JANJIĆ VJERUJE

Politički analitičar Dušan Janjić ocijenio je za Pobjedu da su događanja u Cmoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti kulminacija ruskog uticaja i u Srbiji i u Crnoj Gori.

“Mislim da Crna Gora više nije glavna meta. Ona je tu da bi eventualno bio destabilizovan jedan dio NAT0-a kako bi Moskva mogla da pregovara sa NATO-om, ali je glavna meta Beograd i Srbija. Moskva je tu u prilici da se bahati, jer Srbija ne zna gdje će da ide”, kazao je Janjić.

Prema njegovim riječima, dimamlka i energija koja je u Crnoj Gori i Srbiji aktivirana nakon što je Skupština u Podgorici usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti, prevazišla je očekivanja i pokazala široko nezadovoljstvo, koje je usvajanjem tog zakonskog akta samo mobilisano.

Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ističe ovaj analitičar, zapravo je bio samo povod da se na obje strane iskaže jedan mnogo dublji problem koji se, kako je rekao, zove nacionalističko viđenje identiteta.

On kaže da niko nije pričao o državi nego je “vatra potpaljena na pitanju da li će imovinu da dobije Crnogorska crkva ili Srpska pravoslavna crkva”.

“Naši nacionalizmi još nijesu na nivou država i to je veliki problem, jer to pokazuje da mi ni nakon 35-40 godina nijesmo izašli iz faze takozvane nacionalističke mobilizacije. U slučaju Srbije govorim o krizi srpskog nacionalnog identiteta. Može se reći da je sada uloga crkve mnogo veća nego što je bila krajem 80-ih i početkom 90-ih. To je jedna loša stvar koja se ne može iako riješiti”, smatra Janjić.

On objašnjava da je problem izostanak iskrene političke komunikacije Crne Gore sa zvaninim Beogradom, koja, kako kaže, praktično ne postoji od 2015. godine.

Beograd je, smatra Janjić, počeo da slijedi agendu određenih paradruštvenih grupa poput navijača i crkve, da slijedi njihove vrijednosti i da partnere bira po nacionalističkom ključu.

“To je potpuno pomjerena politička perspektiva i odsustvo odgovora šta je srpski etnički, a šta državni identitet. Sada su velike stvari u igri, jer su politike i političari došli u situaciju da slijede dinamiku koju nameću navijači, paradržavne strukture i crkva, a ne dinamiku svojih politika. Srbija i Crna Gora su zapravo izabrale dva različita puta. Crna Gora je u NATO-u i ide ka EU. Srpsko rukovodstvo tvrdi da hoće u EU, ali da za to nema podršku onih društvenih grupa koje su sada u javnosti. Tek predstoje nacionalističke mobilizacije, ali i suočavanje sa njima. To važi za državu Crnu Goru, ali i za rukovodstvo Srbije u samoj Srbiji”, napominje Dušan Janjić.

Kada je riječ o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, on ističe da bi pojedine odredbe tog pravnog akta izgledale mnogo drugačije da se zaista pažljivo čitalo mišljenje Venedjanske komisija.

“Ne bi bilo spora oko dodatnog preregistrovanja ili registrovanja neke vjerske zajednice kao što je Srpska pravoslavna crkva, koja je već registrovana tamo gdje joj je matica i sjedišta a to je u Beogradu. Drugačije bi se riješilo kao što se drugačije i rješava to pitanje u Evropi. Sad smo, međutim, došli u situaciju daj šta daš. Žašto ovo govorim? Moj utisak, ali i saznanja govore da su dinamika i energija koje su se sada aktivirale mnogo jače od onog što su očekivali lokalni organizatori. Sve te prijetnje građanskim ratom, koje se su čule u Cmoj Gori, naslonile su se na široko nezadovoljstvo, a zakon ih je samo mobilisao”, navodi Janjić

ODLUKA DO 20. JANUARA

Svih 17 poslanika Demokratskog fronta (DF) trebalo bi, po Poslovniku, da bude kažnjeno oduzimanjem 50 odsto poslaničke zarade zbog mjere udaljenja sa sjednice, koju im je izrekao predsjednik Skupštine Ivan Brajović, na skupštinskom zasijedanju 26. decembra prošle godine.

Pobjeda nezvanično saznaje u parlamentu da bi odluka o tome trebalo da bude donijeta do 20. januara, što znači da bi im januarske zarade mogle biti umanjene za pola.

To je prva mjera udaljenja sa zasijedanja izrečena u crnogorskom parlamentu od kada se primjenjuju izmjene i dopune Poslovnika, usvojene u julu 2017. godine.

Poslanici Demokratskog fronta udaljeni su iz parlamenta, jer su, kako piše list, napravili grubi incident kako bi spriječili usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Nakon izglasavanja u načelu tog akta i odbijanja prvog amandmana DF-a, predstavnici tog opozicionog saveza jurnuli su ka stolu predsjedavajućeg, čupali mikrofone i pokušali da aktiviraju suzavac, što im nije uspjelo. Zalijetali su se na kolege iz vlasti, žestoko ih vrijeđali, ali i gađali flašama predsjednika Brajovića, kao i Ranka Krivokapića iz SDP-a.

Sve se to dešavalo uz “direktan prenos” na Fejsbuk profilima pojedinih od njih, koji su snimali čitav incident. Intervenisalo je skupštinsko obezbjeđenje, a poslanici DF-a udaljeni su iz sale i privedeni u Centar bezbjednosti.

Prema poslovničkim odredbama, mjera udaljenja sa sjednice primjenjuje se i za narednih 15 dana zasijedanja Skupštine od izricanja kazne, tako da poslanici DF-a nijesu učestvovali u nastavku te skupštinske sjednice. Poslanik koji je udaljen sa sjednice, po Poslovniku, ima pravo na nadoknadu troškova prevoza u skladu sa aktom Administrativnog odbora, za razliku od onih koji su novčano kažnjeni zbog mjera opomene ili oduzimanja riječi, koji imaju pravo na nadoknadu troškova prevoza i hotelski smještaj.

Poslovnik predviđa da odluku o novčanoj kazni za poslanika donosi Administrativni odbor, na zahtjev generalnog sekretara parlamenta. Poslaniku koji profesionalno obavlja poslaničku funkciju iznos novčane kazne oduzima se od njegovih primanja za tekući mjesec, odnosno za tekući i naredni mjesec ako je udaljen sa sjednice Skupštine.

Poslaniku koji ne obavlja profesionalno funkciju poslanika, iznos novčane kazne se oduzima od njegovih primanja u Skupštini (razlika između zarade koju bi primao da profesionalno obavlja poslaničku funkciju i one koju ostvaruje u radnom odnosu ili penziji) za tekući mjesec, odnosno i za naredne mjesece ako su mjesečna primanja poslanika koja ostvaruje u Skupštini manja od iznosa novčane kazne, dok se ne dostigne ukupna suma novčane kazne.

Poslovnik, osim udaljenja sa sjednice, predviđa i mogućnost izricanja opomene i oduzimanje riječi. Mjeru opomene najčešće su dobijali poslanici DF-a, zbog čega im je umanjivana zarada – deset odsto za jednu opomenu, 20 odsto za dvije, dok se oduzimanje riječi kažnjava oduzimanjem 40 odsto od plate. Mjera oduzimanja riječi izriče se poslaniku kome su prethodno izrečene dvije mjere opomene, a koji i poslije toga narušava red na sjednici ili postupa protivno odredbama Poslovnika.

RAKOČEVIĆ

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević smatra da formiranje novog skupštinskog odbora za izbornu reformu, nakon što je istekao mandat Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji je produkovao određene rezultate, nije svrsishodno.

On je Danu rekao da bi dogovor trebalo tražiti u Skupštini, kroz parlamentarnu proceduru, transparentno, u okviru stalnih radnih tijela Skupštine Crne Gore i u plenumu.

Ističe i da istrajavanje na platformi bojkota svih političkih tokova u društvu može dovesti samo do bojkota građana tih i takvih političkih odluka i partija.

“Povod za ponovno uspostavljanje dijaloga vlasti i opozicije je Zakon o izboru poslanika i odbornika, koji je izrađen, ali nije mogao biti usvojen na poslednjoj sjednici Skupštine, jer je za njegovo usvajanje potrebna dvotrećinska većina. To je ključni izborni zakon, a rješenja koja smo ugradili u predlog ovog zakona mogu služiti kao platforma za dijalog sa opozicijom. Važeći zakon je izglasan prije četiri godine glasovima vlasti i opozicije, a prema prethodnim ocjenama međunarodnih institucija, usaglašen je sa ključnim demokratskim tekovinama Evropske unije, a u komparaciji sa državama regiona, znatno je moderniji i pruža veću izbornu sigurnost građanima i političkim subjektima. Ipak, smatramo da ga treba dalje unapređivati. Takođe, medijski zakoni, koje je Vlada uputila Skupštini povod su za dijalog vlasti i opozicije i prilika da opozicija pokaže ozbiljnost pred građanima i učestvuje u procesu unapređenja tih rješenja kroz parlamentarnu proceduru”, kazao je Rakočević.

On naglašava da odgovornost u procesu unapređenja izbornog ambijenta leži i na opoziciji i na vlasti.

“Ko bježi od te odgovornosti bježi i od prilike da eventualno sa pozicije vlasti u budućem periodu doprinosi upravljanju procesima. Bojkot izbora od strane bilo koje političke partije, u situaciji u kojoj je vlast demonstrira otvorenost za dijalog i insistira na dogovoru, ostaje iracionalni i neshvatljivi politički rezon naše konkurencije. Neshvatljiv, posebno za naše međunarodne partnere. Opozicija se u demokratski zrelim društvima za vlast bori na legitimne i smislene načine i zato se vlast u tim državama i mijenja. U Crnoj Gori vladajuća koalicija traje na vlasti tako dugo zbog svojih brojnih i krupnih dostignuća, ali, između ostalog, i zbog toga što opozicija ne odustaje od gubitničkih modela, koji, iz izbore u izbore, uvijek liče jedni na druge, jer je i opozicija sama nepromijenjena sve ove godine. Stoga, rješenje je u dijalogu, a ne u njegovom bojkotu i opstrukciji. Vlast svoju otvorenost pokazuje i sada, pozivom opoziciji da u institucijama države, uz iskrenu volju, dođemo do dogovora”, rekao je Rakočević.

PEROVIĆ PORUČIO

Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović poručio je da litije neće stati dok Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica ne nestane iz pravnog sistema države.

Perović je naglasio da takav zakon potkopava Crnu Goru i pitanje oko tog akta i litije koje se organizuju nijesu stranačka tema.

On je istakao da će se pravni savjet Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC) danas oglasiti oko inicijative Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti navedenog akta, te da će najvjerovatnije sugerisati svima koji žele da se istim povodom obrate toj instituciji jave Crkvi.

Perović je za Novi TV kazao da je narod na ulice izveo Bog i da je zakon usvojen u gluvo doba noći antiustavan, diskriminatorski i nedemokratski.

“Ovaj zakon je pravljen da donosi štetu Crnoj Gori. Ovo nije borba za prava sveštenika, već da svetinje koje smo dobili od predaka predamo potomcima. Prebacuju nam da litije idu protiv Crne Gore, takvima poručujem da se mi borimo za Crnu Goru. He može se prihvatiti antiustavan i diskriminatorski zakon, tako se potkopava država, a ako ovo sad prođe, donijeće sličan zakon za drugu oblast. Mi nemamo pravo da to pustimo. Protesti, litije neće stati dok ovaj zakon ne nestane iz pravnog sistema države. Mi se borimo za Crnu Goru”, poručio je Perović, prenosi Dan.

On je istakao da vjeruje da će se sve mirno završiti, ali da se najveća hrabrost i kuražnost ovih dana pokazuje strpljenjem.