ADVOKAT SAOPŠTIO

Glavna i odgovorna urednica Portala Fos Media Anđela Đikanović, koja se sumnjiči za izazivanje panike i nereda, negirala je krivično djelo koje joj se stavlja na teret, saopštio je njen advokat Miloš Vuksanović.

 

Osumnjičenoj je sinoć nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) određeno zadržavanje do 72 sata. Advokat Vuksanović najavio je žalbu na odluku ODT-a.

On je novinarima kazao da je presedan to što je, kako je rekao, “jedan novinar procesuiran zbog objavljenog teksta, naročito imajući u vidu da je Đikanović izjavila pred tužiocem da je na osnovu vrlo kredibilnog izvora iz diplomatskih krugova objavila tekst”.

“Naročito imajući u vidu da u radnjama novinarke Anđele Đikanović ne postoji nijedan element krivičnog djela, imajući u vidu da joj je stavljeno na teret da je objavljenim tekstom izazvala paniku, iako panike, kao što vidimo nema, niti je na bilo koji način narušen javni red i mir u Crnoj Gori”, rekao je Vuksanović.

On je saopštio da urednica Fosa rekla da ne želi da otkrije izvor i da nije htjela da kaže o kome se radi.

“Ona je sama predala svoj telefon i lap top sa kojeg je tu informaciju objavila”, rekao je Vuksanović.

Vuksanović je u žalbi na rješenje o zadržavanju, istakao da su neosnovani navodi da okrivljena može ponoviti isto krivično djelo iz razloga što je dala otkaz, te ne može dalje objavljivati bilo kakve članke.

Đikanović je, kako su ranije kazali iz Uprave policije, kao glavna i odgovorna urednica portala “FOS media”, te i kao autor teksta koji je objavljen na tom portalu pod naslovom “FOS otkriva: Pripadnici ROSU na raspolaganju Crnoj Gori za Badnji dan” u kojem se navodi da će “oko 250 pripadnika ROSU – specijalne kosovske jedinice stajati na raspolaganju crnogorskim bezbjednosnim organima na dan okupljanja u Podgorici koje je zakazano za sjutra”, izazvala paniku u javnosti iznošenjem lažnih vijesti putem medija.

Podsjetimo, Vlada je odmah po objavljivanju informacije na FOS media, koju su bez provjere prenijeli uglavnom portali u Srbiji, reagovala i saopštila da je riječ o “lažnoj vijesti…koja ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede”, te zatražila od tužilaštva da hitno reaguje.

Portal FOS media izvinio se čitaocima i naveo da spornu informaciju “dobijenu iz diplomatskih izvora, nije mogao potvrditi u MUP-u ili Upravi policije”.

ČEŠTITKA KAŠĆELANA

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandra Kašćelana čestitao je Badnji dan i Božić vjernicima i sveštenstvu koji taj hrišćanski praznik proslavljaju po julijanskom kalendaru.

“Najveće bogatstvo nije u imanju, nego u miru u duši i radosti zbog sreće bližnjih. Božić, taj praznik nad praznicima, uči nas dobroti, ljubavi, praštanju i potrebi da dobro mislimo i da dobro činimo. To je praznik porodice i nade da iznova možemo biti još čovječniji, saosjećajniji i uvijek podrška čovjeku do sebe. Želim vam porodični i lični mir, radost, zdravlje i sreću. Srećan Badnji dan i Božić. Mir Božji, Hristos se rodi“, naveo je Kašćelan.

DO SADA

Do sada je završeno 85 odsto ukupnih radova na prioritetnoj dionici auto-puta Bar Boljare, a glavnom izvođaču radova kineskoj kompaniji CRBC do sada je isplaćeno 644,75 miliona eura, od čega lani 105 miliona eura, saopštio je Pobjedi ministar saobraćaja Osman Nurković.

On nije želio da prognozira da li će dionica od Smokovca do Mateševa biti završena do kraja septembra, što je novi rok za njen završetak.

Iz kompanije CRBC poručeno je da ulažu sve napore da projekat bude završen u tom novom definisanom roku.

“Raduje činjenica da ulazimo u završnu fazu izgradnje prvih kilometara auto-puta u Crnoj Gori. Novi ugovoreni rok realizacije jeste 30. septembar ove godine, ali do tada je još dug vremenski period da bismo u ovom periodu licitirali sa danima završetka projekta koji će nesumnjivo biti završen”, kazao je Nurković Pobjedi.

Prvobitni rok za završetak radova na prioritetnoj dionici je bio 11. maj prošle godine, kada je prošlo četiri godine od početka gradnje. Vlada je u maju prošle godine potpisala anekse ugovora o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac-Mateševo, u vezi sa naknadnim radovima koji se odnose na petlju Smokovac, vodosnabdijevanje i trajno napajanje električnom energijom. Tim aneksima je 30. septembar ove godine određen kao rok za završetak radova na prioritetnoj dionici.

“Od početka realizacije ugovora, kompaniji CRBC kao izvođaču radova pored 161,9 miliona eura na ime avansa za glavne radove isplaćeno je i 482,84 miliona eura za obim stvarno izvedenih radova na terenu zaključno sa radovima izvedenim u novembru prošle godine”, rekao je Nurković.

On je dodao daje lani isplaćeno 105,09 miliona eura.

“Kada je riječ o naknadnim radovima u toku prošle godine je isplaćeno 17,9 miliona eura”, saopštio je Nurković.

On je podsjetio da je lani prošlogodišnjim budžetom za plaćanje izvođaču radova na izgradnji prve dionice bio planiran iznos od 182,58 miliona eura.

Prvobitna ugovorena vrijednost izgradnje prioritetne dionice iznosila je 809 miliona eura. Od kineske Eksim banke pozajmljena su 944 miliona dolara na 20 godina, sa kamatom od dva odsto, uz grejs period od šest godina. Sa naknađnim radovima ova dionica auto-puta će koštati oko 895 miliona eura.

Nurković je naveo daje procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi auto-puta veći od 90 odsto.

“Završen je proboj i primarna podgrada na svih 16 tunela i u toku su radovi na izradi sekundarne obloge u svih 16 tunela čiji stepen gotovosti je 99,2 odsto. Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno 93 odsto radova”, precizirao je Nurković.

On je dodao daje od ukupno 21 most, do sada u potpunosti, na obje trake, završena rasponska konstrukcija na 14 mostova, dok je još pet mostova završeno u jednoj traci auto-puta. Govoreći o naknadnim radovima na auto-putu Nurković je saopštio da je do sada izvedeno 25 odsto radova na izgradnji prve faze petlje Smokovac i oko 30 odsto radova na izgradnji sistema za vodosnabdijevanje.

DO SADA

Do sada je završeno 85 odsto ukupnih radova na prioritetnoj dionici auto-puta Bar Boljare, a glavnom izvođaču radova kineskoj kompaniji CRBC do sada je isplaćeno 644,75 miliona eura, od čega lani 105 miliona eura, saopštio je Pobjedi ministar saobraćaja Osman Nurković.

On nije želio da prognozira da li će dionica od Smokovca do Mateševa biti završena do kraja septembra, što je novi rok za njen završetak.

Iz kompanije CRBC poručeno je da ulažu sve napore da projekat bude završen u tom novom definisanom roku.

“Raduje činjenica da ulazimo u završnu fazu izgradnje prvih kilometara auto-puta u Crnoj Gori. Novi ugovoreni rok realizacije jeste 30. septembar ove godine, ali do tada je još dug vremenski period da bismo u ovom periodu licitirali sa danima završetka projekta koji će nesumnjivo biti završen”, kazao je Nurković Pobjedi.

Prvobitni rok za završetak radova na prioritetnoj dionici je bio 11. maj prošle godine, kada je prošlo četiri godine od početka gradnje. Vlada je u maju prošle godine potpisala anekse ugovora o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac-Mateševo, u vezi sa naknadnim radovima koji se odnose na petlju Smokovac, vodosnabdijevanje i trajno napajanje električnom energijom. Tim aneksima je 30. septembar ove godine određen kao rok za završetak radova na prioritetnoj dionici.

“Od početka realizacije ugovora, kompaniji CRBC kao izvođaču radova pored 161,9 miliona eura na ime avansa za glavne radove isplaćeno je i 482,84 miliona eura za obim stvarno izvedenih radova na terenu zaključno sa radovima izvedenim u novembru prošle godine”, rekao je Nurković.

On je dodao daje lani isplaćeno 105,09 miliona eura.

“Kada je riječ o naknadnim radovima u toku prošle godine je isplaćeno 17,9 miliona eura”, saopštio je Nurković.

On je podsjetio da je lani prošlogodišnjim budžetom za plaćanje izvođaču radova na izgradnji prve dionice bio planiran iznos od 182,58 miliona eura.

Prvobitna ugovorena vrijednost izgradnje prioritetne dionice iznosila je 809 miliona eura. Od kineske Eksim banke pozajmljena su 944 miliona dolara na 20 godina, sa kamatom od dva odsto, uz grejs period od šest godina. Sa naknađnim radovima ova dionica auto-puta će koštati oko 895 miliona eura.

Nurković je naveo daje procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi auto-puta veći od 90 odsto.

“Završen je proboj i primarna podgrada na svih 16 tunela i u toku su radovi na izradi sekundarne obloge u svih 16 tunela čiji stepen gotovosti je 99,2 odsto. Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno 93 odsto radova”, precizirao je Nurković.

On je dodao daje od ukupno 21 most, do sada u potpunosti, na obje trake, završena rasponska konstrukcija na 14 mostova, dok je još pet mostova završeno u jednoj traci auto-puta. Govoreći o naknadnim radovima na auto-putu Nurković je saopštio da je do sada izvedeno 25 odsto radova na izgradnji prve faze petlje Smokovac i oko 30 odsto radova na izgradnji sistema za vodosnabdijevanje.

ANALITIČARI

Ruski zvaničnici osudili su ubistvo generala Kasema Sulejmanija, moćnog šefa elitnih Kuds snaga Revolucionarne garde Irana. Ipak, Kremlj bi mogao imati koristi ako taj napad – i buduća eskalacija – dodatno poveća razdor u transatlantskim odnosima i pruži Putinu priliku da odigra ulogu svjetskog državnika, kažu analitičari.

Viši ruski zvaničnici su javno osudili ubistvo najmoćnijeg iranskog vojnog komandanta u akciji SAD, pridruživši se stranim liderima u upozorenju da će to dovesti do eskalacije tenzija u već nestabilnom regionu Bliskog istoka, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Ipak, Kremlj bi možda mogao biti u poziciji da kapitalizuje kontroverzni napad na svog saveznika Teheran, ako to bude dovelo do dubljeg razdora u strateškim odnosima Vašingtona s evropskim saveznicima, kažu analitičari.

Eskalacija bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu mogla pružiti sjajnu priliku da pokaže globalno liderstvo radeći na rješenju, kažu oni.

“Putin bi volio da prigrabi ulogu posrednika za smanjenje tenzija, ali takođe da ojača svoj imidž na Zapadu”, rekao je Džonatan Kac, viši saradnik Njemačkog Maršalovog fonda u Vašingtonu.

General Kasem Sulejmani, moćni šef elitnih snaga Kuds Revolucionarne garde Irana, ubijen je u američkom vazdušnom napadu u susjednom Iraku 3. januara, u danima pošto su proiranski ekstremisti napali ambasadu SAD u Bagdadu.

Državni sekretar SAD Majk Pompeo rekao je kasnije da je ubistvo imalo za cilj da preduprijedi “prijetnju” po američke živote.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da napad SAD “flagrantno krši” međunarodne principe. Rusko ministarstvo odbrane nazvalo je to “kratkovidim” korakom koji bi mogao dovesti do većih nemira u regionu.

Saveznici SAD u Evropi – koji nisu bili upoznati s napadom prije nego što je izveden – takođe su izrazili zabrinutost zbog napada u regionu iz kojeg dolazi značajan dio svakodnevne svjetske proizvodnje nafte.

Ruski zvaničnici osudili su ubistvo generala Kasema Sulejmanija, moćnog šefa elitnih Kuds snaga Revolucionarne garde Irana. Ipak, Kremlj bi mogao imati koristi ako taj napad – i buduća eskalacija – dodatno poveća razdor u transatlantskim odnosima i pruži Putinu priliku da odigra ulogu svjetskog državnika, kažu analitičari.

Viši ruski zvaničnici su javno osudili ubistvo najmoćnijeg iranskog vojnog komandanta u akciji SAD, pridruživši se stranim liderima u upozorenju da će to dovesti do eskalacije tenzija u već nestabilnom regionu Bliskog istoka, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Ipak, Kremlj bi možda mogao biti u poziciji da kapitalizuje kontroverzni napad na svog saveznika Teheran, ako to bude dovelo do dubljeg razdora u strateškim odnosima Vašingtona s evropskim saveznicima, kažu analitičari.

Eskalacija bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu mogla pružiti sjajnu priliku da pokaže globalno liderstvo radeći na rešenju, kažu oni.

“Putin bi volio da prigrabi ulogu posrednika za smanjenje tenzija, ali takođe da ojača svoj imidž na Zapadu”, rekao je Džonatan Kac (Jonathan Katz), viši saradnik Nemačkog Maršalovog fonda u (The German Marshall Fund) Vašingtonu.

ANALITIČARI

Ruski zvaničnici osudili su ubistvo generala Kasema Sulejmanija, moćnog šefa elitnih Kuds snaga Revolucionarne garde Irana. Ipak, Kremlj bi mogao imati koristi ako taj napad – i buduća eskalacija – dodatno poveća razdor u transatlantskim odnosima i pruži Putinu priliku da odigra ulogu svjetskog državnika, kažu analitičari.

Viši ruski zvaničnici su javno osudili ubistvo najmoćnijeg iranskog vojnog komandanta u akciji SAD, pridruživši se stranim liderima u upozorenju da će to dovesti do eskalacije tenzija u već nestabilnom regionu Bliskog istoka, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Ipak, Kremlj bi možda mogao biti u poziciji da kapitalizuje kontroverzni napad na svog saveznika Teheran, ako to bude dovelo do dubljeg razdora u strateškim odnosima Vašingtona s evropskim saveznicima, kažu analitičari.

Eskalacija bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu mogla pružiti sjajnu priliku da pokaže globalno liderstvo radeći na rješenju, kažu oni.

“Putin bi volio da prigrabi ulogu posrednika za smanjenje tenzija, ali takođe da ojača svoj imidž na Zapadu”, rekao je Džonatan Kac, viši saradnik Njemačkog Maršalovog fonda u Vašingtonu.

General Kasem Sulejmani, moćni šef elitnih snaga Kuds Revolucionarne garde Irana, ubijen je u američkom vazdušnom napadu u susjednom Iraku 3. januara, u danima pošto su proiranski ekstremisti napali ambasadu SAD u Bagdadu.

Državni sekretar SAD Majk Pompeo rekao je kasnije da je ubistvo imalo za cilj da preduprijedi “prijetnju” po američke živote.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da napad SAD “flagrantno krši” međunarodne principe. Rusko ministarstvo odbrane nazvalo je to “kratkovidim” korakom koji bi mogao dovesti do većih nemira u regionu.

Saveznici SAD u Evropi – koji nisu bili upoznati s napadom prije nego što je izveden – takođe su izrazili zabrinutost zbog napada u regionu iz kojeg dolazi značajan dio svakodnevne svjetske proizvodnje nafte.

Ruski zvaničnici osudili su ubistvo generala Kasema Sulejmanija, moćnog šefa elitnih Kuds snaga Revolucionarne garde Irana. Ipak, Kremlj bi mogao imati koristi ako taj napad – i buduća eskalacija – dodatno poveća razdor u transatlantskim odnosima i pruži Putinu priliku da odigra ulogu svjetskog državnika, kažu analitičari.

Viši ruski zvaničnici su javno osudili ubistvo najmoćnijeg iranskog vojnog komandanta u akciji SAD, pridruživši se stranim liderima u upozorenju da će to dovesti do eskalacije tenzija u već nestabilnom regionu Bliskog istoka, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Ipak, Kremlj bi možda mogao biti u poziciji da kapitalizuje kontroverzni napad na svog saveznika Teheran, ako to bude dovelo do dubljeg razdora u strateškim odnosima Vašingtona s evropskim saveznicima, kažu analitičari.

Eskalacija bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu mogla pružiti sjajnu priliku da pokaže globalno liderstvo radeći na rešenju, kažu oni.

“Putin bi volio da prigrabi ulogu posrednika za smanjenje tenzija, ali takođe da ojača svoj imidž na Zapadu”, rekao je Džonatan Kac (Jonathan Katz), viši saradnik Nemačkog Maršalovog fonda u (The German Marshall Fund) Vašingtonu.

PEROVIĆ SMATRA

Profesor Milenko Perović kazao je da srpski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić “apsolutno ništa ne zna o Crnogorcima u Srbiji niti poznaje istoriju stvaranja moderne Srbije”.

Komentarišući jučerašnju izjavu Dačića, Perović je rekao da srpski šef diplomatije “ne zna da je nemjerljivo veliki politički, kulturni, prosvjetni etc. doprinos Crnogoraca u stvaranju moderne Srbije”.

“Svemu što je najvaljanije u Srbiji Crnogorci su od 18. vijeka do danas golemo doprinijeli. Doseljavanjima u Srbiju, Crnogorci nikome ništa nijesu uzeli ni preoteli, nego su joj dali beskrajno mnogo. Donijeli su u nju duh slobode, ratnički duh, duh visokog samopoštovanja, kao i najrazličitije vrste obdarenosti. Donijeli su talente za politiku, kulturu, nauku, jezik i prosvjetu. Gotovo da nije moguće ni letimično evidentirati do koje mjere i u kojim sve oblastima života su Crnogorci ostavili ogromni trag! Bez crnogorskog činioca, moderna Srbija izgledala bi sasvim drugačije”, kazao je Perović za Dnevne novine.

On smatra da su u Srbiji danas na vlasti “Miloševićevi i Šešeljevi pioniri”.

“U odnosu na svoje političke uzore u jednoj stvari su napredovali. Nacionalizam kao politički fenomen uspjeli su pretvoriti u najrasprostranjenije i najprofitabilnije zanimanje. Produkte nacionalizma kao njihovog glavnog zanimanja srpski narod i građani Srbije plaćaju krvlju, znojem, suzama, nemaštinom i glađu, socijalnim beznađem, nezaposlenošću, masovnom emigracijom, političkom dezorijentacijom, kao i stalnim održavanjem svađalačke i ratne psihoze. Od bogate i razvijene zemlje u socijalističkom periodu, oni su doveli Srbiju u položaj jedne od najsiromašnijih zemalja u Evropi. Politički nacionalistički učitelji i njihovi učenici doveli su srpski narod u zavadu s većinom naroda u suśedstvu. Raspirivanjem zavade s drugim narodima oni pokazuju da ih apsolutno nije briga za stvarnu istorijsku sudbiju srpskog naroda. Jedino o čemu istinski i iskreno brinu je njihovo održanje na vlasti i kleptokratsko čerečenje naroda u koji se kunu. Aleksandar Vučić je komprimirani izraz nesreća u koje su srpski narod dovele njegove političke i intelektualne “elite. Samo na održavanju tih nesreća on može politički djelovati”, rekao je Perović.

PEROVIĆ SMATRA

Profesor Milenko Perović kazao je da srpski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić “apsolutno ništa ne zna o Crnogorcima u Srbiji niti poznaje istoriju stvaranja moderne Srbije”.

Komentarišući jučerašnju izjavu Dačića, Perović je rekao da srpski šef diplomatije “ne zna da je nemjerljivo veliki politički, kulturni, prosvjetni etc. doprinos Crnogoraca u stvaranju moderne Srbije”.

“Svemu što je najvaljanije u Srbiji Crnogorci su od 18. vijeka do danas golemo doprinijeli. Doseljavanjima u Srbiju, Crnogorci nikome ništa nijesu uzeli ni preoteli, nego su joj dali beskrajno mnogo. Donijeli su u nju duh slobode, ratnički duh, duh visokog samopoštovanja, kao i najrazličitije vrste obdarenosti. Donijeli su talente za politiku, kulturu, nauku, jezik i prosvjetu. Gotovo da nije moguće ni letimično evidentirati do koje mjere i u kojim sve oblastima života su Crnogorci ostavili ogromni trag! Bez crnogorskog činioca, moderna Srbija izgledala bi sasvim drugačije”, kazao je Perović za Dnevne novine.

On smatra da su u Srbiji danas na vlasti “Miloševićevi i Šešeljevi pioniri”.

“U odnosu na svoje političke uzore u jednoj stvari su napredovali. Nacionalizam kao politički fenomen uspjeli su pretvoriti u najrasprostranjenije i najprofitabilnije zanimanje. Produkte nacionalizma kao njihovog glavnog zanimanja srpski narod i građani Srbije plaćaju krvlju, znojem, suzama, nemaštinom i glađu, socijalnim beznađem, nezaposlenošću, masovnom emigracijom, političkom dezorijentacijom, kao i stalnim održavanjem svađalačke i ratne psihoze. Od bogate i razvijene zemlje u socijalističkom periodu, oni su doveli Srbiju u položaj jedne od najsiromašnijih zemalja u Evropi. Politički nacionalistički učitelji i njihovi učenici doveli su srpski narod u zavadu s većinom naroda u suśedstvu. Raspirivanjem zavade s drugim narodima oni pokazuju da ih apsolutno nije briga za stvarnu istorijsku sudbiju srpskog naroda. Jedino o čemu istinski i iskreno brinu je njihovo održanje na vlasti i kleptokratsko čerečenje naroda u koji se kunu. Aleksandar Vučić je komprimirani izraz nesreća u koje su srpski narod dovele njegove političke i intelektualne “elite. Samo na održavanju tih nesreća on može politički djelovati”, rekao je Perović.

RADUNOVIĆ TVRDI

Ministar finansija Darko Radunović saopštio je da Crna Gora ima stabilne i održive javne finansije koje, kako je poručio, garantuju funkcionisanje države.

“Deficit budžeta je 2016. bio 5,6 odsto, a u 2019. godini 2,9 odsto. To je ispod Mastrihtskog kriterijuma. Javni dug je 79 odsto, a sa uračunatih više od 500 miliona eura rezerve je 69 odsto BDP-a. Imamo stabilne i održive javne finansije koje garantuju funkcionisanje države”, navodi se u poruci Radunovića, koja je objavljena na Tviter nalogu Vlade Crne Gore.

Radunović je saopštio da je Ministarstvo finansija u prošlog godini imalo dosta izazova, ali da su dva bila najvažnija – deficit budžeta i javni dug.

“Uspjeli smo da sa ta dva izazova izađemo na kraj. Ova dva izazova držimo pod kontrolom”, tvrdi Radunović.

RADUNOVIĆ TVRDI

Ministar finansija Darko Radunović saopštio je da Crna Gora ima stabilne i održive javne finansije koje, kako je poručio, garantuju funkcionisanje države.

“Deficit budžeta je 2016. bio 5,6 odsto, a u 2019. godini 2,9 odsto. To je ispod Mastrihtskog kriterijuma. Javni dug je 79 odsto, a sa uračunatih više od 500 miliona eura rezerve je 69 odsto BDP-a. Imamo stabilne i održive javne finansije koje garantuju funkcionisanje države”, navodi se u poruci Radunovića, koja je objavljena na Tviter nalogu Vlade Crne Gore.

Radunović je saopštio da je Ministarstvo finansija u prošlog godini imalo dosta izazova, ali da su dva bila najvažnija – deficit budžeta i javni dug.

“Uspjeli smo da sa ta dva izazova izađemo na kraj. Ova dva izazova držimo pod kontrolom”, tvrdi Radunović.