ISTRAŽIVANJE U ALBANIJI

Istraživanje koje su na Kosovu i Albaniji sproveli Kosovska fondacija za otvoreno društvo (KFOS) i Fondacija otvorenog društva za Albaniju (OSFA) pokazalo je da je 74.8 odsto ispitanika u Albaniji za ujedinjenje dvije zemlje, dok je na Kosovu taj procenat manji, oko 64 odsto.

Istraživanje se bavi nizom pitanja koja zanimaju obje zemlje, ali pažnja je bila fokusirana na pitanje koje se stalno postavlja, a to je mogućnost ujedinjenja dvije zemlje.

Istraživanje pokazuje da su se međusobne posjete građana sa obje strane granice značajno porasle, posebno nakon izgradnje autoputa Priština Drač, i pokazuje da građani Kosova više posjećuju Albaniju.

U Albaniji na pitanje kako će glasati ako se održi referendum o ujedinjenju 74,8% ispitanika je odgovorilo pozitivno, dok je na Kosovu manje ljudi glasalo za to, 63,9%.

Protiv nacionalnog jedinstva posebno se izražavaju u urbanim sredinama, kako u Albaniji takođe i na Kosovu.

Razlozi protiv ujedinjenja su različiti, ali izgleda da prevladava uvjerenje da dvije države kao posebne rade bolje.

Istovremeno ispitanici u Albaniji, koji smatraju da je ujedinjenje moguće, ocjenjuju da će ključni faktor u njegovom sprovđenju biti međunarodna zajednica, dotle na Kosovu dijele uvjerenje da takav scenario mogu da sprovedu samo lideri dvije zemlje.

EU BEZ ALTERNATIVE

Hrvatska ima odgovornost da promoviše i podrži svoje susjede sa Zapadnog Balkana na putu reformi i približavanja Evropskoj uniji (EU), kazao je premijer Andrej Plenković i pozvao na redovne i sistematske samite EU – Zapadni Balkan svake dvije godine.

“Samitom u Zagrebu želimo da signaliziramo drugim zemljama članicama da se sastanci sa ovim dijelom Evrope, koji nema drugu alternativu nego da kad sazru uslovi uđe u EU, kao važan politički politički impuls sa najvišeg nivoa, održavaju svake dvije godine”, izjavio je Plenković

On, na marginama ceremonije preuzimanja predsjedavanja Savjetom EU u Zagrebu, nije stavio proširenje među prioritete i ciljeve Hrvatske, ali je to izdvojio kao važnu temu i jasnu političku opredijeljenost Zagreba.

“Želimo da pomognemo našim susjedima i da ih podržimo u ispunjavanju uslova kako bi u godinama koje dolaze prošli put kao Hrvatska”, poručio je Plenković.

Hrvatski premijer, koji se ranije sastao sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom u Parizu, kaže i da vidi mogućnost da franscuska pozicija saopštena u oktobru o proširenju “bude promijenjena”.

“Makron je rekao da želi da samit u Zagrebu bude uspješan, a radi toga mora da dođe do napretka”, kazao je Plenković.

On je ocijenio da u postojećoj politici proširenja već postoje djelovi koji se odnose na pojedine francuske zahtjeve, poput reverzibilnosti procesa u slučaju izostanka reformi.

Plenković je rekao da komesar Oliver Varheji radi na djelovima koji bi mogli da donesu promjene u metodologiji pristupnja Uniji tako da se proces poboljša, bude konkretniji i transparentiniji.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel u Zagrebu je poručio da Brisel mora da pošalje jasnu poruku zemljama Zapadnog Balkana o procesu proširenja, jer je to prilika da se pokaže uticaj Evropske unije.

Bivši belgijski premijer na konferenciji za medije istakao je da Unija mora da postane igrač na međunarodnoj sceni, jer je ipak riječ o ekonomskoj sili s više od 500 miliona stanovnika.