EVROPSKA VALUTA

Jedinstvena evropska valuta, euro, zvanično je puštena u promet prije skoro dvije decenije.

Skoro 300 miliona ljudi u 11 od 15 zemalja Evropske unije (EU) dobilo je istu valutu prvi put još od vremena Rimskog carstva.

Banke su počele da posluju s eurom tri godine kasnije.

Euro je upadao iz krize u krizu posljednjih godina, ali je ipak uspio da zadobije čvrstu podršku širom eurozone, naročito među novom generacijom mladih ljudi koji nijesu ni koristili prethodne nacionalne valute svojih zemalja, prenose Nezavisne novine.

Euro je uveden u januaru 1999. godine, i prvobitno je postojao samo kao virtuelna valuta u računovodstvenim i finansijskim transakcijama.

Od 1. januara 2001. godine u opticaj ulaze novčanice i kovanice eura.

Grafički simbol eura, €, izveden je iz grčkog slova epsilon i označava prvo slovo riječi Evropa, a dvije paralelne linije trebalo bi da simbolizuju stabilnost jedinstvenog evropskog novca.

Kovanice u svim zemljama imaju isto lice, ali je naličje dizajnirano u svakoj zemlji drugačije. Tako se Austrija opredijelila za Mocarta, a Irska za keltsku harfu.

Sa druge strane, papirne novčanice eura nikada ne prikazuju ljude ili stvarna mjesta, već samo ilustracije fiktivne arhitekture.

Uvođenje eura nije rezultiralo ljubavlju na prvi pogled, jer su ga mnogi građani doživjeli kao prelazak na nepoželjna poskupljenja.

Takav stav prema euru je, međutim, vremenom splasnuo, zahvaljujući lakoći putovanja i prekograničnog poslovanja, i odsustvu brige o fluktuaciji kurseva.

POBJEDU NA IZBORIMA

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Ivan Brajović je večeras, u svoje i ime stranke koju predvodi, čestitao kandidatu SDP-a Zoranu Milanoviću pobjedu na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj.

“Ne sumnjam da ćeš iskoristiti sve svoje profesionalne i lične kvalitete u cilju osiguranja zapaženog mjesta koje Hrvatskoj i pripada u Evropi, a svim njenim građanima još bolji i prosperitetniji život u duhu pravih socijaldemokratskih vrijednosti koje zajednički dijelimo. Uz ponovljene čestitke za pobjedu i prijateljske pozdrave, upućujem ti najbolje želje za uspješno obavljanje zahtjevne dužnosti predsjednika Hrvatske na dobrobit svih njenih građana”, naveo je Brajović.

SEBASTIJAN KURC

Mandatar za sastavljanje nove austrijske vlade Sebastijan Kurc izjasnio se za oštrije djelovanje protiv Turske po pitanju migrantske politike. Kurc je, u intervjuu njemačkom dnevniku “Bild”, kazao da sporazum sa Turskom ne funkcioniše dovoljno i da je Grčka zaslužila punu podršku.

“Ne smijemo dozvoliti da nas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ucjenjuje. U njegovoj zemlji tlače osobe koje politički drugačije razmišljaju, neprestano se zatvaraju novinari, i Turska pokušava da koristiti izbjeglice i migrante kao oružje”, podvukao je on.

Kurc smatra da treba izvršiti pritisak na Tursku, dodajući da EU ima mnoge mogućnosti za to i da o tome treba razmisliti.

Upitan da li to znači i sankcije on je kazao da o tome treba najprije razgovarati preko svih diplomatskih kanala.

“Međutim, mislim da Turska mora biti svjesna da EU ima mnogo mogućnosti da reaguje i da ne dozvoljava da je neko ucjenjuje”, naglasio je on.

Upitan da li se granica na moru može zaštititi Kurc je odgovorio da se ona može i treba zaštititi.

“Možemo se pobrinuti da izbjeglički čmanci uopšte ne pristaju, možemo ljude koji su spašeni vratiti u zemlju iz koje su došli. Pogledajte Egipat. Iz te zemlje je dolazilo na hiljade izbjeglica, a danas više niko, zato što postoji funkcionišući sistem”, objasnio je on.

Kada je riječ o Libiji, Kurc smatra da EU sa međunarodnim organizacijama treba bolje sarađivati i stvoriti smještaje dostojnim čovjeka, te da mora sve činiti kako se migranti iz drugih afričkih zemalja ne bi uputili u Libiju.

“Kada jednom dođu u Libiju mnogi su izloženi ropstvu ili ubistvu. Taj sistem ne smijemo dozvoliti”, rekao je on.

Najavio je da će kao šef nove vlade nastaviti da se bori da tema migracije bude usmjerena u pravom smjeru, jer je to potrebno za Evropu i zato što ovaj kontinent ima hrišćansko-socijalnu odgovornost.

“Ne smije postojati sistem u kojem krijumčari ljudi zarađuju na patnji ljudi”, poručuje Kurc.

106-103

U Crnoj Gori 211 osoba izašlo je da glasa u drugom krugu hrvatskih predsjedničkih izbora.

U našoj zemlji glasalo se na dva biračka mjesta i izlaznost je bila 100 odsto.

Kandidatkinja desnog centra iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarović osvojila je 106 glasova, dok je tri glasa manje dobio kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) i bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović.

Prema do sada obrađenim podacima, Milanović je novi predsjednik Hrvatske.

On vodi za 103.396 glasova nakon skoro 97,24 odsto obrađenih biračkih mjesta, podaci su Državne izborne komisije (DIP).

U drugom krugu izbora za hrvatskog predsjednika do 16.30 izašlo je više od 1,5 miliona birača, odnosno 43,52 odsto što je više nego u prvom krugu, ali manje u odnosu na drugi krug predsjedničkih izbora prije pet godina.