PLANOVI CEDISA

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) spremio je za naredne dvije godine oko dva miliona eura za nabavku drvenih impregnisanih stubova za elektromrežu.

Prema podacima Dana, prije nekoliko dana izvršni direktor CEDIS-a Zoran Đukanović potpisao je prvi ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem, barskom kompanijom “Baranka eksport import Pejanović”, koju je predstavljao Željko Pejanović.

Radi se o ugovoru vrijednom oko 350 hiljada eura, sa uračunatim porezom na dodat vrijednost (PDV).

Tom ugovoru prethodila je odluka o izboru najpovoljnije ponude iz oktobra prošle godine kad je zaključeno da su četiri ponude ispravne, i to kompanije Baranka eksport import Pejanović, kompanije RK-PH iz Podgorice, Ramela iz Nikšića, kao i zajednička ponuda firmi GAT iz Novog Sada i GAT Montenegro iz Kotora.

Sa tim ponuđačima predstavnici CEDIS-a su krajem oktobra potpisali okvirni sporazum za nabavku drvenih stubova.

CEDIS prilikom obnavljanja stubova na elektro mreži koristi i betonske i drvene stubove, međutim tenderom koji je raspisan u julu prošle godine, betonski stubovi nijesu traženi.

PLANOVI CEDISA

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) spremio je za naredne dvije godine oko dva miliona eura za nabavku drvenih impregnisanih stubova za elektromrežu.

Prema podacima Dana, prije nekoliko dana izvršni direktor CEDIS-a Zoran Đukanović potpisao je prvi ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem, barskom kompanijom “Baranka eksport import Pejanović”, koju je predstavljao Željko Pejanović.

Radi se o ugovoru vrijednom oko 350 hiljada eura, sa uračunatim porezom na dodat vrijednost (PDV).

Tom ugovoru prethodila je odluka o izboru najpovoljnije ponude iz oktobra prošle godine kad je zaključeno da su četiri ponude ispravne, i to kompanije Baranka eksport import Pejanović, kompanije RK-PH iz Podgorice, Ramela iz Nikšića, kao i zajednička ponuda firmi GAT iz Novog Sada i GAT Montenegro iz Kotora.

Sa tim ponuđačima predstavnici CEDIS-a su krajem oktobra potpisali okvirni sporazum za nabavku drvenih stubova.

CEDIS prilikom obnavljanja stubova na elektro mreži koristi i betonske i drvene stubove, međutim tenderom koji je raspisan u julu prošle godine, betonski stubovi nijesu traženi.

NOVA ISTRAŽIVANJA

Nova istraživanja sugerišu da su se neandertalci, kako bi izbjegli hladnoću, grupno kretali ka jugu Evrope, ka Španiji i da su tako imali veće šanse za opstanak.

Neandertalci su izbjegavali druge djelove Evrope tokom posljednjeg ledenog doba i tako stizali i do Gibraltara.

Španski naučnici su tu teoriju zasnovali na otkriću otiska stopala pronađenog u jednom kamenolomu u Gibraltaru. U pitanju je bio otisak stopala neandertalca koji je živio prije oko 30.000 godina.

U to vrijeme Evropa je prolazila kroz posljednje ledeno doba.

“Otisak stopala pokazuje da je Pirinejsko poluostrvo u to vrijeme bilo vrsta utočišta za ovu vrstu. Tu su nastajala prava sezonska naselja“, rekao je Hoakin Rodrigez Vidal, profesor geodinamike i paleontologije na Univerzitetu Huelva u Španiji.

Neandertalci su izumrla vrsta za koju se smatra da je živjela prije oko 40.000 godina.

Istraživački tim otkrio je i niz otisaka sisara koje su takođe putovale na jug da bi izbjegle hladnoću, uključujući slonove, koze, bovile i mačke.

Posljednjih godina, a posebno tokom posljednje decenije, postaje sve očiglednije da su neandertalci potcijenjeni, kažu stručnjaci.

Osim što su se snalazili u migriranju zbog klime i hrane, organizovali sezonska naselja, čini se vjerovatnim da su neandertalci i sahranjivali svoje mrtve, imajući na umu koncept zagrobnog života.

Koristili su ukrase i nakit, a bavili su se i umjetnošću u pećinama.

NOVA ISTRAŽIVANJA

Nova istraživanja sugerišu da su se neandertalci, kako bi izbjegli hladnoću, grupno kretali ka jugu Evrope, ka Španiji i da su tako imali veće šanse za opstanak.

Neandertalci su izbjegavali druge djelove Evrope tokom posljednjeg ledenog doba i tako stizali i do Gibraltara.

Španski naučnici su tu teoriju zasnovali na otkriću otiska stopala pronađenog u jednom kamenolomu u Gibraltaru. U pitanju je bio otisak stopala neandertalca koji je živio prije oko 30.000 godina.

U to vrijeme Evropa je prolazila kroz posljednje ledeno doba.

“Otisak stopala pokazuje da je Pirinejsko poluostrvo u to vrijeme bilo vrsta utočišta za ovu vrstu. Tu su nastajala prava sezonska naselja“, rekao je Hoakin Rodrigez Vidal, profesor geodinamike i paleontologije na Univerzitetu Huelva u Španiji.

Neandertalci su izumrla vrsta za koju se smatra da je živjela prije oko 40.000 godina.

Istraživački tim otkrio je i niz otisaka sisara koje su takođe putovale na jug da bi izbjegle hladnoću, uključujući slonove, koze, bovile i mačke.

Posljednjih godina, a posebno tokom posljednje decenije, postaje sve očiglednije da su neandertalci potcijenjeni, kažu stručnjaci.

Osim što su se snalazili u migriranju zbog klime i hrane, organizovali sezonska naselja, čini se vjerovatnim da su neandertalci i sahranjivali svoje mrtve, imajući na umu koncept zagrobnog života.

Koristili su ukrase i nakit, a bavili su se i umjetnošću u pećinama.

13 RAZLOGA

Često slušamo o tome koje su zemlje najbolje i najsrećnije za život i pitamo se kako je moguće da se u pojedinim djelovima svijeta živi tako srećno i zadovoljno. Sada možda imamo i odgovor na to pitanje.

Finska se smatra jednom od najsrećnijih zemalja, prenosi Bright Side. Možda razlog za to leži u sljedećim činjenicama:

1. Finci dosta vremena provode vani

Oko 70% teritorije Finske je prekriveno šumom i to je glavni razlog zbog kojeg se Finci osjećaju ugodno u šumama. Osjećaju se zaštićenim kada ih okružuje priroda i to ih smiruje. Takođe, dosta vremena provode vani i idu u šetnje i često voze bicikl.

2. Slobodno piju vodu

Finsku već zovu “zemljom hiljadu jezera”. Ova jezera nastala su kao posljedica ledenjaka koji se otopio prije oko 10.000 godina. Voda u njima je toliko čista da je mogu piti direktno iz slavine kod kuće, bez ikakvog dodatnog procesa pročišćavanja. Skoro svaki restoran će vam ponuditi bocu vode besplatno, čak i ako zaboravite da je tražite.

3. Dječji doplatak se isplaćuje redovno, sve dok dijete ne napuni 17 godina

Roditelji u Finskoj dobijaju dječji doplatak u iznosu od 100 eura mjesečno. Ta svota se malo povećava sa svakim sljedećim djetetom rođenim u jednoj porodici i isplaćuje se sve dok dijete ne napuni 17 godina. Taj novac ljudi mogu trošiti kako žele, ali uglavnom ga ne koriste, već štede kako bi svom djetetu osigurali pristojan iznos za život u budućnosti. Osim toga, odmah nakon rođenja djeteta, roditelji dobijaju kutije koje sadrže sve stvari potrebne za bebu. U njima se nalaze 64 različita predmeta, uključujući odjeću, igračke, kao i sve informacije o brizi za novorođenče.

4. Imaju najbolju picu na svijetu

Sve je počelo sa Silviom Berluskonijem koji je izjavio da ne voli finsku hranu. Posebno oštro je govorio o dimljenoj divljači bez ukusa, i rekao da se ona ne može uporediti sa šunkom iz Parme. Tri godine kasnije, Finska je pobijedila na internacionalnom takmičenju u pravljenju pice, ostavljajući Italiju iza sebe i predstavili su poznatu “Berlusconi” picu s jelenovim mesom.

5. Jedna su od vodećih zemalja u svijetu po reciklaži otpada

Finska se drži “kružne ekonomije” koja omogućava korišćenje svih sredstava dostupnih društvu, ali uz minimalnu količinu otpada. 99% komunalnog otpada se ili reciklira ili spaljuje na posebnim mjestima, što kasnije stvara energiju. Također devet od 10 plastičnih boca se reciklira, a isto važi i za staklene proizvode kod kojih je postotak recikliranja još veći.

6. Visok je stepen povjerenja u policiju

Posebnost finske policije nalazi se u tome što su oni, organizacijski, jedna formacija, a ne nekoliko zasebnih struktura kao u većini zemalja svijeta. To praktikuju kako bi se suprotstavili mogućim pokušajima bilo koje grupe vladajućih krugova da monopolizuju policiju i utiču na nju. Kao što praksa pokazuje, ovo je bila jedna od najboljih odluka finske vlade, jer se pokazalo da gotovo 90% Finaca vjeruje policiji.

7. Postoji mnogo takmičenja u neobičnim sportovima

Sport je dio svakodnevnog života u Finskoj. Osim dobro poznatih sportova, u ovoj zemlji postoje takmičenja, poput onih u brizi o ženi, u bacaju mobilnog telefona, lovu na komarce, bacanju čizama.

8. Prva su zemlja koja svakom stanovniku daje pristup internetu

Od 2010. godine Finska je postala prva država na svijetu koja je ustanovila pravo građana na pristup internetu. Vlada je naredila dobavljačima interneta da osiguraju korisnicima interneta velike brzine odmah. Dok vlade drugih zemalja ne garantuju brzi internet zbog straha od piraterije, Finci su prepoznali da je internet nužan kako bi se bolje radilo.

9. Očevi provode više vremena s djecom nego majke

U ovoj zemlji je napisan niz zakona koji nagrađuju veću uključenost očeva u odgajanje djece. Na primjer, odsustvo očeva s posla može trajati devet sedmica i tokom tog vremena im se isplaćuje 70% zarade. To je pretvorilo Finsku u prvu državu u kojoj očevi više učestvuju u odgoju djece nego majke.

10. Zauzimaju drugo mjesto u svijetu po konzumaciji kafe

Prema podacima Međunarodnog udruženja za kafu, svaki Finac popije 26,5 kg kafe godišnje. Svaka pauza za kafu na poslu ili u školi, za Fince je sveta stvar i uvijek se mora osigurati dovoljno vremena za nju.

11. Selo Djeda Mraza

Malo selo u Laponiji u Finskoj zove se Joulupukki (finski izraz za Djeda Mraza) i otvoreno je za posjete finskom Djedu Mrazu tokom cijele godine. Finski Djeda Mraz ima i pravi pasoš u kojoj je kao datum rođenja napisano “prije mnogo vremena”, a u bračnom statusu stoji “oženjen”. Njegova žena zove se Joulumuori, što bi značilo Baka Mrazica.

12. Besplatno obrazovanje

Obrazovanje u Finskoj podrazumijeva znanje finskog i engleskog jezika, o čemu svjedoči i polaganje međunarodnih ispita u ovoj zemlji. Obrazovanje u javnim institucijama, kako u školama, tako i na univerzitetima, za one koji dolaze iz Evropske unije je besplatno. Takođe, obrazovanje u Finskoj smatra se jednim od najkvalitetnijih na svijetu.

13. Filozofija sreće: “Sisu and kalsarikännit”

Riječ “sisu” nema doslovan ekvivalent u drugim jezicima, ali se često prevodi kao stoička odlučnost, hrabrost i čvrstoća. Ta riječ označava potpunu smirenost, vitalnu energiju, snagu i emocionalnu samokontrolu. Ovaj koncept prerastao je u čitavu filozofiju i postao svojevrstan način života u Finskoj u 20. vijeku. “Sisu” u dječjem odgoju promoviše ideju da dijete može sve.

13 RAZLOGA

Često slušamo o tome koje su zemlje najbolje i najsrećnije za život i pitamo se kako je moguće da se u pojedinim djelovima svijeta živi tako srećno i zadovoljno. Sada možda imamo i odgovor na to pitanje.

Finska se smatra jednom od najsrećnijih zemalja, prenosi Bright Side. Možda razlog za to leži u sljedećim činjenicama:

1. Finci dosta vremena provode vani

Oko 70% teritorije Finske je prekriveno šumom i to je glavni razlog zbog kojeg se Finci osjećaju ugodno u šumama. Osjećaju se zaštićenim kada ih okružuje priroda i to ih smiruje. Takođe, dosta vremena provode vani i idu u šetnje i često voze bicikl.

2. Slobodno piju vodu

Finsku već zovu “zemljom hiljadu jezera”. Ova jezera nastala su kao posljedica ledenjaka koji se otopio prije oko 10.000 godina. Voda u njima je toliko čista da je mogu piti direktno iz slavine kod kuće, bez ikakvog dodatnog procesa pročišćavanja. Skoro svaki restoran će vam ponuditi bocu vode besplatno, čak i ako zaboravite da je tražite.

3. Dječji doplatak se isplaćuje redovno, sve dok dijete ne napuni 17 godina

Roditelji u Finskoj dobijaju dječji doplatak u iznosu od 100 eura mjesečno. Ta svota se malo povećava sa svakim sljedećim djetetom rođenim u jednoj porodici i isplaćuje se sve dok dijete ne napuni 17 godina. Taj novac ljudi mogu trošiti kako žele, ali uglavnom ga ne koriste, već štede kako bi svom djetetu osigurali pristojan iznos za život u budućnosti. Osim toga, odmah nakon rođenja djeteta, roditelji dobijaju kutije koje sadrže sve stvari potrebne za bebu. U njima se nalaze 64 različita predmeta, uključujući odjeću, igračke, kao i sve informacije o brizi za novorođenče.

4. Imaju najbolju picu na svijetu

Sve je počelo sa Silviom Berluskonijem koji je izjavio da ne voli finsku hranu. Posebno oštro je govorio o dimljenoj divljači bez ukusa, i rekao da se ona ne može uporediti sa šunkom iz Parme. Tri godine kasnije, Finska je pobijedila na internacionalnom takmičenju u pravljenju pice, ostavljajući Italiju iza sebe i predstavili su poznatu “Berlusconi” picu s jelenovim mesom.

5. Jedna su od vodećih zemalja u svijetu po reciklaži otpada

Finska se drži “kružne ekonomije” koja omogućava korišćenje svih sredstava dostupnih društvu, ali uz minimalnu količinu otpada. 99% komunalnog otpada se ili reciklira ili spaljuje na posebnim mjestima, što kasnije stvara energiju. Također devet od 10 plastičnih boca se reciklira, a isto važi i za staklene proizvode kod kojih je postotak recikliranja još veći.

6. Visok je stepen povjerenja u policiju

Posebnost finske policije nalazi se u tome što su oni, organizacijski, jedna formacija, a ne nekoliko zasebnih struktura kao u većini zemalja svijeta. To praktikuju kako bi se suprotstavili mogućim pokušajima bilo koje grupe vladajućih krugova da monopolizuju policiju i utiču na nju. Kao što praksa pokazuje, ovo je bila jedna od najboljih odluka finske vlade, jer se pokazalo da gotovo 90% Finaca vjeruje policiji.

7. Postoji mnogo takmičenja u neobičnim sportovima

Sport je dio svakodnevnog života u Finskoj. Osim dobro poznatih sportova, u ovoj zemlji postoje takmičenja, poput onih u brizi o ženi, u bacaju mobilnog telefona, lovu na komarce, bacanju čizama.

8. Prva su zemlja koja svakom stanovniku daje pristup internetu

Od 2010. godine Finska je postala prva država na svijetu koja je ustanovila pravo građana na pristup internetu. Vlada je naredila dobavljačima interneta da osiguraju korisnicima interneta velike brzine odmah. Dok vlade drugih zemalja ne garantuju brzi internet zbog straha od piraterije, Finci su prepoznali da je internet nužan kako bi se bolje radilo.

9. Očevi provode više vremena s djecom nego majke

U ovoj zemlji je napisan niz zakona koji nagrađuju veću uključenost očeva u odgajanje djece. Na primjer, odsustvo očeva s posla može trajati devet sedmica i tokom tog vremena im se isplaćuje 70% zarade. To je pretvorilo Finsku u prvu državu u kojoj očevi više učestvuju u odgoju djece nego majke.

10. Zauzimaju drugo mjesto u svijetu po konzumaciji kafe

Prema podacima Međunarodnog udruženja za kafu, svaki Finac popije 26,5 kg kafe godišnje. Svaka pauza za kafu na poslu ili u školi, za Fince je sveta stvar i uvijek se mora osigurati dovoljno vremena za nju.

11. Selo Djeda Mraza

Malo selo u Laponiji u Finskoj zove se Joulupukki (finski izraz za Djeda Mraza) i otvoreno je za posjete finskom Djedu Mrazu tokom cijele godine. Finski Djeda Mraz ima i pravi pasoš u kojoj je kao datum rođenja napisano “prije mnogo vremena”, a u bračnom statusu stoji “oženjen”. Njegova žena zove se Joulumuori, što bi značilo Baka Mrazica.

12. Besplatno obrazovanje

Obrazovanje u Finskoj podrazumijeva znanje finskog i engleskog jezika, o čemu svjedoči i polaganje međunarodnih ispita u ovoj zemlji. Obrazovanje u javnim institucijama, kako u školama, tako i na univerzitetima, za one koji dolaze iz Evropske unije je besplatno. Takođe, obrazovanje u Finskoj smatra se jednim od najkvalitetnijih na svijetu.

13. Filozofija sreće: “Sisu and kalsarikännit”

Riječ “sisu” nema doslovan ekvivalent u drugim jezicima, ali se često prevodi kao stoička odlučnost, hrabrost i čvrstoća. Ta riječ označava potpunu smirenost, vitalnu energiju, snagu i emocionalnu samokontrolu. Ovaj koncept prerastao je u čitavu filozofiju i postao svojevrstan način života u Finskoj u 20. vijeku. “Sisu” u dječjem odgoju promoviše ideju da dijete može sve.

VOJINOVIĆ SAOPŠTILA

Na principu “zagađivač plaća” Eko fond će dominatno prikupljati naknade od svih onih koji obavljaju aktivnosti koje zagađuju životnu sredinu. Ta sredstva dalje će biti namjenski plasirana u programe i projekte u oblasti životne sredine na državnom i lokalnom nivou, kazala je Pobjedi Ivana Vojinović, generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT).

Vojinović podsjeća da je Eko fond Vlada osnovala krajem 2018. godine s ciljem finansiranja i pružanja tehničke podrške projektima i programima u oblasti životne sredine, klimatskih promjena i energetske efikasnosti.

“Tokom prošle godine sprovedene su neophodne aktivnosti da bi se stvorili uslovi za početak njegovog operativnog funkcionisanja. To se odnosi na imenovanje Odbora direktora kao organa upravljanja Fonda, i donošenja Statuta od strane Vlade, čijim su se stupanjem na snagu sredinom novembra stekli uslovi za izbor i imenovanje izvršnog direktora, kao organa rukovođenja Fonda” objasnila je Vojinović.

Primjena

Pored toga što će se novac dobijati od zagađivača, dodatno finanasiranje Eko fonda, kako ističe Vojinović, obezbjeđivaće se i iz kredita, donacija, instrumenata, programa i fondova EU, UN-a i drugih međunarodnih organizacija.

“Predviđeno je da, u narednom periodu, prihodi Fonda budu i sredstva od naknada definisanih drugim propisima iz oblasti životne sredine, pri čemu je neophodno izvršiti određene izmjene u nekim od tih zakona. Primjera radi, novim Zakonom o upravljanju otpadom stvoriće se pravni osnov za naplatu naknada i od elektronskog i električnog otpada, ambalaže, guma, baterija, akumulatora. Eko fond će raditi i na ostvarivanju saradnje sa međunarodnim institucijama i organizacijama, kao i privatnim sektorom, s ciljem osiguranja dodatnih izvora finansiranja”, naglasila je Vojinović.

Inače, princip “zagađivač plaća” se već u određenoj mjeri primjenjuje, jer eko naknadu u državni budžet, kako objašnjava, uplaćuju lica koja ispuštaju zagađujuće materije u vazduh, uvoze supstance koje oštećuju ozonski omotač, kao i stvaraju i deponuju opasan otpad.

“Preusmjeravanjem eko-naknada u Eko fond navedeni princip će se u cijelosti primijeniti”, kazala je Vojinović.

Zeleni sporazum

Kako je istakla, Evropska komisija priprema niz novina kada je u pitanju zaštita životne sredine. Ona podsjeća da je u decembru stupio i novi Evropski zeleni sporazum.

“Evropska komisija je u decembru prezentovala Evropski zeleni sporazum (European Green Deal), tj. početni plan glavnih politka i mjera za postizanje održive ekonomije Evropske unije. Ovaj sporazum predstavlja novu strategiju rasta, fokusiranog na transformisanje dosadašnjeg načina proizvodnje, rada i života građana EU. U pitanju je nova strategija rasta koja ima za cilj pretvaranje EU u prosperitetno društvo, sa modernom, ekonomičnom i konkurentnom ekonomijom u kojoj nema emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2050. i gdje se ekonomski rast postiže i bez dosadašnjeg načina korišćenja resursa”, kazala je Vojinović.

Ona objašnjava da ovaj dokument sadrži paket transformativnih politika kojima nova Evropska komisija želi da odgovori na klimatske promjene i izgradi temelje zelene ekonomije.

VOJINOVIĆ SAOPŠTILA

Na principu “zagađivač plaća” Eko fond će dominatno prikupljati naknade od svih onih koji obavljaju aktivnosti koje zagađuju životnu sredinu. Ta sredstva dalje će biti namjenski plasirana u programe i projekte u oblasti životne sredine na državnom i lokalnom nivou, kazala je Pobjedi Ivana Vojinović, generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT).

Vojinović podsjeća da je Eko fond Vlada osnovala krajem 2018. godine s ciljem finansiranja i pružanja tehničke podrške projektima i programima u oblasti životne sredine, klimatskih promjena i energetske efikasnosti.

“Tokom prošle godine sprovedene su neophodne aktivnosti da bi se stvorili uslovi za početak njegovog operativnog funkcionisanja. To se odnosi na imenovanje Odbora direktora kao organa upravljanja Fonda, i donošenja Statuta od strane Vlade, čijim su se stupanjem na snagu sredinom novembra stekli uslovi za izbor i imenovanje izvršnog direktora, kao organa rukovođenja Fonda” objasnila je Vojinović.

Primjena

Pored toga što će se novac dobijati od zagađivača, dodatno finanasiranje Eko fonda, kako ističe Vojinović, obezbjeđivaće se i iz kredita, donacija, instrumenata, programa i fondova EU, UN-a i drugih međunarodnih organizacija.

“Predviđeno je da, u narednom periodu, prihodi Fonda budu i sredstva od naknada definisanih drugim propisima iz oblasti životne sredine, pri čemu je neophodno izvršiti određene izmjene u nekim od tih zakona. Primjera radi, novim Zakonom o upravljanju otpadom stvoriće se pravni osnov za naplatu naknada i od elektronskog i električnog otpada, ambalaže, guma, baterija, akumulatora. Eko fond će raditi i na ostvarivanju saradnje sa međunarodnim institucijama i organizacijama, kao i privatnim sektorom, s ciljem osiguranja dodatnih izvora finansiranja”, naglasila je Vojinović.

Inače, princip “zagađivač plaća” se već u određenoj mjeri primjenjuje, jer eko naknadu u državni budžet, kako objašnjava, uplaćuju lica koja ispuštaju zagađujuće materije u vazduh, uvoze supstance koje oštećuju ozonski omotač, kao i stvaraju i deponuju opasan otpad.

“Preusmjeravanjem eko-naknada u Eko fond navedeni princip će se u cijelosti primijeniti”, kazala je Vojinović.

Zeleni sporazum

Kako je istakla, Evropska komisija priprema niz novina kada je u pitanju zaštita životne sredine. Ona podsjeća da je u decembru stupio i novi Evropski zeleni sporazum.

“Evropska komisija je u decembru prezentovala Evropski zeleni sporazum (European Green Deal), tj. početni plan glavnih politka i mjera za postizanje održive ekonomije Evropske unije. Ovaj sporazum predstavlja novu strategiju rasta, fokusiranog na transformisanje dosadašnjeg načina proizvodnje, rada i života građana EU. U pitanju je nova strategija rasta koja ima za cilj pretvaranje EU u prosperitetno društvo, sa modernom, ekonomičnom i konkurentnom ekonomijom u kojoj nema emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2050. i gdje se ekonomski rast postiže i bez dosadašnjeg načina korišćenja resursa”, kazala je Vojinović.

Ona objašnjava da ovaj dokument sadrži paket transformativnih politika kojima nova Evropska komisija želi da odgovori na klimatske promjene i izgradi temelje zelene ekonomije.

OPROŠTAJ OD NEDE

Vijest koja je rastužila mnoge je da je preminula jedna od najvećih jugoslovenskih glumica Neda Arnerić. Tokom karijere duge pet decenija, snimila je više stotina filmova, a glumila je i u 40 pozorišnih predstava. Za svoj rad dobila je brojna priznanja, a ostaće upamćena kao jedna od najvoljenijih glumica u bivšoj Jugoslaviji.

 

Glumica Neda Arnerić prepoznatljivom pojavom, toplinom i osobenim šarmom kojim je plijenila, osvojila je naša srca i upisala se na listu glumačkih velikana.

Zvali su je jugoslovenska Širli Temp, važila je za ljepoticu. Voljeli su je svuda u regionu i, kako je sama rekla, svi su je dožiivljavali kao svoju.

Bila je zapažena po brojnim ulogama.

Njen film “San” iz 1966. napravio je od Nede prvu dječju filmsku zvijezdu. U karijeri dugoj pola vijeka ostvarila je značajne uloge u filmovima “Višnja na Tašmajdanu”, “Užička Republika”, “Sutjeska”, “Valter brani Sarajevo”, “Varljivo leto 68”.

Proslavila se u kultnom filmu “Ko to tamo peva” i u serijama “Otpisani” i “Grlom u jagode”.

Nakon velike popularnosti 60-ih i 70-tih godina, devedesetih je doživjela veliku slavu zahvaljujući blokbasteru “Tri karte za Holivud” i TV seriji “Policajac sa Petlovog brda”.

“Sebi ako išta želim, to je da još puno radim, jer tad sam najopuštenija, najsrećnija, i osjećam se sigurnom jer se bavim ovim poslom preko 50 godina. Ljudi strašno izgovorena rečenica, preko 50 godina”, kazala je Neda u jednom od intervjua.

Dobitnica je Zlatne i Srebrne arene na Filmskom festivalu u Puli, nagradu Pavle Vujsić za životno djelo, Carica Teodora, za ostvaranje na filmu 2009. dobila je plaketu Jugoslovenske kinoteke.

O njenoj smrti svi pišu u regionu i opraštaju se sa njom brojni umjetnici, glumci reditelji, porukom “Putuj i vidimo se opet pred nekom nebeskom kamerom”.

Ana Ašanin, RTCG

TRAMP PORUČIO

Američki predsjednik Donald Tramp odao je poštu preminulom omanskom sultanu Kabusu bin Saidu al Saidu, navodeći da je bio “istinski partner i prijatelj SAD”.

Prva dama “Melanija i ja smo tužni zbog smrti sultana Kabusa bin Saida al Saida”, naveo je Tramp i dodao da je sultan (80) donio mir i prosperitet u Omanu i “bio je svima prijatelj” koji je saradjivao sa devet američkih predsjednika.

Najdugovječniji zalivski monarh, koji je na vlast došao dvorskim udarom 1970. godine, bio je poznat po diplomatskom balansiranju u Persijskom zalivu i često je bio posrednik u razgovorima SAD i Irana.

  • Bulatović: Ne ukidaju se imena ustanova u Podgorici kako se kome prohtije
    on 04/07/2026 at 08:28

    Stranka evropskog progresa (SEP) usprotivila se inicijativi za promjenu naziva Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, ocjenjujući da bi takav potez predstavljao narušavanje kulturnog i istorijskog nasljeđa Podgorice. Predsjednik Gradskog odbora SEP-a Dragoljub Bulatović poručio je da glavna gradska biblioteka gotovo sedam decenija nosi ime Radosava Ljumovića, španskog borca, antifašiste, novinara i pjesnika, te da se imena ustanova ne mogu mijenjati kako se kome prohtije.

  • Objavljen konkurs za drugi upisni rok na Univerzitetu Crne Gore, slobodno 1.174 mjesta
    on 04/07/2026 at 08:15

    Univerzitet Crne Gore raspisao je konkurs za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2026/27. godinu u drugom upisnom roku, u kojem je na raspolaganju ukupno 1.174 slobodna mjesta na 17 organizacionih jedinica.

  • Mesijeva magija za kraj zelenortske bajke, Kolumbija bolja od Gane
    on 04/07/2026 at 08:11

    Zelenortska Ostrva su osvojila naklonost mnogih neutralnih navijača na ovom Mundijalu, četvrti put zaredom ostali su neporaženi u regularnom delu, ali su pali u produžecima protiv Argentine.

  • Vučić i Heskens – to nema nigde?
    on 04/07/2026 at 07:55

    Znalo se i ranije za postojanje Jerga Heskensa (49), nemačkog službenika, koji u brojnim prilikama prati predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Čak je Vučić nekoliko puta ispričao da ga zove „moj Švaba“.

  • Partnerstvo koje pokreće ekonomski razvoj
    on 04/07/2026 at 07:36

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik đeljošaj poručio je, povodom 250 godina od proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, da Crna Gora i SAD dijele zajedničke demokratske vrijednosti i da ekonomija predstavlja narednu veliku dimenziju njihovog savezništva. On je istakao da je cilj unapređenje investicione saradnje, privlačenje američkog kapitala i jačanje partnerstva kroz projekte u energetici, digitalizaciji, infrastrukturi i turizmu.

  • Uživo na Portalu RTCG: Stanje na graničnim prelazima, naplatnim rampama i kretanje gradskog prevoza u Podgorici
    on 04/07/2026 at 07:19

    Ukoliko idete na put, važno je da pogledate da li ima gužve i kakvo je stanje na graničnim prelazima, tunelu Sozina i auto-putu Princeza Ksenija. Pripremili smo za vas linkove na kojima možete uživo pratiti video snimke sa svih najprometnijih tačaka u zemlji.

  • AMSCG: Pojačan saobraćaj, brojne obustave i izmijenjen režim vožnje
    on 04/07/2026 at 07:06

    Na većini puteva u Crnoj Gori jutros se saobraća nesmetano, ali se tokom dana očekuje pojačana frekvencija vozila, posebno u gradovima i na pojedinim graničnim prelazima, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG). Vozačima savjetuju da vožnju prilagode vremenskim i saobraćajnim uslovima i budu posebno oprezni na dionicama na kojima se izvode radovi, jer je na više putnih pravaca na snazi izmijenjen režim saobraćaja ili privremene obustave.

  • Sorento – čednost juga
    on 04/07/2026 at 06:45

    Iz zvučnika dopire italijanska kancona. Ne bilo koja. Pavarotijev glas. Gledam kroz prozor autobusa kako more udara o crne stene duboko pod nama. Pratim prevod na srpskom:

  • Edi Rama za DW: „Nema gubitka povjerenja u Albaniji“
    on 04/07/2026 at 06:32

    Po prvi put za skoro 13 godina svog premijerskog mandata, Edi Rama se suočava sa ozbiljnim pritiskom. Već više od mjesec dana, hiljade Albanaca svakodnevno protestuju na ulicama i zahtijevaju Raminu ostavku. Njega i njegovu vladu optužuju za korupciju. Mnogi demonstranti smatraju da vlada što više ne donosi odluke u interesu svojih građana, već da bi se održala na vlasti i proširila moć.

  • "Ukidanje imuniteta članovima Vlade jača integritet države"
    on 04/07/2026 at 06:31

    Princip jednakosti svih pred zakonom mora biti neprikosnoven i dosljedno primjenjivan na sve nosioce javnih funkcija, bez izuzetka, poručuje direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Kristina Braletić. Stoga bi, kako ističe, i ustavne izmjene koje predviđaju ukidanje imuniteta članovima Vlade bile jasan signal opredijeljenosti države da podigne nivo integriteta nosilaca najviših funkcija u izvršnoj vlasti. Da je riječ o dobrom predlogu koji je odavno trebalo usvojiti, smatra nekadašnji član Vlade i pravnik Boris Marić. Mišljenja je da bi to, uz još neke zakonske akte, omogućilo stalnu provjeru rada Vlade kada je riječ o koruptivnim djelima.

  • Partnerstvo koje pokreće ekonomski razvoj
    on 04/07/2026 at 07:36

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik đeljošaj poručio je, povodom 250 godina od proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, da Crna Gora i SAD dijele zajedničke demokratske vrijednosti i da ekonomija predstavlja narednu veliku dimenziju njihovog savezništva. On je istakao da je cilj unapređenje investicione saradnje, privlačenje američkog kapitala i jačanje partnerstva kroz projekte u energetici, digitalizaciji, infrastrukturi i turizmu.

  • Obezbijeđeni infrastrukturni preduslovi za uvođenje instant plaćanja 20. jula
    on 03/07/2026 at 18:00

    Centralna banka Crne Gore (CBCG) i bankarski sektor završili su ključne infrastrukturne, tehničke i operativne aktivnosti neophodne za početak rada nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS Clone), koje je planirano za 20. jul.

  • MER: U ponedjeljak javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu
    on 03/07/2026 at 15:10

    Iz Ministarstva ekonomskog razvoja obavijestili su privredne subjekte, preduzetnike, zanatlije i zainteresovanu javnost da će javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu biti raspisani u ponedjeljak, 6. jula.

  • Prihodi od igara na sreću porasli 35,9 odsto, za pola godine u budžet više od 24,5 miliona eura
    on 03/07/2026 at 14:02

    Prihodi od igara na sreću u Crnoj Gori u prvih šest mjeseci ove godine dostigli su 24,57 miliona eura, što je 35,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću. Samo u junu prihodovano je 4,61 milion eura, odnosno 46,34 odsto više nego u junu 2025. godine.

  • Poreska uprava za dva mjeseca izrekla kazne od 666.200 eura
    on 03/07/2026 at 12:24

    Poreska uprava Crne Gore saopštila je da je tokom pojačanih kontrola uoči i na početku ljetnje turističke sezone utvrdila nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, zbog čega je izdato 185 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 666.200 eura.

  • RTCG: Nije utvrđeno nezakonito niti nenamjensko trošenje javnog novca
    on 03/07/2026 at 11:40

    Povodom medijskih interpretacija zapisnika Budžetske inspekcije Ministarstva finansija, koje u značajnoj mjeri odstupaju od njegovog stvarnog sadržaja, smatramo važnim da javnosti predočimo činjenice, saopštavaju iz Radio Televizije Crne Gore (RTCG).

  • Deficit budžeta za prvih pet mjeseci 96,8 miliona eura
    on 03/07/2026 at 11:13

    Crna Gora je u prvih pet mjeseci ostvarila budžetski deficit od 96,8 miliona eura, što predstavlja 1,13 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).

  • Aranitović: Novi IRMS sistem protiv preduzetništva i za tjeranje investitora
    on 02/07/2026 at 16:42

    Odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović kritikovala je novi sistem Poreske uprave koji već duže ne funkcioniše onako kako je planirano, pa građani imaju problema da registruju preduzeća.

  • Radunović: U 2026. rekordna isplata obeštećenja vlasnicima oduzete imovine
    on 02/07/2026 at 15:10

    Vlada Crne Gore je napravila značajan korak u procesu povraćaja i obeštećenja bivših vlasnika oduzetih imovinskih prava, obezbijedivši za 2026. godinu rekordnu isplatu obeštećenja – najveću od početka primjene Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. To je saopšteno iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

  • Vuković: Reforme penzionog sistema moraju biti fiskalno održive
    on 02/07/2026 at 11:05

    Svi predlozi koji se odnose na penzioni sistem moraju da budu realno utemeljeni, sa jasno predviđenim fiskalnim okvirom i procjenama, saopštio je ministar finansija Novica Vuković.