DODIK PORUČIO

Republika Srpska (RS) ne smije odustati od svoje prvobitne namjere da bude nezavisna država, poručio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

 

Dodik je rekao da je Republika Srpska Dejtonskim mirovnim sporazumom “zgurana” u BiH, ali da je po definiciji od 9. januara 1992. godine do danas ona država.

“Po definiciji Repulika Srpska je od 9. januara te 1992. godine do danas, a tako će biti i u budućnosti još više, država. Država se definiše kao prostor koji naseljava narod koji ima izvršnu i zakonodavnu vlast i koji pokazuju sposobnost da vladaju tim prostorima”, rekao je Dodik za ATV, prenosi sarajevsko Oslobođenje.

Srpski član Predsjedništva BiH je ukazao da Republika Srpska ispunjava sve uslove da bude država osim “stolice u UN”, napominjući da se u medijskom prostoru nameće priča o “državi BiH”.

Dodik je naglasio da Srpska nikoga ne mrzi, nego samo hoće da živi “politički i narodni život”.

“Zašto ne dozvole? Sastavni dio Ustava su međunarodne konvencije gdje se kaže da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje. To je sastavni dio Ustava samo ne daju da se o tome priča, jer imaju tri stranca sudije i dva Bošnjaka u Ustavnom sudu koji će svaku odluku te vrste dovesti u pitanje”, rekao je Dodik.

MIHAJLOVIĆEVA

Potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović ocijenila je da je Vlada Crne Gore napravila veliku grešku usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ona je dodala da to može imati posljedice ne samo za Srpsku pravoslavnu crkvu, već i druge vjerske zajednice.

“Ovo je presedan u ponašanju jedne države u odnosu na imovinu jedne vjerske zajednice, tu nema govora o slobodi. Da ne govorimo o statusu SPC i položaju Srba. Plašim se da ćemo imati još dosta problema oko toga, jer ne možete da ostanete imuni na tu nepravdu”, rekla je Mihajlović za televiziju Prva, prenosi ministarstvo u saopštenju.

Navodeći da Srbi u Crnoj Gori znaju da je srpska država sa njima, Mihajlović je poručila da je u Srbiji potrebno više sloge o važnim pitanjima, poput Kosova i položaja Srba, bilo da žive u Crnoj Gori, Hrvatskoj ili negdje drugo u regionu.

Ona je ocijenila da, kad je riječ o takvim temama, treba zaboraviti na dnevnu unutrašnju politiku i izbore i voditi se zajedničkim interesom.

“Ako želimo da zaštitimo prava Srba u regionu moramo biti složniji. Mi smo uz naš narod i onda kada ne možemo mnogo da učinimo, ali možemo da se izjasnimo da nešto nije u redu. Od opozicije smo dosta toga čuli, ali ne i nešto konstruktivno, šta su oni ikada uradili za Srbe u regionu”, rekla je potpredsjednica Vlade Srbije.

“ZA SVA VREMENA”

Nizom manifestacija u Banja Luci, ali i širom Republike Srpske, obilježava se 9. januar – Dan Republike Srpske.

Svečanostima u Banja Luci prisustvuje i predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić.

Dan Republike Srpske ove godine se slavi pod motom “Za sva vremena”.

Na banjalučkom Trgu Krajine biće održan svečani defile, na kom će učestvovati više od 2.400 učesnika.

U Dvorani Borik održaće se svečana akademija, na kojoj će se javnosti obratiti predsjednica RS Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i premijerka Srbije Ana Brnabić.

Svečanu akademiju režirao je Jug Radivojević, dok će besjedu govoriti glumac Miloš Biković.

Mjere bezbjednosti u Banja Luci su pojačane, ugostiteljski i drugi objekti u širem centru grada zatvoreni, kao i više ulica.

U Sarajevu je 9. januara 1992. godine tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH donijla Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine.

Osnovali su je poslanici Skupštine srpskog naroda u BiH, nakon što su preglasani u ključnim pitanjima u Skupštini BiH koja su se ticala opstanka Jugoslavije.

NBA LIGA

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević sa 29 poena vodio je Orlando do pobjede protiv Vašingtona 123:89, u jutros odigranom meču NBA lige.

Vučević je imao i devet skokova i dvije asistencije.

U pobjedničkom timu, koji je upisao 18. trijumf, istakli su se i Evan Furnije sa 19 i Di Džej Afustin sa 18 poena.

Košarkaši Denvera pobijedili su u noći između srijede i četvrtka Dalas u gostima sa 107:106 u NBA ligi.

Pobjedu Denveru donio je srpski košarkaš Nikola Jokić košem 7,9 sekundi prije kraja utakmice.

Jokić je bio najbolji u svom timu sa 33 poena, a imao je i sedam asistencija i šest skokova.

Boban Marjanović nije igrao za Dalas, u čijem se timu sa 27 poena, 10 asistencija i devet skokova istakao Luka Dončić.

Srpski košarkaš Alen Smajlagić postavio je lični rekord u NBA ligi sa 10 poena za Golden Stejt u porazu od Milvokija 107:98.

Milvoki je sa 30 poena predvodio Janis Adetokumbo sa 30 poena.

San Antonio je sa 129:114 pobijedio ekipu Bostona, a Toronto je poslije produžetka rezultatom 112:110 bio bolji od Šarlota.

Majami je slavio protiv Indijane rezultatom 122:108.

Hjuston je sa 122:115 pobijedio Atlantu, Nju Orleans je sa 123:108 bio bolji od Čikaga, dok je Juta sa 128:104 savladala Njujork.

DOLAZE EVROPSKI KOMESARI

Zbog dolaska evropskih komesara u Zagreb i zvaničnog početka predsjedavanja Hrvatske Savjetom EU, mjere bezbjednosti u prijestonici podignute su na najviši nivo.

U Hrvatskoj se obilježava zvanični početak predsjedavanja Hrvatske Savjetom EU, a predsjedavanje će biti otvoreno koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Prema dostupnim podacima, za bezbjednost tokom predsjedavanja brinuće se nekoliko stotina pripadnika policije, a pripadnici Uprave za posebne poslove bezbjednosti pripremali su se nekoliko mjeseci na poligonu kod Vrbovca za poslove obezbjeđenja visokih funkcionera koji će sljedećih šest mjeseci proći kroz Hrvatsku.

Duž puteva kojima će prolaziti kolone vozila sa evropskim funkcionerima, variće se šahtovi, a na lokacijama sastanaka ponovo će biti policajci sa antidron puškama.

Zagrebačka policija u srijedu je upozorila građane Zagreba da se danas i sjutra do 16 sati očekuju manje gužve i povremeni zastoji u saobraćaju.

Svečano otvaranje predsjedavanja uveličaće svih 27 komesara Evropske komisije predvođeni predsjednicom EK Ursulom fon der Lajen. Za visoke zvaničnike na aerodromu je predviđen i poseban prolaz radi obavljanja policijskih i carinskih poslova, a jedan je VIP salon uređen i na terminalu generalne avijacije za putnike koji će tokom predsjedavanja u Zagreb dolaziti privatnim avionima.

Kako se navodi, zvaničnici će biti raspoređeni u tri zagrebačka hotela Vestin, Šeraton i Hilton.

CRNOGORSKA PARTIJA

Crnogorska partija pitala je srpskog šefa diplomatije Ivicu Dačića da li je njegov politički stav da Srbijom vladaju agenture crnogorskih službi otvoreni politički atak na predsjednika i premijera Srbije.

 

“Crnogorska partija pozdravlja odluku ministra Dačića da povuče svoj neustavni prijedlog o oduzimanju državljanstva etničkim Crnogorcima koji nijesu po njegovoj volji. Nažalost, primjećujemo da je ministar Dačić ovu svoju opasnu ideju zamijenio podjednako opasnim tezama kojima sugeriše da Srbijom vladaju agenture crnogorskih službi. Crnogorska partija ga pita da li je ovaj novi politički stav o agenturi ustvari otvoreni politički atak na Predsjednika i Premijera Srbije koji imaju izvršna ovlašćenja da vladaju Srbijom? Da li je ovaj ispad ministra Dačića uslijedio zato što su i Predsjednik i Premijer Srbije pokazali svojim primjerom da ne žele da rasplamsavaju politički sukob sa susjedima? Da li ih ministar Dačić optužuje da ne kontrolišu situaciju u zemlji ili da ne vrše svoju ustavnu ulogu”, pitaju iz Crnogorske partije.

Iz ove stranke su upitali i kakav je politički interes Dačića da nastavlja da zaoštrava odnose između srpskog i crnogorskog naroda, te kakav je njegov poslovni interes da šalje prikrivene prijetnje privrednicima, kulturnim pregaocima i običnim građanima Srbije koji potpisuju peticije u kojima izražavaju svoje mišljenje o aktuelnim temama.

“Da li ministar Dačić smatra da su i većina od 62 države članice Venecijanske Komisije i njihovi predstavnici u tom tijelu – agentura, samo zato što ne dijele njegov stav o novom Zakonu o slobodi vjeroispovesti u susjednoj državi? Ministru Dačiću su po svemu sudeći prihvatljivi samo oni Crnogorci koji podržavaju nacionalističku politiku Slobodana Miloševića, pošto nije odmakao od politike svog političkog mentora i spiritus movensa SPS-a, partije poznate po svojoj ‘miroljubivoj’ politici koja je rasplamsala bratoubilačke ratove u SFRJ i dovela do bombardovanja Republike Srbije i Republike Crne Gore 1999. godine”, saopštila je Crnogorska partija.

Najnovije teze Dačića su, smatraju oni. vrlo opasne “jer istovremeno crtaju metu na leđima svih građana Srbije crnogorskog porijekla”.

“Svaki građanin Srbije ima Ustavom zagarantovanu slobodu da misli svojom glavom. Koristeći to pravo, ponavljamo već iskazano mišljenje da je najbolje da ministar Ivica Dačić podnese ostavku”, kazali su iz CP. 

ALARMANTI PODACI GAHP-A

Srbija je prva u Evropi po štetnosti posljedica zagađenja, najviše zagađenog vazduha, i deveta u svijetu, rezultat je opsežnog istraživanja Globalnog saveza za zdravlje i zagađenja (GAHP).

Prijevremeno u Srbiji godišnje umre 175 ljudi na 100.000 stanovnika, usljed nekog zagađenja kome je izloženo u svom okruženju, navodi se u tom istraživanju o kome piše “Blic” u današnjem broju.

Doktor Dejan Žujović, pulmolog i načelnik Odjeljenja za intervencije Gradskog zavoda za plućne bolesti i tuberkulozu kaže za Blic da je zagađenje na Novom Beogradu u utorak bilo 240, što je nespojivo sa životom.

Prema njegovom mišljenju, nadležni su morali zaustaviti saobraćaj u tako zagađenom dijelu grada.

Komentarišući navode da zagađenje u Srbiji ima pogubniji uticaj nego u Indiji, Žujović kaže da ga to ne iznenađuje pošto mi nemamo ni jednu instituciju koja se bavi pitanjem zagađenja.

Prema GAHP-ovoj studiji, u toku 2017. godine u Srbiji je pod uticajem zagađenja umrlo 12.317 ljudi od kojih je za 9.902 smrtonosan bio zagađen vazduh, za 1.366 olovo, a za 37 voda.

Po štetnosti posljedica zagađenja u svijetu, prije Srbije, koja je deveta, su Čad, Centralnoafrička Republika, Sjeverna Koreja, Niger, Madagaskar, Papua Nova Gvineja, Južni Sudan i Somalija, a odmah iza Srbije, na desetom mestu, je Indija.

MIHAILOVIĆ OCIJENIO

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Božo Mihailović kazao je da će, posmatrano u cjelini, standard građana biti bolji ove u odnosu na prošlu godinu, ali da to bitno zavisi i od toga koliko budemo radili.

Mihailović je u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) podsjetio da su stope rasta u prošloj godini bile do 4,7 odsto, napominjući da je crnogorska ekonomija bila u znaku stabilnosti i razvoja.

“Crnogorska ekonomije je ostvarila znatne stope privrednog rasta, čak i u poređenju sa zemljama Evropske unije (EU). Imamo nešto što nas drži od prošle godine i što će biti nastavak ove godine, samo da zavrnemo rukave i da više radimo”, rekao je Mihailović.

On je poručio i da naše ekonomske probleme niko ne može riješiti bolje nego mi sami.

“Standard će biti nešto bolji, u cjelini posmatrano, ali standard mnogo zavisi od toga koliko budemo radili. Naše ekonomske probleme niko ne može riješiti bolje nego mi sami. Penzije su prošle godine redovno isplaćivane, tako će biti i ove godine. Odgovorili smo vremenu, i u ovoj godini samo tako treba da nastavimo”, istakao je on.

Ključnih ekonomskih izazova će biti puno, ali Crna Gora mora da se okrene realnoj ekonomiji, i investicijama u mala i srednja preduzeća, te da u tom smislu gradimo koncept koji je nazvan “preduzetničko društvo”.

“Svaki građanin mora da shvati da država nije više poslodavac, već da građanin koji može bude samoposlodavac, da se okrene svom radu, svom biznisu i da ne očekuje da država stvara uslove za njegovo zaposlenje”, istakao je Mihailović.

BURZAN ZA PORTAL

KIC pop hor snimiće autorsku pop pjesmu, a ekipa je već počela da radi na tome, saopštila je Portalu RTCG direktorica KIC-a Budo Tomović i članica KIC pop hora Snežana Burzan.

 

Ona je u intervjuu za naš portal saopštila da će ove godine nastaviti sa “osvajanjem” regiona, pa u KIC pop horu očekuju da će realizovati koncerte u Skoplju i Ljubljani.

Govoreći o kulturnoj ponudi Podgorice, Burzan tvrdi da KIC može stati “na crtu” i parirati bogatom i raznovrsnom ponudom kulturnim centrima, poput Beograda, Sarajeva, Zagreba, Skoplja.

“Podgorica odavno nije imala bogatiju ponudu. Kultura se, osim oficijelno, u gradskim i državnim institucijama kulture, sve češće dešava i van sala, na ulicama, trgovima, parkovima, kafićima. Da li je slaba ponuda ako u KIC-u samo za mjesec organizujemo 30 – 40 programa namijenjenih svim generacijama, a za koje je ulaz besplatan? Da li je riječ o slaboj ponuda kada imamo po tri programa dnevno”, rekla je Burzan.

Kako biste ocijenili kulturu u Podgorici u 2019. godini, i po čemu se ona razlikuje u odnosu na raniji period?

Primjetno je da u Podgorici iz godine u godinu raste broj učesnika u kulturnom životu, a čini se da su sve brojnije i manifestacije i festivali. Jedan moderan, glavni grad kao Podgorica, to zaista zaslužuje. U odnosu na raniji period, mnogo je više NVO-a, organizacija, entuzijastičnih pojedinaca i kreativaca koji su shvatili značaj umrežavanja sa institucijama kulture, kao što je KIC, i u tim partnerskim odnosima žele da doprinesu razvoju kulture i stvaraju zajedničke projkete. Drago mi da većina nas koji “živimo kulturu” uviđamo da jedni bez drugih ne možemo i da su umrežavanja važan dio svih velikih uspjeha na kulturnom polju. Naročito u ovakvim institucijama kulture sa ograničenim budžetskim sredstvima. Zato su sponzori i donatori više nego dobrodošli, a vidite da i kod nas skoro sve institucije kulture imaju neke mecene. Ja sam zahvalna svima koji imaju sluha za kuturu. Kako se uvijek oslanjam na brojeve, a sve mjerljivo kao što znate, navešću primjer naše institucije koja je samo u 2019. realizovala više od 400 programa, od toga 65 premijernih, u kojima je uživalo oko 55 hiljada posjetilaca. Izuzetno sam zadovoljna ostvarenim rezultatima.

Što će KIC Podgoričanima ponuditi tokom 2020. godine?

Program koji će otvoriti kulturnu scenu KIC-a “Budo Tomović” u 2020-toj, već sjutra je kineski ‘Happy spring festival’ koji ćemo pripremiti u saradnji sa ambasadom NR Kine. U najdužem mjesecu u godini pozivamo publiku i na Petu manifestaciju kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO gdje ćemo tradicionalno predstaviti aktuelne i najbolje domaće i regionalne dramske kamerne forme, a ugostićemo Miu Begović iz Zagreba, Radu Đuričin iz Beograda i dr. Filmofili će uživati u ‘’rapsodiji filmskih mjuzikala’’, a ljubitelji muzike u koncertu pijaniste Amira Džakovića.  Tokom godine publika će moći da uživa u koncertima Mjesne muzike Đenovići, potom nastupima Mladih talenata: Petre Lekić, Sarija Šaćirija, Viktora Hutera, Darje Smolofove i dr, a ugostićemo poznatu džez umjetnicu Jelenu Jovović sa projektom Heartbeat. Ponovo ćemo na sceni KIC-a slušati ‘’svjetske, a naše’’ gitariste Darka Bulatovića i Srđana Nikčevića, a najavljujemo jedan sjajan muzički projekat umjetnika iz Ankare – “Sunce Anadolije’’. I ovogodišnji Mjesec džeza otvoriće odličan bend iz Ankare. Organizovaćemo i naš 5. regionalni književni festival *Literitorija, a KIC-ov Forum mladih pisaca, veoma popularan u regionu, priprema novi poetsko – scenski program – performativni prikaz najnovijeg stvaralaštva mladih književnih autora. Pored tradicionalnih filmskih revija poput Zlatnih komedija, Ljubav na filmu, Pozorište na filmu itd, filmski segment KIC-a u 2020. biće u znaku novog ciklusa ’’Filmski žanrovi’’. Priredićemo izložbe slika autora Todora Živaljevića Veličkog, Damjana Brkovića, Veljka Miljanića … Organizovaćemo i treće izdanje Festivala crnogorske narodne pjesme ’’Stare note – novi zvuci’’, zatim naš jedinstveni regionalni 9. Ljetnji kamp za kamernu muziku, tu su i nezaobilazni koncerti KIC pop hora, KIC-ovih folkloraša, a bićemo i domaćini Drugog izdanja festivala stand up komedije OPUČ, kao i brojnih programa koje ćemo realizovati u saradnji sa ambasadama čije je sjedište u Podgorici. Podsjetiću da smo otvorenošću institucije posljednjih godina, kako su nam potvrdili mnogi od njih, inspirisali brojne sugrađane da se prvi put predstave javnosti i kao umjetnici, kao pisci, slikari, pjevači, muzičari, fotografi što smatram našim uspjehom. Naravno, na kraju obećavam publici kao i svake godine, gostovanja velikih muzičkih imena u KIC-u… I još mnogo toga! Sljedeća godina je jubilarna za *srce kulture grada, obilježavaćemo 55. rođendan, a uz podršku Grada i Ministrastva kulture vjerujem da ćemo krajem septembra ponuditi Podgorici jednu nesvakidašnju umjetničku akademiju u kojoj bi svoj doprinos dali predstavnici svih sektora KIC-a: muzičari, horisti, folkloraši, pisci, filmadžije, glumci i nekadašnje i aktuelne KIC – zvijezde. Ne zaboravimo da je Podgorica bogata talentovanim umjetnicima svih profila, a da bez jake amaterske scene, kakvu Podgorica i KIC zbilja imaju i njeguju, nema ni profesionalne!

Koliko naša kulturna ponuda zaostaje, odnosno da li uopšte zaostaje u odnosu na glavne gradove regiona?

Tvrdim da mi u KIC-u možemo stati ‘’na crtu’’ i parirati bogatom i raznovrsnom ponudom, kulturnim centrima u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Skoplju. Kao direktorica ove prestižne gradske institucije imala sam priliku da prethodnih godina posjetim kolege u regionu i razgovaram sa kulturnim poslenicima, uspostavim saradnju sa BKC-om iz Sarajeva i novosadskim Kulturnim centrom, i vjerujete, svi mi na Balkanu imamo skoro iste probleme i brige – ili nedovoljno razumijevanje za kulturu ili male budžete ili pak plate, ali imamo veliku volju da se uprkos svemu radi, da se povezujemo i razmjenjujemo programe. Kultura mora da živi.
Meni i mom timu laskaju pohvale i komentari koje svakodnevno dobijamo da je naš rad nevjerovatan, kao i floskula da nema kulture u Podgorici bez KIC-a. I Podgoričani su svjesni da je KIC simbol ovog grada, simbol urbanog življenja, spoj aktuelnog i modernog i očuvanja tradicije i crnogorskih kulturnih vrijednosti već skoro 55 godina. Ako vam kažem da tokom jednog mjeseca na scenama KIC-a možete uživati u koncertima regionalnih zvijezda poput Boža Vreća ili Vasila Hadžimanova, ili u predstavama sa glumačkim veličinama poput Zijaha Sokolovića ili Vesne Čipčić, ili u stvaralaštvu reditelja i pisca Gorana Markovića, a da najmlađe počastimo koncertom svjetski poznatog klavirskog dua Pianotainment ili malo starije anđeoskim džez vokalom Lorin Taliz, izložbom mladih crnogorskih slikara, onda ćete potvrditi da zbilja dostojanstveno pariramo centrima u regionu ili ih čak nadmašujemo.

Često mogu čuti komentari o slaboj ponudi, kad je riječ o kulturi, u Podgorici, Kako to komentarišete?

Podgorica odavno nije imala bogatiju ponudu, pa se ne bih složila sa takvim komentarima. Kultura se osim oficijelno, u gradskim i državnim institucijama kulture, sve češće dešava i van sala, na ulicama, trgovima, parkovima, kafićima. Dešava se, a to mi smeta priznajem, da se u isto vrijeme zakažu dobri i kvalitetni različiti događaji i u KIC-u, Muzejima i galerijama grada, i Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” i CNP-u , na primjer, a ne možete biti u isto vrijeme na dva mjesta. Da li je slaba ponuda ako u KIC-u samo za mjesec organizujemo 30 – 40 programa namijenjenih svim generacijama, a za koje je ulaz besplatan? Da li je riječ o slaboj ponuda kada imamo po tri programa dnevno, kada možete uživati u Božičnom koncertu mladih crnogorskim talenata, u promociji prve knjige naše sugrađanke, i u predstavi NVO ATAK. Koliko je zapravo kultura u Glavnom gradu nezaobilazan dio gradskog identiteta, navešću na primjeru turista koji često svrate u KIC da se informišu šta bi to mogli pogledati, pa se prvo iznenade bogatom i kvalitetnom kulturnom ponudom, a onda se dodatno oduševe kada im kažemo da je ulaz besplatan. One koji kritikuju, pozivam da slobodno dođu u KIC, jer smo otvoreni za sve prijedloge i ideje, umrežavanje, što smo i puno puta pokazali.

Koliko se novca izdvaja za KIC iz gradske kase i je li to dovoljno za sve planove koje imate?

Posljednjih godina budžet KIC-a “Budo Tomović” lagano, ali sigurno raste. Na početku mog prvog mandata prije šest godina budžet koji je namijenjen za programe iznosio je oko 60 hiljada. Ipak, Glavni grad, naš osnivač je prepoznao rezultate, zalaganje, entuzijazam te je iz godine u godinu obezbijeđivao i veću finansijsku podršku. U tekućoj 2019. programski budžet KIC-a iznosio je nešto manje od 150 hiljada, a planirani programski budžet za 2020-tu je oko 190 hiljada.
Kako je vrijeme novogodišnjih spektakala u toku, onda možete sami uporediti cifre. Mi ćemo za godinu u programe ulagati koliko jedna regionalna zvijezda dobije honorar za noć ili dvije. Ukazaću i na ovaj podatak da institucija koja radi po godišnjem Planu i programu koji usvaja Gradski parlament, isti premašuje rezultatima po više puta, jer sam zbilja na čelu jednog veoma produktivnog tima. U odnosu na period od prije tri godine udvostručili smo i broj programa i broj publike. KIC je najbolji primjer kako novac ne mora i ne smije biti izgovor, i kako želja i trud nadmašuju mogućnosti.

Kad je riječ o prostornim kapacitetima, kako ste zadovoljni i hoće li biti novih ulaganja u 2020?

Podgorica je grad koji neprestano raste. Dom omladine je građen davnih 60-tih godina za potrebe Titograda koji je bio makar tri puta manji nego Podgorica danas.  Dakle, KIC-ove sale su odavno postale ’’tijesne’’. Zato s radošću, i profesionalno i lično, očekujem otvaranje novih prostora kulture kao što su Gradsko pozorište, Muzički centar, Crnogorska kinoteka jer će rasteretiti naše kapacitete, a i obogatiti ponudu Grada.  Srce kulture grada je ’’živo’’ 24 h dnevno, 7 dana u nedjelji i sasvim je logično da su konstantno potrebna nova ulaganja i adaptiranja kako bi građani pratili programe a umjetniciih izvodili, u ugodnom i bezbjednom ambijentu. Prethodnih godina iz kapitalnog budžeta Grada nabavili smo novu scensku mehaniku za veliku scenu, promijenili klima uređaj, komplet rekonstrisali elektroinstalacije na istoj, a ove godine smo obnovili plafonsku i zidnu rasvjetu u Velikoj sali KIC-a. Planirali smo, da uz podršku Grada zamijenimo dotrajala sjedišta i pod u Velikoj sali, ali i prethodno obavimo neophodnu hidroizolaciju krovne ploče terase KIC-a. To će biti vrlo važna investicija, naročito ako znamo da je posljednja velika rekonstrukcija KIC-a bila davnih 80-tih godina prošlog vijeka.

Veoma uspješnu godinu imao je i KIC POP hor. Kako je regionalna publika reagovala na vaše nastupe?

I u 2019. hor je nastavio da opravdava epitet podgoričkog i crnogorskog muzičkog čuda i regionalne senzacije. Uz više od 20 koncerata koje je hor održao ove godine širom Crne Gore, uz promociju novog muzičkog spota za pjesmu “Teče Tara”, imali smo i četiri fenomenalna nastupa u regionu. Povodom Dana oslobođenja Beograda, 19. oktobra priredili smo spektakularan koncert “Bez dileme – antifašizam” u Kombank dvorani (Dom sindikata) kada su nam gosti bili: Sergej Četković, Đorđe David, Bojan Marović, Branka Ščepanović i drugi, pred gotovo hiljadu i po posjetilaca. Publika je reagovala kao i uvijek na ove teme – emotivno, ushićeno, sa suzama u očima, skandiraćuji “bis, bis”, uz dugotrajne aplauze.
Dva puta smo ove godne pjevali u Sarajevu. Prvi put ljetos na poziv Bosanskog kulturnog centra u okviru ‘’Baščaršijskih noći’’ na Trgu oslobođenja, sa pop repertoarom, a nedavno na poziv udruženja Pljevljaka sa antifašističkim repertoarom u hotelu Holiday in. Oba koncerta su fantastično primljena od publike a već imamo pozive i za dogodine. Pomenuću i nastup u Prijepolju u Domu kulture krajem septembra i divne domaćine sa kojima i dalje sarađujemo.
Svaki nastup KIC pop hora je jedinstven, a razmjena ljubavi, iskrene i čiste emocije sa publikom je nešto što nas inspiriše, čemu se radujemo.

Koji su planovi hora za narednu godinu? 

Nastavljamo i u 2020. sa “osvajanjem” regiona. Očekujem da ćemo realizovati koncerte u Skoplju i Ljubljani. Želim da KIC pop hor snimi autorsku pop pjesmu, a otkriću vam da je rad na njoj započet. I naravno odgovorićemo na zahtjev brojnih sugrađana i organizovati audiciju ovog proljeća. Već sam pomenula da će KIC sljedeće godine obilježavati 55 godina rada, pa će i KIC pop hor, pod okriljem NVO Kutak, imati svoje mjesto u tim svečanostima.

Igor PEJOVIĆ

PROF. JOZEF

Edvard Jozef, profesor Univerziteta Džon Hopkins smatra da bi crnogorsko Ministarstvo odbrane, ukoliko je najavilo angažovanje crnogorskih vojnika u NATO misiji u Iraku, trebalo da slijedi tu odluku.

 

“Vjerujem da je to pametna odluka. Dok druge zemlje, uključujući Hrvatsku, povlače vojnike, Crna Gora ulazi u misiju. Ovo je snažan dokaz pouzdanosti Crne Gore kao saveznika. Veoma je važno pokazati jedinstvo i posvećenost u ovoj napetoj situaciji. Važno je da Iračani smatraju da je posvećenost široko rasprostranjena”, rekao je američki profesor za Pobjedu.

Smatra da ne bi bilo dobro da crnogorski vojnici odustanu od učešća u misiji.

“Ako su najavili raspoređivanje i potom ga odložili, to nije dobro. U čemu je bila svrha najave? Učešće u misiji bio bi jasan dokaz posvećenosti Crne Gore u ovom kritičnom trenutku”, navodi Jozef.

Upitan da li bi NATO mogao da insistira na tome da crnogorski vojnici učestvuju u misiji, ukoliko crnogorske vlasti odluče da ipak odlože učešće u Iraku, Jozef kaže da se to neće desiti.

“NATO neće insitirati. Na Crnoj Gori je da pokaže lojalnost i posvećenost. NATO nije Varšavski pakt, suverenit se poštuje”, ocijenjuje sagovornik Pobjede.

Jozef smatra da je iznenađenje što je američki predsjednik Donald Tramp u obraćanju prvom nakon napada Irana na američke baze u Iraku, pozvao NATO na veće angažovanje.

Tramp je tokom obraćanja u Bijeloj kući, kazao da će tražiti da NATO “znatno više učestvuje u bliskoistočnom procesu”.

“Kao što vidimo, predsjednik Tramp spomenuo je NATO u današnjem izjašnjavanju oko Irana. Iznenađujuće je da predsjednik koji je bio toliko kritičan prema savezu, a takođe kritičan prema našim saveznicima, sada poziva NATO da podrži njihove napore. Moramo da sačekamo da vidimo koja je stvarna misija, ali pretpostavljam da bi to imalo veze sa obukom i eventualno sa antiterorizmom”, rekao je Jozef za Pobjedu.