MITROPOLIT MIHAILO

Crna Gora će iz spora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, izaći kao pobjednica, ističe u intervjuu Pobjedi poglavar Crnogorske pravoslavne crkve mitropolit Mihailo, naglašavajući da država brani istorijsku istinu, tradiciju, svoj narod, građane, istorijsku autokefalnu CPC, ali i samu sebe.

Crna Gora je, kaže mitropolit, kao i vjekovima ranije nepobjediva u pravednoj vlastitoj samoodobrani, kojom brani svoju slobodu i ugroženi opstanak.

“Očekujem da će Zakon o slobodi vjeroispovijesti donijeti konačno pravedno rješenje crnogorskog pravoslavnog crkvenogpitanja”, navodi on.

Vladika najavljuje i da će Crnogorska pravoslavna crkva uskoro otvoriti svoju bogoslovsku školu na Cetinju.

POBJEDA: Zakon o slobodi vjeroispovijesti je usvojen. S tim se, međutim, ne mire Srpska pravoslavna crkva i prosrpski politički blok u Crnoj Gori. Organizuju svakodnevne protestne šetnje u gradovima, nakon molebana u harmovima i crkvama. Kako će se, prema Vašem mišljenju, riješiti ovaj spor između države Cme Gore i SPC?

MITROPOLIT MIHAILO: Spor između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve će se riješiti u korist države Crne Gore, prema usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i na osnovu drugih važećih zakona i pravnog sistema crnogorske države, usklađenog sa demokratskim i humanim međunarodnim pravnim poretkom i njegovim najvišim standardima. Ogromna je iluzija SPC i njenih pomagača da će srušiti savremenu državu Crnu Goru, njenu vlast i poredak, njen suverenitet, teritorijalni integritet, identitet, međunarodno priznatu nezavisnost i inkorporirati je u „veliku Srbiju”. Posljednji adutu cilju ostvarenja „velike Srbije” je SPC, kao par exelans politička organizacija, a ne vjerska institucija koja idejno predvodi blok prosrpskih partija u Crnoj Gori. Crna Gora će dobiti ovaj spor, jer brani istorijsku istinu, tradiciju, svoj narod, građane, istorijsku autokefalnu CPC i samu sebe, kao jedinstvo i cjelinu svih ovih navedenih svetinja. Crna Gora je, kao i vjekovima ranije, nepobjediva u pravednoj vlastitoj samoodobrani, kojom brani svoju slobodu i ugroženi opstanak. Crna Gora je nepobjediva, jer se brani pravom i pravdom, humanim i demokratskim zakonima, mirom i ljubavlju, viteštvom i čojstvom. Ona nikoga ne ugrožava, niti bilo kome što otima. Crna Gora vraća pod svoju ingerenciju svoju neotuđivu imovinu i sakralno kulturno nasljeđe koje na njenoj državnoj teritoriji nikome ne može pripadati bez isključivo crnogorskoj državi. Crna Gora će pobijediti, jer je njena pozicija legalna i legitimna, zasnovana na pravu i pravdi, istoriji, realnoj i većinskoj biračkoj volji građana birača, jednom riječju svi argumenti su na njenoj strani. Uz sve to, Crna Gora će pobijediti i razumom i idealnom tolerancijom, trpeljivošću i istrajnošću, mudrošću i ljudskim visokomoralnim odnosom prema svima i svakome, što svakog časa pokazuje i dokazuje. Crna Gora će pobijediti jer čuva svoj i regionalni mir, bezbjednost, sigurnost^stabilnost i dostojanstvo. Čuva ljudske živote i imovinu od onih od kojih im prijeti ugrožavanje. Crna Gora je sposobna da se sama odbrani i saču-. va od svih koji je ugrožavaju iznutra i spolja. Najzad, savremena Crna Gora ima i svoje moćne saveznike i partnere NATO pakt koji potvrđuju i dokazuju svoju posvećenost i punu odgovornost, a već je i pred vratima Evropske unije. Uostalom, da država Crna Gora nije apsolutno sigurna da u ovome slučaju brani apsolutno istinu, ona ne bi ni pokretala ovaj epohalni, istorijski proces.

POBJEDA: Vlast je najavila daje spremna za potpisivanje temeljnog ugovora i sa SPC. Kako gledate na to?

MITROPOLIT MIHAILO: Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti je dalo pravni osnov da se nezakonito upisana na SPC crkvena imovina ponovo uzakoni na državu Crnu Goru. Nakon toga slijedi proces ponovnog upisa te imovine na državu Crnu Goru. Tek poslije toga slijedi potpisivanje temeljnog ugovora.

POBJEDA: Crnogorska pravoslavna crkva bezrezervno je podržala Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Sto očekujete od njega?

MITROPOLIT MIHAILO: Očekujem da će Zakon o slobodi vjeroispovijesti donijeti konačno pravedno rješenje crnogorskog pravoslavnog crkvenog pitanja. Takvu odluku zdušno podržava CPC.

POBJEDA: Vjerujete li da će država podržati proces vraćanja autokefalnosti Crnogorskoj crkvi?

MITROPOLIT MIHAILO: Siguran sam u cilju državne politike Crne Gore, koji je i sama država istakla, da podržava vraćanje autokefalnosti CPC, čime ona ne zadire u kanone i crkveno pravo, već upravo djeluje u skladu sa kanonima crkvenih sabora, koji su kao rezultat imali da je CPC bila autokefalna sve do 1920. godine. Time država Crna Gora upravo potvrđuje i zaokružuje svoju državnu suverenost. A to dalje znači, mir i ljubav sa svim religijama, crkvama i vjerskim organizacijama u Crnoj Gork Da , je država Crna Gora svojom politikom vraćanja autokefalnosti CPC i njenoj punoj obnovi apsolutno u pravu, potvrđuje i to što su nje.nu autokefalnost priznavale sve pravoslavne crkve sa kojima je ona čuvala i održavala dogmatsko jedinstvo. Među svim pravoslavnim crkvama koje su priznale autokefalnost CPC, bile su i Srpska pravoslavna crkva, Ruska pravoslavna crkva i Vaseljenska patrijaršija. Autokefalna CPC je nekanonski i nasilno prisajedinjena SPC 1920. godine dekretom regenta Aleksandra, kao autokefalna crkva. Taj zločin izvršenje kao rezultat i posljedica nasilnog ukidanja države Crne Gore i njenog prisajedinjenja ondašnoj kraljevini SHS unitarnoj Jugoslaviji. Sve je ovo istorijski nepobitno dokazano i dokumentovano.

POBJEDA: Očekujete li da će država istrajati i da će crkvena imovina koja je nezakonito prepisana na SPC biti vraćena državi i hoće li pozvati na odgovornost institucije i službenike koji su to učinili?

MITROPOLIT MIHAILO: Očekujemo da će država Crna Gora istrajati i crkvenu imovinu vratiti u svoje vlasništvo, kao i da će pozvati na odgovornost institucije i službenike koji su nezakonito upisivali imovinu u vlasništvo SPC.

POBJEDA: Crnogorskoj crkvi vraća se sve više vjernika, sve je više sveštenstva, ustoličenje i četvrti episkop otac Boris. Kakvi su planovi za budućnost?

MITROPOLIT MIHAILO: Sve više vjernika i sveštenika vraća se Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Zbog neadekvatnih materijalnih mogućnosti CPC nije do sada bila u situaciji da riješi pitanje omasovljavanja klira. 1 pored toga svojim kliricima i onima koji žele da stupe u klir CPC, ona možeredovno vršiti svoju misiju. Želju za stupanje u klir CPC iskazuju brojni lojalni patriotski Crnogorci, sveštenici raznih pravoslavnih crkava, među kojima i više od 50 sveštenika SPC, jer svi oni znaju i izjavljuju daje CPC bila, jeste i biće autokefalna crkva, kao i daje bila, jeste i biće suverena, međunarodno priznata i nezavisna država Crna Gora. I pored velikog interesovanja za stupanje u klir CPC, to je za nas veoma odgovorna dužnost, zbog čega ćemo prijemu novih sveštenika prići krajnje posvećeno, da samo oni koji su vjerni i lojalni CPC i državi Crnoj Gori, mogu predstavljati klirike naše crnogorske crkve. CPC će uskoro otvoriti svoju bogoslovsku školu na Cetinju, čiji je statut već formulisan, a elaborat o njenoj nužnosti i opravdanosti je već izrađen.

KRIVOKAPIĆ UPOZORILA

Predsjednica Sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić kazala je da eksperti sa strane koje angažuju zdravstvene ustanove dnevno zarađuju 100, ili mjesečno 3.000 eura, što nije prihvatljivo, dok crnogorski ljekari rade za znatno manje plate.

Ona je Danu kazala da mladi ljekari neće čekati da im država poveća plate, već će bolje uslove za život, ukoliko se nešto ne promijeni, tražiti u drugim zemljama.

“Te kolege koje dođu zbog deficita ljekara, rade zajedno sa nama, primaju po 100 eura dnevno, tj. 3.000 eura mjesečno, imaju besplatno spavanje i hranu, a mi samo malu platu. Nijesmo toliko bogato društvo da to duže možemo finansijski ispratiti, a nije ni pošteno, jer radeći u svojoj ustanovi ne možete zaraditi više. Ušteda za ustanovu jeste ako je veći broj ljudi zbrinut za teže intervencije, ušteda u troškovima, puta i broj dana hospitalizacije. Takav oblik razmjene iskustva i stručnosti imate svuda u svijetu, ali to su eksperti za pojedina zanimanja”, kazala je Krivokapićeva.

Mladi ljudi, kako je kazala, nijesu spremni da čekaju, kao što to čine srednje i starije generacije.

“Oni traže rješenje odmah, veće zarade, bolje uslove za rad i bolji i brži način edukacije. To sve negdje postoji i zato se odlučuju da to i potraže van svoje zemlje. Mi u sindikatu stalno na to ukazujemo u dobroj namjeri kako bi vlast prepoznala problem i pronašla rješenje. Rumunija je nakon povećanja zarada 120 odsto imala odliv preko 3.000 doktora, jer su u zemljama EU ljekari i srednje medicinsko osoblje traženi i imaju bolje zarade. Mlade ljude je jedino moguće zadržati ako se poboljša standard zaposlenih u zdravstvu, ako su uslovi rada takvi da možete da radite i zaradite, imate riješeno stambeno pitanje i ako ste u mogućnosti da se dodatno edukujete”, ističe Krivokapićeva.

Ona objašnjava da su zahtjeve za povećanja zarada uputili prije dve godine, ali zbog mjera fiskalne konsolidacije država do 2020. godine nije mogla da im izađe u susret.

ZVANIČNI PODACI

Da su se računali samo glasovi iz inostranstva, Kolinda Grabar-Kitarović bila bi pobjednik drugog kruga predsjedničkih izbora. Sada već bivša predsjednica Hrvatske bila je ubjedljiva “preko grane”, ali to nije bilo dovoljno da pobijedi.

Crna Gora

Naime, u našoj zemlji u drugom krugu predsjedničkih izbora glasalo je 209 ljudi, od kojih je 106 povjerenje dalo Kolindi Grabar-Kitarović, a 103 Milanoviću.

Srbija

Što se tiče Srbije, Kolinda je bila ispred Milanovića za 12 glasova.

Albanija

U Albaniji glasalo je samo sedam osoba i svih sedam zaokružilo je broj dva na glasačkom listiću, odnosno ime Kolinde Grabar-Kitarović, piše Blic.

Bosna i Hercegovina

U Bosni i Hecegovini Kolinda je bila ubjedljiva – 32.467 u odnosu na 2.701 koliko je osvojio Milanović. Ovaj rezultat u velikoj mjeri bio je očekivan, a sada već bivša predsjednica Hrvatske na te glasove je ozbiljno računala, posebno nakon što su obajavljeni rezultati prve izlazne ankete koji su njenom protivniku dali više od šest odsto prednosti.

Međutim, iako je pobjeda u BiH bila ubjedljiva, ona nije bila i dovoljna za pobjedu u ukupnom zbiru.

Sjeverna Makedonija

U Sjevernoj Makedoniji 80 građana sa hrvatskim pasošem glasalo je za Kitarovićevu, a 65 za Milanovića.

Slovenija

Što se tiče Slovenije, za Kolindu je glasalo 169 ljudi, a za, ispostaviće se novog predsjednika Hrvatske, 101 osoba.

PRIBILOVIĆ

Tokom 2019. godine za sporazumni raskid radnog odnosa prijavilo se 1.579 zaposlenih na centralnom i 322 zaposlena na lokalnom nivou, što ukupno čini oko 1.900 zaposlenih u javnom sektoru, saopštila je Portalu RTCG ministarka javne uprave Suzana Pribilović. Do sada su, kako je kazala, zaključena 54 sporazuma o prestanku radnog odnosa na centralnom i lokalnom nivou.

Ona je u intervjuu za naš portal istakla da u tom resoru bilježe trend usporavanja zapošljavanja u javnoj upravi, te da je najviše zainteresovanih za sporazumni raskid radnog odnosa u sektorima zdravstva, prosvjete, finansija, rada i socijalnog staranja i unutrašnjih poslova.

Posmatrano po opštinama, najveći broj je, očekivano u Podgorici (104), Pljevljima (72), Nikšiću (43)…

Pribilović je rekla da je na lokalnom nivou do sada zaključeno 50 sporazuma o prestanku radnog odnosa, kao i da ukupni neto iznos otpremnina po ovom osnovu iznosi oko e 387,2 hiljade eura. 

Koliko je trenutno zaposlenih u državnoj upravi na lokalnom, a koliko na državnom nivou?

“Prema podacima Ministarstva finansija iz avgusta 2019. godine, na centralnom nivou je zaposleno 38 426 lica, dok je na lokalnom nivou prema našim podacima zaposleno 12 192 lica zaključno sa junom 2019. godine, što ukupno iznosi 50.618 u javnoj upravi”.

Da li je taj broj smanjen u 2019. u odnosu na godinu ranije i ako jeste za koliko?

“Kada govorimo o trendovima, mogu reći da imamo trend usporavanja zapošljavanja u javnoj upravi. Prateći proces po kvartalima, može se zaključiti da u nekim segmentima imamo smanjenje, ali generalno još uvijek nijesmo došli do nivoa koji smo zacrtali našim strateškim dokumentima. Ovo, prije svega, jer je riječ o kompleksnom procesu koji nije moguće završiti u kratkom vremenskom periodu ali, svakako, svjesni smo važnosti ovog procesa, kao i potrebe da ga bez odlaganja kvalitetno realizujemo. Podaci sa kraja 2018. godine pokazuju da je smanjeno relativno učešće zaposlenosti u javnoj upravi u ukupnoj zaposlenosti za 1,4% (sa 28,2% u decembru 2017. na 26,8% u decembru 2018. godine), dok je zabilježen i trend opadanja učešća bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca u Budžetu Crne Gore mjereno učešćem ovih izdataka u strukturi BDP-a. Posebno smo zadovoljni segmentom koji se odnosi na optimizaciju broja zaposlenih u opštinama i spremnosti opština da prihvate preporuke procesa optimizacije. Na lokalnom nivou, ostvareno je smanjenje broja zaposlenih za 580. Mjera ograničenja zapošljavanja, tzv. moratorijum, kroz koordinaciju rada Užeg kabineta Vlade, Uprave za kadrove  i Zavoda za zapošljavanje, omogućila je uspješnu kontrolu nad procesima zapošljavanja. Sama Analiza efekata  kratokoročnih mjera Plana optimizacije u 2018. godini je pokazala da je došlo do usporavanja zapošljavanja u prvih pola godine primjene Plana optimizacije. Taj trend će biti dodatno osnažen sporazumnim prekidima radnih odnosa uz isplatu otpremnine, čije ćemo efekte vidjeti u narednom periodu. Istovremeno, uporedna analiza podataka o broju objavljenih oglasa Uprave za kadrove pokazuje da je tokom prve polovine 2019. godine objavljeno 84,24% manje oglasa u odnosu na isti period 2018”.

Koliko se zaposlenih tokom 2019. prijavilo za sporazumni raskid radnog odnosa?

“Prema našim podacima, to je učinilo 1.579 zaposlenih na centralnom nivou i 322 zaposlena na lokalnom nivou, što ukupno čini oko 1.900 zaposlenih u javnom sektoru. Do ovog momenta, a na osnovu podataka kojima raspolažemo, zaključeno je 54 sporazuma o prestanku radnog odnosa na centralnom i lokalnom nivou”.

Kakve su brojke po opštinama, da li imate informaciju jesu li svi zainteresovani i dobili saglasnost nadežnih organa za sporazumni raksid radnog odnosa?

“Najviše zainteresovanih je u sektorima zdravstva, prosvjete, finansija, rada i socijalnog staranja i unutrašnjih poslova. Treba imati u vidu da pomenuti sektori imaju najveći broj zaposlenih, pa je očekivano da će i broj onih koji su zainteresovani za sporazumni prestanak radnog odnosa biti najveći. Najviše zainteresovanih na lokalnom nivou je iz opština Podgorica, Pljevlja, Nikšić i Ulcinj”.

Da li su za otpremine zainteresovani većinom službenici starije životne dobi kojima je ostalo par godina do penzije?

“Na osnovu dostavljenih podataka od strane organa o profilima zaposlenih koji su podnijeli zahtjev za sporazumni prestanak radnog odnosa, prosječna starost zainteresovanog zaposlenog na centralnom nivou je 59, a na lokalnom 58 godina”.

Kakvo je stanje posmatrano po polnoj strukturi, je li za odlazak iz državne uprave zainteresovano više žena ili muškaraca?

“Podaci kojima raspolažemo pokazuju da je omjer žena i muškaraca koji su podnijeli zahtjev za sporazumni prestanak radnog odnosa na centralnom nivou približno isti – žena je 51,6%, a muškaraca 48,4%”.

Do kada se zainteresovani radnici mogu prijavljivati za sporazumni raskid radnog odnosa?

“Svi zainteresovani mogu da podnesu zahtjev tokom trajanja važenja Odluke o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru, odnosno do 31. decembra 2020. godine. Takođe, na osnovu procjene zainteresovanosti zaposlenih i raspoloživosti finansijskih sredstava, organ/institucija može raspisati novi javni poziv tokom trajanja važenja navedene odluke”. 

Koliko je po osnovu otpremnina isplaćeno u 2019, a koliko će biti u 2020. godini?

“Trenutno smo u fazi prikupljana podataka kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou. Ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da je na lokalnom nivou do sada zaključeno 50 sporazuma o prestanku radnog odnosa, a ukupni neto iznos otpremnina po ovom osnovu je 387,205.77 eura. Takođe, očekujemo da će svi sporazumi koji budu zaključeni u skladu sa važećom legislativom biti i realizovani, tj. isplaćeni”.

Za koliko brojčano ili procentualno očekujete da se ovim javnim pozivom smanji broj zapsolenih na državnom i loklanom nivou? Da li su ispunjena Vaša očekivanja?

“Ovo je vrlo važan proces za reformu javne uprave. Osim što je optimizacija javne uprave definisana strateškim dokumentima i Planom optimizacije, ona predstavlja vrlo važnu komponentu za održivost naših javnih finansija. Veoma sam zadovoljna što smo u prethodnom periodu uspjeli da zaustavimo trend povećanja broja zaposlenih u javnoj upravi i što se danas sva zapošljavanja dešavaju u jednoj kontrolisanoj proceduri. Sa druge strane, optimizacija javne uprave se odvija uz čitav set mjera koje treba da osiguraju bolji kvalitet uprave, a time i kvalitet pružanja javnih usluga od čega će najviše koristi imati građani. Naš cilj nije samo smanjenje broja zaposlenih, već dovođenje javne uprave na pravu mjeru. Zbog toga smo predvidjeli kontrolni mehanizam prilikom odlučivanja po podnijetim zahtjevima za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine koji predviđa da se sporazum ne može zaključiti sa zaposlenim koji obavlja poslove koji su od posebnog značaja za nesmetano i redovno vršenje poslova organa, kao i da se na radno mjesto zaposlenog koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zaposliti drugo lice. Dodatno, zaposleni koji ostvari pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u javnom sektoru u periodu od pet godina. Na ovaj način, želimo da obezbijedimo da najkvalitetniji i najvažniji kadar ostane u javnoj upravi kako ne bi došlo do pada kvaliteta njenog rada i dodatnog opterećenja na javne finansije. Detaljna analiza uticaja primjene ove mjere na smanjenje broja zaposlenih će biti sprovedena nakon završetka postupaka odlučivanja po zahtjevima zaposlenih.”

Šta ćete još konkretno u cilju optimizacije državne uprave preduzeti još u 2020?

“Tokom 2020. godine nastavićemo da radimo posvećeno na koordinaciji i praćenju sprovođenja mjera predviđenih Planom optimizacije od strane organa i institucija na centralnom i lokalnom nivou. Ovo podrazumijeva nastavak primjene ograničavanja zapošljavanja u javnoj upravi, nastavak primjene mjere sporazumnog prestanka radnog odnosa uz isplatu otpremnine, nastavak praćenja kako organi planiraju ljudske resurse u srednjem roku i da li se to odvija u skladu sa stvarno potrebnim brojem izvršilaca uz sagledavanje budžetskih i strateških opredjeljenja rada Vlade. Istovremeno, nastavićemo rad na pripremi funkcionalnih analiza od strane ministarstava koje će pokazati pojedinačne potrebe i planove svih sektora u narednom periodu i time omogućiti da buduće strateško planiranje rada javne uprave bude zasnovano na inputima pojedinačnih resora i da predstavlja logičan nastavak dosadašnje reforme, kao i praćenje kvaliteta pružanja elektronskih usluga i pojednostavljivanja procedura za građane”. 

Igor PEJOVIĆ

POSNA TRPEZA

Pravoslavni vjernici slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić – rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.

Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.

Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.

Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.

Uoči Božića slamom se posipa pod, a domovi pretvaraju u vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist, koji je povijen u slamu i kome su se najprije poklonili pastiri.

U seoskim kućama slama leži i po tri dana, dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak. Kuće se posipaju žitom. Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze.

Badnji dan i veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar.