UPRAVA POLICIJE

Za prvih 11 mjeseci prošle godine 91 osoba izvršila samoubistvo u Crnoj Gori, a najviše ih je zabilježeno u Podgorici, njih 27, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako se navodi, najviše samoubistva u ovom periodu, nakon Podgorice, zabilježeno je u Nikšiću, 16.

Iz policije su agenciji MINA kazali da je 12 samoubistava registrovano u Herceg Novom, u Bijelom Polju 11, a u Baru devet.

Kako su dodali, na području Berana registrovano je osam samoubistava, Pljevalja pet, dok su u Budvi registrovana tri samoubistva.

Kada je u pitanju polna struktura, od registrovanog broja izvršioci samoubistava u 76,6 odsto slučajeva su osobe muškog pola.

ZEKOVIĆ O POLICIJI

Crnogorska policija i svi njeni službenici su, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pokazali profesionalan i odgovoran odnos prema veoma osjetljivoj situaciji, koju neminovno prate i određeni bezbjednosni izazovi i rizici, smatraju u Savjetu za građansku kontrolu rada policije.

Predsjednik Savjeta, Aleksandar Saša Zeković, ocijenio je da se pokušao osporiti, odnosno ograničiti suverenitet Crne Gore da uredi i reguliše važno društveno pitanje – sloboda i ravnopravnost svih vjeroispovijesti i njihov pravni položaj.

“Pristupilo se različitim manipulacijama kako bi se, između ostalog, dovela u pitanje i bezbjednost Crne Gore i kompromitovali njeni nacionalni interesi i bezbjednosna politika”, kazao je Zeković agenciji MINA.

Govoreći o pritužbama na postupanje policijskih službenika u protekloj godini, on je rekao da je Savjet radio na oko 110 predmeta, koji su formirani na osnovu obraćanja građana, novinara, nevladinih organizacija, političkih partija ili po sopstvenoj inicijativi.

“Došlo je do određenog povećanja broja pritužbi, ali je korektno da istaknem da veći broj pritužbi ne mora da znači da je posrijedi porast neprofesionalizma i devijantnosti u policiji, koliko pokazuje povjerenje i snažnije prepoznavanje građanske kontrole policije u crnogorskom društvu”, kazao je Zeković.

Upitan na šta su se te pritužbe najčešće odnosile, on je kazao da je najčešće riječ o prekoračenju policijskih ovlašćenja i nesrazmjernoj upotrebi sredstava prinude.

Bilo je, kako je naveo, prigovora i povodom neadekvatnog postupanja, odnosno nepotpune i nedovoljne primjene policijskih ovlašćenja.

“U ovoj godini nijesmo imali u radu nijedan slučaj koruptivnog ponašanja policijskih službenika što nas posebno raduje. Značajno smo se zanimali kulturom ponašanja u policiji i slučajevima (ne)priznavanja zlostavljanja građana u samoj policiji”, kazao je Zeković.

Prema njegovim riječima, dosta pritužbi se odnosilo na pitanja morala, integriteta i etičkih vrijednosti.

Savjet je, dodao je Zeković, provjerio svakodnevno postupanje u brojnim i različitim situacijama primjene zakona, što podrazumijeva jednostavne ali i složene policijske operacije.

“Blagovremeno i dosljedno smo raspravili svaku javnu primjedbu prema policiji i pokazali, tako da bude vidljivo i stručnjacima i društvu uopšte, da ne pristajemo na simulaciju kontrole”, istakao je Zeković.

Na pitanje šta Savjet preduzima kad dobije pritužbe, on je pojasnio da se po prijemu pritužbe uspostavlja dijalog između građanina i policije.

“Sprovodi se osnovno razmatranje primjedbi, a građanin se kontaktira u cilju dobijanja eventualnih pojašnjenja i dodatnih dokaza. Često radimo u kolegijumu pa se, po pravilu, kada postoje, primarno pristupa vještačenju povreda”, naveo je Zeković.

Zatim se, kako je kazao, formira lista pitanja na koja je policija dužna detaljno da se izjasni, kako bi se razumio kontekst i posljedice svake pojedinačne situacije, a Savjet često zatraži uvid u službenu dokumentaciju kao i neposredno izjašnjenje policijskih službenika koji se dovode u vezu sa konkretnim slučajem.

“Kada nam odgovori nijesu dovoljno razumljivi, mi to otvoreno i kažemo direktoru Uprave policije, nakon čega se nastavljaju provjere. Po prijemu odgovora iz policije odgovarajuće jasnoće oni se dostavljaju na upoznavanje i izjašnjenje podnosiocu pritužbe. Tada se nastavlja dijalog sa policijskom organizacijom i pristupa zaključenju predmeta”, naveo je Zeković.

Prema njegovim riječima, u praksi često, pri radu po pritužbi, Savjet izdaje preporuku da se ostvari direktna komunikacija pretpostavljenih starješina sa podnosiocem pritužbe.

Često se, kako je naveo, i na tom nivou završe brojni problemi, dođe do razumijevanja strana i korektivnog ponašanja.

“Ranije smo često predloge zaključaka, kod osjetljivih predmeta, prije formalnog usvajanja dostavljali na upoznavanje policiji kako bi se pružila još jedna prilika da ponude osnovana i razumna pojašnjenja. Sada se to radi u izuzetnim prilikama jer se značajno unaprijedila otvorenost i kvalitet odgovora koje policija pruža građanskom nadzoru”, pojasnio je Zeković.

On je kazao da se, usvojeni zaključak Savjeta, koji može biti u formi ocjene, mišljenja ili preporuke, dostavlja podnosiocu pritužbe, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije, a često i nadleženom državnom tužilaštvu.

“Kada se radi o policijskim pitanjima od šireg bezbjednosnog, društvenog ili političkog značaja, tekovine Savjeta dostavljaju se predsjedniku države, Skupštine i Vlade, parlamentarnim odborima za bezbjednost i za ljudska prava i slobode, kao i specijalizovanim NVO. Nakon toga pratimo postupanje po izdatim ocjenama i preporukama”, precizirao je Zeković.

Kako je naveo, za razliku od ranijih godina, kod monitoringa implementacije standarda građanskog nadzora policije sada se bilježi značajno unaprjeđenje, zahvaljujući odluci direktora Uprave policije da odredi visokog starješinu da bude takozvani oficir za vezu sa Savjetom.

N apitanje koliko preporuke Savjeta utiču na rad policije, Zeković je kazao da to tijelo ima potvrđene sposobnosti brzog odgovora na konkretne događaje u okruženju, i da je ono danas najjeftiniji, najbrži i najefikasniji mehanizam zaštite ljudskih prava i policijskog integriteta.

“Naš rad se doživljava i prepoznaje prilično agilnim i uspješnim, pa iz njega Uprava policije može i dodatno da crpi svoj legitimitet i kredibilitet, kao i vezu i odgovornost prema javnosti”, kazao je Zeković.

Prema njegovim riječima, svjedočimo ozbiljnim promjenama unutar policije, a preporuke postaju sastavni dio svakodnevne policijske prakse.

“Na osnovu pažljivih razmatranja i objektivnih pokazatelja, koji uključuju i odnos prema izdatim preporukama i mišljenjima, Savjet je konstatovao da se sprovode reforme, čiji je cilj da se policija učini efikasnim servisom, da se unaprijedi ukupna odgovornost i uspješno odgovori na potrebe građana i savremenog društva”, rekao je Zeković.

U Savjetu, kako je naveo, smatraju da je 2019. najuspješnija godina u reformisanju i napretku crnogorske policije.

“Zato čestitamo ministru unutrašnjih poslova Mevludinu Nuhodžiću i direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću na snažnoj posvećenosti i preduzetom trudu”, dodao je Zeković.

On je ocijenio da je komunikacija sa ministrom unutrašnjih poslova i Upravom policije u protekloj godini bila intenzivna i uspješna.

Kako je kazao, primarna tema diskusije Savjeta sa policijom i Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP) je jačanje odgovornosti i kapaciteta, kako bi se odlučno prepoznali i sankcionisali svi primjeri zlostavljanja i drugog neprofesionalnog postupanja prema građanima.

“Direktor Uprave policije je pokazao kompetenciju da razvojno upravlja policijskom organizacijom, jačajući rezultate i odgovornost uz prevenciju nepoželjnih ponašanja i pristup uvažavanja prema građanima”, smatra Zeković.

Takav pristup direktora Uprava policije je, dodao je Zeković, podstakao međusobnu saradnju koja se sada zasniva na uvažavanju i povjerenju.

“Sa MUP-om nastavljamo razgovore o tome kako da se unaprijedi odnos Vlade u cjelini prema građanskom nadzoru policije, i kako da se osnaže kontakti između unutrašnje i građanske kontrole policije. Tu i dalje ima dosta prostora za napredak”, zaključio je Zeković.