjuje evropska pravila.

U tom periodu koji se završava 31. decembra, obje strane treba da postignu dogovor o budućim odnosima.

ŠPANIJA

Španski poljoprivrednici u fluorescentnim žutim prslucima počeli su danas traktorima i drugim vozilima da blokiraju autoputeve na jugozapadu zemlje u najnovijem masovnom proterstu zbog, kako smatraju, drastičnog pada prihoda u tom sektoru.

Današnje skupove, najvećim dijelom u oblasti Ekstremadura koja se graniči sa Portugalom, sazvalo je nekoliko sindikata koji traže od vlade da osigura realističnije maloprodajne cijene voća i povrća.

Anhel Garsija, šef regionalnog udruženja mladih poljoprivrednika Asaja, pozvao je sve poljoprivrednike u Ekstramaduri u štrajk. On je rekao da će se oko 700 traktora pridružiti blokadi puteva.

Skoro svakodnevni protesti širom Španije protiv visokih proizvodnih troškova i niskih cijena poljoprivrednih proizvoda predstavljaju veliki izazov za nedavno formiranu koalicionu vladu predvođenu Socijalistima u vrijeme kada Evropska unija planira da smanji poljoprivredne subvencije.

Protesti se održavaju u sred prijetnji SAD o uvođenju dodatnih carina.

Sindikati, ali i Vlada, optužuju velike lance supermarketa da režu cijene za voće i povrće i primoravaju proizvođače da daju svoju robu u bescijenje.