DOLAZE EVROPSKI KOMESARI

Zbog dolaska evropskih komesara u Zagreb i zvaničnog početka predsjedavanja Hrvatske Savjetom EU, mjere bezbjednosti u prijestonici podignute su na najviši nivo.

U Hrvatskoj se obilježava zvanični početak predsjedavanja Hrvatske Savjetom EU, a predsjedavanje će biti otvoreno koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Prema dostupnim podacima, za bezbjednost tokom predsjedavanja brinuće se nekoliko stotina pripadnika policije, a pripadnici Uprave za posebne poslove bezbjednosti pripremali su se nekoliko mjeseci na poligonu kod Vrbovca za poslove obezbjeđenja visokih funkcionera koji će sljedećih šest mjeseci proći kroz Hrvatsku.

Duž puteva kojima će prolaziti kolone vozila sa evropskim funkcionerima, variće se šahtovi, a na lokacijama sastanaka ponovo će biti policajci sa antidron puškama.

Zagrebačka policija u srijedu je upozorila građane Zagreba da se danas i sjutra do 16 sati očekuju manje gužve i povremeni zastoji u saobraćaju.

Svečano otvaranje predsjedavanja uveličaće svih 27 komesara Evropske komisije predvođeni predsjednicom EK Ursulom fon der Lajen. Za visoke zvaničnike na aerodromu je predviđen i poseban prolaz radi obavljanja policijskih i carinskih poslova, a jedan je VIP salon uređen i na terminalu generalne avijacije za putnike koji će tokom predsjedavanja u Zagreb dolaziti privatnim avionima.

Kako se navodi, zvaničnici će biti raspoređeni u tri zagrebačka hotela Vestin, Šeraton i Hilton.

CRNOGORSKA PARTIJA

Crnogorska partija pitala je srpskog šefa diplomatije Ivicu Dačića da li je njegov politički stav da Srbijom vladaju agenture crnogorskih službi otvoreni politički atak na predsjednika i premijera Srbije.

 

“Crnogorska partija pozdravlja odluku ministra Dačića da povuče svoj neustavni prijedlog o oduzimanju državljanstva etničkim Crnogorcima koji nijesu po njegovoj volji. Nažalost, primjećujemo da je ministar Dačić ovu svoju opasnu ideju zamijenio podjednako opasnim tezama kojima sugeriše da Srbijom vladaju agenture crnogorskih službi. Crnogorska partija ga pita da li je ovaj novi politički stav o agenturi ustvari otvoreni politički atak na Predsjednika i Premijera Srbije koji imaju izvršna ovlašćenja da vladaju Srbijom? Da li je ovaj ispad ministra Dačića uslijedio zato što su i Predsjednik i Premijer Srbije pokazali svojim primjerom da ne žele da rasplamsavaju politički sukob sa susjedima? Da li ih ministar Dačić optužuje da ne kontrolišu situaciju u zemlji ili da ne vrše svoju ustavnu ulogu”, pitaju iz Crnogorske partije.

Iz ove stranke su upitali i kakav je politički interes Dačića da nastavlja da zaoštrava odnose između srpskog i crnogorskog naroda, te kakav je njegov poslovni interes da šalje prikrivene prijetnje privrednicima, kulturnim pregaocima i običnim građanima Srbije koji potpisuju peticije u kojima izražavaju svoje mišljenje o aktuelnim temama.

“Da li ministar Dačić smatra da su i većina od 62 države članice Venecijanske Komisije i njihovi predstavnici u tom tijelu – agentura, samo zato što ne dijele njegov stav o novom Zakonu o slobodi vjeroispovesti u susjednoj državi? Ministru Dačiću su po svemu sudeći prihvatljivi samo oni Crnogorci koji podržavaju nacionalističku politiku Slobodana Miloševića, pošto nije odmakao od politike svog političkog mentora i spiritus movensa SPS-a, partije poznate po svojoj ‘miroljubivoj’ politici koja je rasplamsala bratoubilačke ratove u SFRJ i dovela do bombardovanja Republike Srbije i Republike Crne Gore 1999. godine”, saopštila je Crnogorska partija.

Najnovije teze Dačića su, smatraju oni. vrlo opasne “jer istovremeno crtaju metu na leđima svih građana Srbije crnogorskog porijekla”.

“Svaki građanin Srbije ima Ustavom zagarantovanu slobodu da misli svojom glavom. Koristeći to pravo, ponavljamo već iskazano mišljenje da je najbolje da ministar Ivica Dačić podnese ostavku”, kazali su iz CP. 

ALARMANTI PODACI GAHP-A

Srbija je prva u Evropi po štetnosti posljedica zagađenja, najviše zagađenog vazduha, i deveta u svijetu, rezultat je opsežnog istraživanja Globalnog saveza za zdravlje i zagađenja (GAHP).

Prijevremeno u Srbiji godišnje umre 175 ljudi na 100.000 stanovnika, usljed nekog zagađenja kome je izloženo u svom okruženju, navodi se u tom istraživanju o kome piše “Blic” u današnjem broju.

Doktor Dejan Žujović, pulmolog i načelnik Odjeljenja za intervencije Gradskog zavoda za plućne bolesti i tuberkulozu kaže za Blic da je zagađenje na Novom Beogradu u utorak bilo 240, što je nespojivo sa životom.

Prema njegovom mišljenju, nadležni su morali zaustaviti saobraćaj u tako zagađenom dijelu grada.

Komentarišući navode da zagađenje u Srbiji ima pogubniji uticaj nego u Indiji, Žujović kaže da ga to ne iznenađuje pošto mi nemamo ni jednu instituciju koja se bavi pitanjem zagađenja.

Prema GAHP-ovoj studiji, u toku 2017. godine u Srbiji je pod uticajem zagađenja umrlo 12.317 ljudi od kojih je za 9.902 smrtonosan bio zagađen vazduh, za 1.366 olovo, a za 37 voda.

Po štetnosti posljedica zagađenja u svijetu, prije Srbije, koja je deveta, su Čad, Centralnoafrička Republika, Sjeverna Koreja, Niger, Madagaskar, Papua Nova Gvineja, Južni Sudan i Somalija, a odmah iza Srbije, na desetom mestu, je Indija.

MIHAILOVIĆ OCIJENIO

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Božo Mihailović kazao je da će, posmatrano u cjelini, standard građana biti bolji ove u odnosu na prošlu godinu, ali da to bitno zavisi i od toga koliko budemo radili.

Mihailović je u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) podsjetio da su stope rasta u prošloj godini bile do 4,7 odsto, napominjući da je crnogorska ekonomija bila u znaku stabilnosti i razvoja.

“Crnogorska ekonomije je ostvarila znatne stope privrednog rasta, čak i u poređenju sa zemljama Evropske unije (EU). Imamo nešto što nas drži od prošle godine i što će biti nastavak ove godine, samo da zavrnemo rukave i da više radimo”, rekao je Mihailović.

On je poručio i da naše ekonomske probleme niko ne može riješiti bolje nego mi sami.

“Standard će biti nešto bolji, u cjelini posmatrano, ali standard mnogo zavisi od toga koliko budemo radili. Naše ekonomske probleme niko ne može riješiti bolje nego mi sami. Penzije su prošle godine redovno isplaćivane, tako će biti i ove godine. Odgovorili smo vremenu, i u ovoj godini samo tako treba da nastavimo”, istakao je on.

Ključnih ekonomskih izazova će biti puno, ali Crna Gora mora da se okrene realnoj ekonomiji, i investicijama u mala i srednja preduzeća, te da u tom smislu gradimo koncept koji je nazvan “preduzetničko društvo”.

“Svaki građanin mora da shvati da država nije više poslodavac, već da građanin koji može bude samoposlodavac, da se okrene svom radu, svom biznisu i da ne očekuje da država stvara uslove za njegovo zaposlenje”, istakao je Mihailović.

BURZAN ZA PORTAL

KIC pop hor snimiće autorsku pop pjesmu, a ekipa je već počela da radi na tome, saopštila je Portalu RTCG direktorica KIC-a Budo Tomović i članica KIC pop hora Snežana Burzan.

 

Ona je u intervjuu za naš portal saopštila da će ove godine nastaviti sa “osvajanjem” regiona, pa u KIC pop horu očekuju da će realizovati koncerte u Skoplju i Ljubljani.

Govoreći o kulturnoj ponudi Podgorice, Burzan tvrdi da KIC može stati “na crtu” i parirati bogatom i raznovrsnom ponudom kulturnim centrima, poput Beograda, Sarajeva, Zagreba, Skoplja.

“Podgorica odavno nije imala bogatiju ponudu. Kultura se, osim oficijelno, u gradskim i državnim institucijama kulture, sve češće dešava i van sala, na ulicama, trgovima, parkovima, kafićima. Da li je slaba ponuda ako u KIC-u samo za mjesec organizujemo 30 – 40 programa namijenjenih svim generacijama, a za koje je ulaz besplatan? Da li je riječ o slaboj ponuda kada imamo po tri programa dnevno”, rekla je Burzan.

Kako biste ocijenili kulturu u Podgorici u 2019. godini, i po čemu se ona razlikuje u odnosu na raniji period?

Primjetno je da u Podgorici iz godine u godinu raste broj učesnika u kulturnom životu, a čini se da su sve brojnije i manifestacije i festivali. Jedan moderan, glavni grad kao Podgorica, to zaista zaslužuje. U odnosu na raniji period, mnogo je više NVO-a, organizacija, entuzijastičnih pojedinaca i kreativaca koji su shvatili značaj umrežavanja sa institucijama kulture, kao što je KIC, i u tim partnerskim odnosima žele da doprinesu razvoju kulture i stvaraju zajedničke projkete. Drago mi da većina nas koji “živimo kulturu” uviđamo da jedni bez drugih ne možemo i da su umrežavanja važan dio svih velikih uspjeha na kulturnom polju. Naročito u ovakvim institucijama kulture sa ograničenim budžetskim sredstvima. Zato su sponzori i donatori više nego dobrodošli, a vidite da i kod nas skoro sve institucije kulture imaju neke mecene. Ja sam zahvalna svima koji imaju sluha za kuturu. Kako se uvijek oslanjam na brojeve, a sve mjerljivo kao što znate, navešću primjer naše institucije koja je samo u 2019. realizovala više od 400 programa, od toga 65 premijernih, u kojima je uživalo oko 55 hiljada posjetilaca. Izuzetno sam zadovoljna ostvarenim rezultatima.

Što će KIC Podgoričanima ponuditi tokom 2020. godine?

Program koji će otvoriti kulturnu scenu KIC-a “Budo Tomović” u 2020-toj, već sjutra je kineski ‘Happy spring festival’ koji ćemo pripremiti u saradnji sa ambasadom NR Kine. U najdužem mjesecu u godini pozivamo publiku i na Petu manifestaciju kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO gdje ćemo tradicionalno predstaviti aktuelne i najbolje domaće i regionalne dramske kamerne forme, a ugostićemo Miu Begović iz Zagreba, Radu Đuričin iz Beograda i dr. Filmofili će uživati u ‘’rapsodiji filmskih mjuzikala’’, a ljubitelji muzike u koncertu pijaniste Amira Džakovića.  Tokom godine publika će moći da uživa u koncertima Mjesne muzike Đenovići, potom nastupima Mladih talenata: Petre Lekić, Sarija Šaćirija, Viktora Hutera, Darje Smolofove i dr, a ugostićemo poznatu džez umjetnicu Jelenu Jovović sa projektom Heartbeat. Ponovo ćemo na sceni KIC-a slušati ‘’svjetske, a naše’’ gitariste Darka Bulatovića i Srđana Nikčevića, a najavljujemo jedan sjajan muzički projekat umjetnika iz Ankare – “Sunce Anadolije’’. I ovogodišnji Mjesec džeza otvoriće odličan bend iz Ankare. Organizovaćemo i naš 5. regionalni književni festival *Literitorija, a KIC-ov Forum mladih pisaca, veoma popularan u regionu, priprema novi poetsko – scenski program – performativni prikaz najnovijeg stvaralaštva mladih književnih autora. Pored tradicionalnih filmskih revija poput Zlatnih komedija, Ljubav na filmu, Pozorište na filmu itd, filmski segment KIC-a u 2020. biće u znaku novog ciklusa ’’Filmski žanrovi’’. Priredićemo izložbe slika autora Todora Živaljevića Veličkog, Damjana Brkovića, Veljka Miljanića … Organizovaćemo i treće izdanje Festivala crnogorske narodne pjesme ’’Stare note – novi zvuci’’, zatim naš jedinstveni regionalni 9. Ljetnji kamp za kamernu muziku, tu su i nezaobilazni koncerti KIC pop hora, KIC-ovih folkloraša, a bićemo i domaćini Drugog izdanja festivala stand up komedije OPUČ, kao i brojnih programa koje ćemo realizovati u saradnji sa ambasadama čije je sjedište u Podgorici. Podsjetiću da smo otvorenošću institucije posljednjih godina, kako su nam potvrdili mnogi od njih, inspirisali brojne sugrađane da se prvi put predstave javnosti i kao umjetnici, kao pisci, slikari, pjevači, muzičari, fotografi što smatram našim uspjehom. Naravno, na kraju obećavam publici kao i svake godine, gostovanja velikih muzičkih imena u KIC-u… I još mnogo toga! Sljedeća godina je jubilarna za *srce kulture grada, obilježavaćemo 55. rođendan, a uz podršku Grada i Ministrastva kulture vjerujem da ćemo krajem septembra ponuditi Podgorici jednu nesvakidašnju umjetničku akademiju u kojoj bi svoj doprinos dali predstavnici svih sektora KIC-a: muzičari, horisti, folkloraši, pisci, filmadžije, glumci i nekadašnje i aktuelne KIC – zvijezde. Ne zaboravimo da je Podgorica bogata talentovanim umjetnicima svih profila, a da bez jake amaterske scene, kakvu Podgorica i KIC zbilja imaju i njeguju, nema ni profesionalne!

Koliko naša kulturna ponuda zaostaje, odnosno da li uopšte zaostaje u odnosu na glavne gradove regiona?

Tvrdim da mi u KIC-u možemo stati ‘’na crtu’’ i parirati bogatom i raznovrsnom ponudom, kulturnim centrima u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Skoplju. Kao direktorica ove prestižne gradske institucije imala sam priliku da prethodnih godina posjetim kolege u regionu i razgovaram sa kulturnim poslenicima, uspostavim saradnju sa BKC-om iz Sarajeva i novosadskim Kulturnim centrom, i vjerujete, svi mi na Balkanu imamo skoro iste probleme i brige – ili nedovoljno razumijevanje za kulturu ili male budžete ili pak plate, ali imamo veliku volju da se uprkos svemu radi, da se povezujemo i razmjenjujemo programe. Kultura mora da živi.
Meni i mom timu laskaju pohvale i komentari koje svakodnevno dobijamo da je naš rad nevjerovatan, kao i floskula da nema kulture u Podgorici bez KIC-a. I Podgoričani su svjesni da je KIC simbol ovog grada, simbol urbanog življenja, spoj aktuelnog i modernog i očuvanja tradicije i crnogorskih kulturnih vrijednosti već skoro 55 godina. Ako vam kažem da tokom jednog mjeseca na scenama KIC-a možete uživati u koncertima regionalnih zvijezda poput Boža Vreća ili Vasila Hadžimanova, ili u predstavama sa glumačkim veličinama poput Zijaha Sokolovića ili Vesne Čipčić, ili u stvaralaštvu reditelja i pisca Gorana Markovića, a da najmlađe počastimo koncertom svjetski poznatog klavirskog dua Pianotainment ili malo starije anđeoskim džez vokalom Lorin Taliz, izložbom mladih crnogorskih slikara, onda ćete potvrditi da zbilja dostojanstveno pariramo centrima u regionu ili ih čak nadmašujemo.

Često mogu čuti komentari o slaboj ponudi, kad je riječ o kulturi, u Podgorici, Kako to komentarišete?

Podgorica odavno nije imala bogatiju ponudu, pa se ne bih složila sa takvim komentarima. Kultura se osim oficijelno, u gradskim i državnim institucijama kulture, sve češće dešava i van sala, na ulicama, trgovima, parkovima, kafićima. Dešava se, a to mi smeta priznajem, da se u isto vrijeme zakažu dobri i kvalitetni različiti događaji i u KIC-u, Muzejima i galerijama grada, i Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” i CNP-u , na primjer, a ne možete biti u isto vrijeme na dva mjesta. Da li je slaba ponuda ako u KIC-u samo za mjesec organizujemo 30 – 40 programa namijenjenih svim generacijama, a za koje je ulaz besplatan? Da li je riječ o slaboj ponuda kada imamo po tri programa dnevno, kada možete uživati u Božičnom koncertu mladih crnogorskim talenata, u promociji prve knjige naše sugrađanke, i u predstavi NVO ATAK. Koliko je zapravo kultura u Glavnom gradu nezaobilazan dio gradskog identiteta, navešću na primjeru turista koji često svrate u KIC da se informišu šta bi to mogli pogledati, pa se prvo iznenade bogatom i kvalitetnom kulturnom ponudom, a onda se dodatno oduševe kada im kažemo da je ulaz besplatan. One koji kritikuju, pozivam da slobodno dođu u KIC, jer smo otvoreni za sve prijedloge i ideje, umrežavanje, što smo i puno puta pokazali.

Koliko se novca izdvaja za KIC iz gradske kase i je li to dovoljno za sve planove koje imate?

Posljednjih godina budžet KIC-a “Budo Tomović” lagano, ali sigurno raste. Na početku mog prvog mandata prije šest godina budžet koji je namijenjen za programe iznosio je oko 60 hiljada. Ipak, Glavni grad, naš osnivač je prepoznao rezultate, zalaganje, entuzijazam te je iz godine u godinu obezbijeđivao i veću finansijsku podršku. U tekućoj 2019. programski budžet KIC-a iznosio je nešto manje od 150 hiljada, a planirani programski budžet za 2020-tu je oko 190 hiljada.
Kako je vrijeme novogodišnjih spektakala u toku, onda možete sami uporediti cifre. Mi ćemo za godinu u programe ulagati koliko jedna regionalna zvijezda dobije honorar za noć ili dvije. Ukazaću i na ovaj podatak da institucija koja radi po godišnjem Planu i programu koji usvaja Gradski parlament, isti premašuje rezultatima po više puta, jer sam zbilja na čelu jednog veoma produktivnog tima. U odnosu na period od prije tri godine udvostručili smo i broj programa i broj publike. KIC je najbolji primjer kako novac ne mora i ne smije biti izgovor, i kako želja i trud nadmašuju mogućnosti.

Kad je riječ o prostornim kapacitetima, kako ste zadovoljni i hoće li biti novih ulaganja u 2020?

Podgorica je grad koji neprestano raste. Dom omladine je građen davnih 60-tih godina za potrebe Titograda koji je bio makar tri puta manji nego Podgorica danas.  Dakle, KIC-ove sale su odavno postale ’’tijesne’’. Zato s radošću, i profesionalno i lično, očekujem otvaranje novih prostora kulture kao što su Gradsko pozorište, Muzički centar, Crnogorska kinoteka jer će rasteretiti naše kapacitete, a i obogatiti ponudu Grada.  Srce kulture grada je ’’živo’’ 24 h dnevno, 7 dana u nedjelji i sasvim je logično da su konstantno potrebna nova ulaganja i adaptiranja kako bi građani pratili programe a umjetniciih izvodili, u ugodnom i bezbjednom ambijentu. Prethodnih godina iz kapitalnog budžeta Grada nabavili smo novu scensku mehaniku za veliku scenu, promijenili klima uređaj, komplet rekonstrisali elektroinstalacije na istoj, a ove godine smo obnovili plafonsku i zidnu rasvjetu u Velikoj sali KIC-a. Planirali smo, da uz podršku Grada zamijenimo dotrajala sjedišta i pod u Velikoj sali, ali i prethodno obavimo neophodnu hidroizolaciju krovne ploče terase KIC-a. To će biti vrlo važna investicija, naročito ako znamo da je posljednja velika rekonstrukcija KIC-a bila davnih 80-tih godina prošlog vijeka.

Veoma uspješnu godinu imao je i KIC POP hor. Kako je regionalna publika reagovala na vaše nastupe?

I u 2019. hor je nastavio da opravdava epitet podgoričkog i crnogorskog muzičkog čuda i regionalne senzacije. Uz više od 20 koncerata koje je hor održao ove godine širom Crne Gore, uz promociju novog muzičkog spota za pjesmu “Teče Tara”, imali smo i četiri fenomenalna nastupa u regionu. Povodom Dana oslobođenja Beograda, 19. oktobra priredili smo spektakularan koncert “Bez dileme – antifašizam” u Kombank dvorani (Dom sindikata) kada su nam gosti bili: Sergej Četković, Đorđe David, Bojan Marović, Branka Ščepanović i drugi, pred gotovo hiljadu i po posjetilaca. Publika je reagovala kao i uvijek na ove teme – emotivno, ushićeno, sa suzama u očima, skandiraćuji “bis, bis”, uz dugotrajne aplauze.
Dva puta smo ove godne pjevali u Sarajevu. Prvi put ljetos na poziv Bosanskog kulturnog centra u okviru ‘’Baščaršijskih noći’’ na Trgu oslobođenja, sa pop repertoarom, a nedavno na poziv udruženja Pljevljaka sa antifašističkim repertoarom u hotelu Holiday in. Oba koncerta su fantastično primljena od publike a već imamo pozive i za dogodine. Pomenuću i nastup u Prijepolju u Domu kulture krajem septembra i divne domaćine sa kojima i dalje sarađujemo.
Svaki nastup KIC pop hora je jedinstven, a razmjena ljubavi, iskrene i čiste emocije sa publikom je nešto što nas inspiriše, čemu se radujemo.

Koji su planovi hora za narednu godinu? 

Nastavljamo i u 2020. sa “osvajanjem” regiona. Očekujem da ćemo realizovati koncerte u Skoplju i Ljubljani. Želim da KIC pop hor snimi autorsku pop pjesmu, a otkriću vam da je rad na njoj započet. I naravno odgovorićemo na zahtjev brojnih sugrađana i organizovati audiciju ovog proljeća. Već sam pomenula da će KIC sljedeće godine obilježavati 55 godina rada, pa će i KIC pop hor, pod okriljem NVO Kutak, imati svoje mjesto u tim svečanostima.

Igor PEJOVIĆ

PROF. JOZEF

Edvard Jozef, profesor Univerziteta Džon Hopkins smatra da bi crnogorsko Ministarstvo odbrane, ukoliko je najavilo angažovanje crnogorskih vojnika u NATO misiji u Iraku, trebalo da slijedi tu odluku.

 

“Vjerujem da je to pametna odluka. Dok druge zemlje, uključujući Hrvatsku, povlače vojnike, Crna Gora ulazi u misiju. Ovo je snažan dokaz pouzdanosti Crne Gore kao saveznika. Veoma je važno pokazati jedinstvo i posvećenost u ovoj napetoj situaciji. Važno je da Iračani smatraju da je posvećenost široko rasprostranjena”, rekao je američki profesor za Pobjedu.

Smatra da ne bi bilo dobro da crnogorski vojnici odustanu od učešća u misiji.

“Ako su najavili raspoređivanje i potom ga odložili, to nije dobro. U čemu je bila svrha najave? Učešće u misiji bio bi jasan dokaz posvećenosti Crne Gore u ovom kritičnom trenutku”, navodi Jozef.

Upitan da li bi NATO mogao da insistira na tome da crnogorski vojnici učestvuju u misiji, ukoliko crnogorske vlasti odluče da ipak odlože učešće u Iraku, Jozef kaže da se to neće desiti.

“NATO neće insitirati. Na Crnoj Gori je da pokaže lojalnost i posvećenost. NATO nije Varšavski pakt, suverenit se poštuje”, ocijenjuje sagovornik Pobjede.

Jozef smatra da je iznenađenje što je američki predsjednik Donald Tramp u obraćanju prvom nakon napada Irana na američke baze u Iraku, pozvao NATO na veće angažovanje.

Tramp je tokom obraćanja u Bijeloj kući, kazao da će tražiti da NATO “znatno više učestvuje u bliskoistočnom procesu”.

“Kao što vidimo, predsjednik Tramp spomenuo je NATO u današnjem izjašnjavanju oko Irana. Iznenađujuće je da predsjednik koji je bio toliko kritičan prema savezu, a takođe kritičan prema našim saveznicima, sada poziva NATO da podrži njihove napore. Moramo da sačekamo da vidimo koja je stvarna misija, ali pretpostavljam da bi to imalo veze sa obukom i eventualno sa antiterorizmom”, rekao je Jozef za Pobjedu.

JANJIĆ VJERUJE

Politički analitičar Dušan Janjić ocijenio je za Pobjedu da su događanja u Cmoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti kulminacija ruskog uticaja i u Srbiji i u Crnoj Gori.

 

“Mislim da Crna Gora više nije glavna meta. Ona je tu da bi eventualno bio destabilizovan jedan dio NAT0-a kako bi Moskva mogla da pregovara sa NATO-om, ali je glavna meta Beograd i Srbija. Moskva je tu u prilici da se bahati, jer Srbija ne zna gdje će da ide”, kazao je Janjić.

Prema njegovim riječima, dimamlka i energija koja je u Crnoj Gori i Srbiji aktivirana nakon što je Skupština u Podgorici usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti, prevazišla je očekivanja i pokazala široko nezadovoljstvo, koje je usvajanjem tog zakonskog akta samo mobilisano.

Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ističe ovaj analitičar, zapravo je bio samo povod da se na obje strane iskaže jedan mnogo dublji problem koji se, kako je rekao, zove nacionalističko viđenje identiteta.

On kaže da niko nije pričao o državi nego je “vatra potpaljena na pitanju da li će imovinu da dobije Crnogorska crkva ili Srpska pravoslavna crkva”.

“Naši nacionalizmi još nijesu na nivou država i to je veliki problem, jer to pokazuje da mi ni nakon 35-40 godina nijesmo izašli iz faze takozvane nacionalističke mobilizacije. U slučaju Srbije govorim o krizi srpskog nacionalnog identiteta. Može se reći da je sada uloga crkve mnogo veća nego što je bila krajem 80-ih i početkom 90-ih. To je jedna loša stvar koja se ne može iako riješiti”, smatra Janjić.

On objašnjava da je problem izostanak iskrene političke komunikacije Crne Gore sa zvaninim Beogradom, koja, kako kaže, praktično ne postoji od 2015. godine.

Beograd je, smatra Janjić, počeo da slijedi agendu određenih paradruštvenih grupa poput navijača i crkve, da slijedi njihove vrijednosti i da partnere bira po nacionalističkom ključu.

“To je potpuno pomjerena politička perspektiva i odsustvo odgovora šta je srpski etnički, a šta državni identitet. Sada su velike stvari u igri, jer su politike i političari došli u situaciju da slijede dinamiku koju nameću navijači, paradržavne strukture i crkva, a ne dinamiku svojih politika. Srbija i Crna Gora su zapravo izabrale dva različita puta. Crna Gora je u NATO-u i ide ka EU. Srpsko rukovodstvo tvrdi da hoće u EU, ali da za to nema podršku onih društvenih grupa koje su sada u javnosti. Tek predstoje nacionalističke mobilizacije, ali i suočavanje sa njima. To važi za državu Crnu Goru, ali i za rukovodstvo Srbije u samoj Srbiji”, napominje Dušan Janjić.

Kada je riječ o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, on ističe da bi pojedine odredbe tog pravnog akta izgledale mnogo drugačije da se zaista pažljivo čitalo mišljenje Venedjanske komisija.

“Ne bi bilo spora oko dodatnog preregistrovanja ili registrovanja neke vjerske zajednice kao što je Srpska pravoslavna crkva, koja je već registrovana tamo gdje joj je matica i sjedišta a to je u Beogradu. Drugačije bi se riješilo kao što se drugačije i rješava to pitanje u Evropi. Sad smo, međutim, došli u situaciju daj šta daš. Žašto ovo govorim? Moj utisak, ali i saznanja govore da su dinamika i energija koje su se sada aktivirale mnogo jače od onog što su očekivali lokalni organizatori. Sve te prijetnje građanskim ratom, koje se su čule u Cmoj Gori, naslonile su se na široko nezadovoljstvo, a zakon ih je samo mobilisao”, navodi Janjić

ODLUKA DO 20. JANUARA

Svih 17 poslanika Demokratskog fronta (DF) trebalo bi, po Poslovniku, da bude kažnjeno oduzimanjem 50 odsto poslaničke zarade zbog mjere udaljenja sa sjednice, koju im je izrekao predsjednik Skupštine Ivan Brajović, na skupštinskom zasijedanju 26. decembra prošle godine.

Pobjeda nezvanično saznaje u parlamentu da bi odluka o tome trebalo da bude donijeta do 20. januara, što znači da bi im januarske zarade mogle biti umanjene za pola.

To je prva mjera udaljenja sa zasijedanja izrečena u crnogorskom parlamentu od kada se primjenjuju izmjene i dopune Poslovnika, usvojene u julu 2017. godine.

Poslanici Demokratskog fronta udaljeni su iz parlamenta, jer su, kako piše list, napravili grubi incident kako bi spriječili usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Nakon izglasavanja u načelu tog akta i odbijanja prvog amandmana DF-a, predstavnici tog opozicionog saveza jurnuli su ka stolu predsjedavajućeg, čupali mikrofone i pokušali da aktiviraju suzavac, što im nije uspjelo. Zalijetali su se na kolege iz vlasti, žestoko ih vrijeđali, ali i gađali flašama predsjednika Brajovića, kao i Ranka Krivokapića iz SDP-a.

Sve se to dešavalo uz “direktan prenos” na Fejsbuk profilima pojedinih od njih, koji su snimali čitav incident. Intervenisalo je skupštinsko obezbjeđenje, a poslanici DF-a udaljeni su iz sale i privedeni u Centar bezbjednosti.

Prema poslovničkim odredbama, mjera udaljenja sa sjednice primjenjuje se i za narednih 15 dana zasijedanja Skupštine od izricanja kazne, tako da poslanici DF-a nijesu učestvovali u nastavku te skupštinske sjednice. Poslanik koji je udaljen sa sjednice, po Poslovniku, ima pravo na nadoknadu troškova prevoza u skladu sa aktom Administrativnog odbora, za razliku od onih koji su novčano kažnjeni zbog mjera opomene ili oduzimanja riječi, koji imaju pravo na nadoknadu troškova prevoza i hotelski smještaj.

Poslovnik predviđa da odluku o novčanoj kazni za poslanika donosi Administrativni odbor, na zahtjev generalnog sekretara parlamenta. Poslaniku koji profesionalno obavlja poslaničku funkciju iznos novčane kazne oduzima se od njegovih primanja za tekući mjesec, odnosno za tekući i naredni mjesec ako je udaljen sa sjednice Skupštine.

Poslaniku koji ne obavlja profesionalno funkciju poslanika, iznos novčane kazne se oduzima od njegovih primanja u Skupštini (razlika između zarade koju bi primao da profesionalno obavlja poslaničku funkciju i one koju ostvaruje u radnom odnosu ili penziji) za tekući mjesec, odnosno i za naredne mjesece ako su mjesečna primanja poslanika koja ostvaruje u Skupštini manja od iznosa novčane kazne, dok se ne dostigne ukupna suma novčane kazne.

Poslovnik, osim udaljenja sa sjednice, predviđa i mogućnost izricanja opomene i oduzimanje riječi. Mjeru opomene najčešće su dobijali poslanici DF-a, zbog čega im je umanjivana zarada – deset odsto za jednu opomenu, 20 odsto za dvije, dok se oduzimanje riječi kažnjava oduzimanjem 40 odsto od plate. Mjera oduzimanja riječi izriče se poslaniku kome su prethodno izrečene dvije mjere opomene, a koji i poslije toga narušava red na sjednici ili postupa protivno odredbama Poslovnika.

RAKOČEVIĆ

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević smatra da formiranje novog skupštinskog odbora za izbornu reformu, nakon što je istekao mandat Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji je produkovao određene rezultate, nije svrsishodno.

 

On je Danu rekao da bi dogovor trebalo tražiti u Skupštini, kroz parlamentarnu proceduru, transparentno, u okviru stalnih radnih tijela Skupštine Crne Gore i u plenumu.

Ističe i da istrajavanje na platformi bojkota svih političkih tokova u društvu može dovesti samo do bojkota građana tih i takvih političkih odluka i partija.

“Povod za ponovno uspostavljanje dijaloga vlasti i opozicije je Zakon o izboru poslanika i odbornika, koji je izrađen, ali nije mogao biti usvojen na poslednjoj sjednici Skupštine, jer je za njegovo usvajanje potrebna dvotrećinska većina. To je ključni izborni zakon, a rješenja koja smo ugradili u predlog ovog zakona mogu služiti kao platforma za dijalog sa opozicijom. Važeći zakon je izglasan prije četiri godine glasovima vlasti i opozicije, a prema prethodnim ocjenama međunarodnih institucija, usaglašen je sa ključnim demokratskim tekovinama Evropske unije, a u komparaciji sa državama regiona, znatno je moderniji i pruža veću izbornu sigurnost građanima i političkim subjektima. Ipak, smatramo da ga treba dalje unapređivati. Takođe, medijski zakoni, koje je Vlada uputila Skupštini povod su za dijalog vlasti i opozicije i prilika da opozicija pokaže ozbiljnost pred građanima i učestvuje u procesu unapređenja tih rješenja kroz parlamentarnu proceduru”, kazao je Rakočević.

On naglašava da odgovornost u procesu unapređenja izbornog ambijenta leži i na opoziciji i na vlasti.

“Ko bježi od te odgovornosti bježi i od prilike da eventualno sa pozicije vlasti u budućem periodu doprinosi upravljanju procesima. Bojkot izbora od strane bilo koje političke partije, u situaciji u kojoj je vlast demonstrira otvorenost za dijalog i insistira na dogovoru, ostaje iracionalni i neshvatljivi politički rezon naše konkurencije. Neshvatljiv, posebno za naše međunarodne partnere. Opozicija se u demokratski zrelim društvima za vlast bori na legitimne i smislene načine i zato se vlast u tim državama i mijenja. U Crnoj Gori vladajuća koalicija traje na vlasti tako dugo zbog svojih brojnih i krupnih dostignuća, ali, između ostalog, i zbog toga što opozicija ne odustaje od gubitničkih modela, koji, iz izbore u izbore, uvijek liče jedni na druge, jer je i opozicija sama nepromijenjena sve ove godine. Stoga, rješenje je u dijalogu, a ne u njegovom bojkotu i opstrukciji. Vlast svoju otvorenost pokazuje i sada, pozivom opoziciji da u institucijama države, uz iskrenu volju, dođemo do dogovora”, rekao je Rakočević.

PEROVIĆ PORUČIO

Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović poručio je da litije neće stati dok Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica ne nestane iz pravnog sistema države.

Perović je naglasio da takav zakon potkopava Crnu Goru i pitanje oko tog akta i litije koje se organizuju nijesu stranačka tema.

On je istakao da će se pravni savjet Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC) danas oglasiti oko inicijative Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti navedenog akta, te da će najvjerovatnije sugerisati svima koji žele da se istim povodom obrate toj instituciji jave Crkvi.

Perović je za Novi TV kazao da je narod na ulice izveo Bog i da je zakon usvojen u gluvo doba noći antiustavan, diskriminatorski i nedemokratski.

“Ovaj zakon je pravljen da donosi štetu Crnoj Gori. Ovo nije borba za prava sveštenika, već da svetinje koje smo dobili od predaka predamo potomcima. Prebacuju nam da litije idu protiv Crne Gore, takvima poručujem da se mi borimo za Crnu Goru. He može se prihvatiti antiustavan i diskriminatorski zakon, tako se potkopava država, a ako ovo sad prođe, donijeće sličan zakon za drugu oblast. Mi nemamo pravo da to pustimo. Protesti, litije neće stati dok ovaj zakon ne nestane iz pravnog sistema države. Mi se borimo za Crnu Goru”, poručio je Perović, prenosi Dan.

On je istakao da vjeruje da će se sve mirno završiti, ali da se najveća hrabrost i kuražnost ovih dana pokazuje strpljenjem. 

  • Montenegroberza: Neznatan rast indeksa
    on 04/07/2026 at 18:07

    Neznatan rast indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Evropska komisija (EK) usvojila finansijski paket kojim se utvrđuju budžetski aranžmani koji će se primjenjivati na Crnu Goru nakon njenog pristupanja EU.

  • MF: Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak u reformama i jačanju javnih finansija
    on 04/07/2026 at 10:22

    Ministar finansija Novica Vuković sastao se sa šefom misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru Jeffom Danforthom i njegovim timom, a tokom razgovora potvrđen je nastavak saradnje usmjerene na sprovođenje ekonomskih reformi, jačanje javnih finansija i usklađivanje sa evropskim standardima, saopšteno je iz resornog ministarstva.

  • Air Montenegro: Odlaganje isporuke novog aviona nije posljedica propusta kompanije
    on 04/07/2026 at 09:33

    Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro uputila je izvinjenje crnogorskoj javnosti zbog odlaganja planiranog dolaska novog vazduhoplova registarske oznake 4O-AOI, čiji je prelet iz Sarbrikena u Njemačkoj za Podgoricu bio planiran za juče.

  • Alabar odlikovan Ordenom zvijezde Italije
    on 04/07/2026 at 08:40

    Osnivač i predsjednik kompanije Emaar Properties, Mohamed Alabar, odlikovan je titulom viteza Orden zvijezde Italije, koju mu je dodijelio predsjednik te zemlje Sergio Matarela, navela je Ambasada Italije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

  • Partnerstvo koje pokreće ekonomski razvoj
    on 04/07/2026 at 07:36

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik đeljošaj poručio je, povodom 250 godina od proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, da Crna Gora i SAD dijele zajedničke demokratske vrijednosti i da ekonomija predstavlja narednu veliku dimenziju njihovog savezništva. On je istakao da je cilj unapređenje investicione saradnje, privlačenje američkog kapitala i jačanje partnerstva kroz projekte u energetici, digitalizaciji, infrastrukturi i turizmu.

  • Obezbijeđeni infrastrukturni preduslovi za uvođenje instant plaćanja 20. jula
    on 03/07/2026 at 18:00

    Centralna banka Crne Gore (CBCG) i bankarski sektor završili su ključne infrastrukturne, tehničke i operativne aktivnosti neophodne za početak rada nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS Clone), koje je planirano za 20. jul.

  • MER: U ponedjeljak javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu
    on 03/07/2026 at 15:10

    Iz Ministarstva ekonomskog razvoja obavijestili su privredne subjekte, preduzetnike, zanatlije i zainteresovanu javnost da će javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu biti raspisani u ponedjeljak, 6. jula.

  • Prihodi od igara na sreću porasli 35,9 odsto, za pola godine u budžet više od 24,5 miliona eura
    on 03/07/2026 at 14:02

    Prihodi od igara na sreću u Crnoj Gori u prvih šest mjeseci ove godine dostigli su 24,57 miliona eura, što je 35,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću. Samo u junu prihodovano je 4,61 milion eura, odnosno 46,34 odsto više nego u junu 2025. godine.

  • Poreska uprava za dva mjeseca izrekla kazne od 666.200 eura
    on 03/07/2026 at 12:24

    Poreska uprava Crne Gore saopštila je da je tokom pojačanih kontrola uoči i na početku ljetnje turističke sezone utvrdila nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, zbog čega je izdato 185 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 666.200 eura.

  • RTCG: Nije utvrđeno nezakonito niti nenamjensko trošenje javnog novca
    on 03/07/2026 at 11:40

    Povodom medijskih interpretacija zapisnika Budžetske inspekcije Ministarstva finansija, koje u značajnoj mjeri odstupaju od njegovog stvarnog sadržaja, smatramo važnim da javnosti predočimo činjenice, saopštavaju iz Radio Televizije Crne Gore (RTCG).