PARLAMENT I VLADA

Irački parlament donio je rezoluciju po kojoj se američki vojnici trajno izbacuju iz te zemlje, javlja BBC. Irak je podnio i tužbu Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zbog američkog napada na Bagdad.

Do odluke je došlo nakon što su američke snage ubile iranskog generala. Parlament u Bagdadu takođe je pozvao na zabranu stranim silama da koriste iračku zemlju, vazdušni prostor ili vodu iz bilo kog razloga.

U saopštenju Parlamenta takođe se navodi da je iračka vlada obavezna da sprovede pomenutu odluku.

SAD ima oko 5.000 vojnog osoblja u Iraku, većinom savjetnike.

Tužba UN-u zbog američkog napada kod Bagdada

Iračko Ministarstvo inostranih poslova podnijelo je tužbu Savjetu bezbjednosti UN-a zbog “američkih napada na iračke baze” i “ubistva pripadnika iračke vojne komande i prijatelja”, saopšteno je u Bagdadu.

Irak smatra kršenjem suvereniteta napad bespilotnom letjelicom na aerodrom kod Bagdada gde su u petak stradali iranski general Kasem Solejmani i Abu Mehdi al Muhandis, jedan od komandata proiranske parvojne koalicije koja je sastavni dio iračkih snaga.

Ministarstvo je saopštilo ranije danas da je na razgovor pozvalo američkog ambasadora, protestujući zbog kršenja suvereniteta Iraka, nakon napada i ubistva Solejmanija.

Američkom ambasadoru u Iraku Metjuu Tjuleru je prenijeto da “američke nelegitimne vojne operacije predstavljaju napade i djela su za osudu, jer mogu da dovedu do eskalacije tenzija u regionu”, navodi se u saopštenju iračkog Ministarstva i dodaje da su SAD tom akcijom prekršile suverenitet Iraka.

IZBOR PORTALA

Pregled vijesti za 5. januar, koje ste možda propustili, do 17 sati.

Radonjić: “Ne treba nam tomos za ono što je naše” 

Budućnost Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve je nikakva ako u crkvenim objektima ostane sadašnji personalni sastav i ako se, država Crna Gora – čekajući “sverješavajući” antikohijski tomos o autokefalosti CPC (što je sui generis izmišljena priča) – upusti u sudske rasprave i sporove sa bilo kim povodom onoga što je neosporno njeno, kaže u intervjuu Pobjedi akademik Radovan Radonjić.

Zbog neplaćanja alimentacije izrečene tri zatvorske kazne

Prema podacima Osnovnog suda u Podgorici, zbog krivičnog djela nedavanja izdržavanja do 6. decembra 2019. formirano je ukupno 46 predmeta. To je znatno manje nego 2018. godine, kada su formirana 72, i 2017, kada je formirano ukupno 70 predmeta zbog kršenja člana 221 Krivičnog zakonika.

Dačić: “Vučić je donio ispravnu odluku”

Ministar spoljnih poslova Srbije, Ivica Dačić, smatra da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić donio ispravnu odluku da ne ode u Crnu Goru.

Glavni grad stvorio preduslove za izgradnju kolektora

Gradska uprava u prošloj godini odradila je ključni posao za stvaranje preduslova za početak realizacije najveće investicije u istoriji Podgorice – sistema za prečišćavanje otpadnih voda, čije višestruke benefite realizacije možemo očekivati u toku ove godine, saopštio je Danu Mihailo Anđušić, šef kluba odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada.

Brajović: “Izbori će proteći mirno” 

Ovo je godina parlamentarnih izbora i vjerujem da će upravo oni biti glavna tema, kao i da će biti održani u mirnoj atmosferi, uz međusobno uvažavanje i povjerenje, izjavio je u razgovoru za “Dan” predsjednik Skupštine Crne Gore i Socijaldemokrata (SD) Ivan Brajović.

IDE U SAUDIJSKU ARABIJU

Doskorašnji kapiten Crvene zvezde Marko Marin napustio je srpskog šampiona i ozvaničio saradnju sa saudijskim Al-Ahlijem, potvrdio je taj klub.

Navodi se da će obeštećenje iznositi 2,5 miliona dolara, a ugovor sa saudijskom ekipom će trajati do kraja sezone 2021/2022, prenosi Sport klub.

Al-Ahli je klub iz Džede, istog imena kao i egipatski velikan. Za njega trenutno nastupaju internacionalci iz BiH Elvis Sarić i Ervin Zukanović.

Marin je u Zvezdu došao u posljednjim trenucima ljetnjeg prelaznog roka 2018. godine i ostavio dubok trag u beogradskoj ekipi. Za vrijeme provedeno u Ljutice Bogdana 30-godišnji njemački fudbaler iz Bosanske Gradiške odigrao je 58 mečeva, postigao 11 i asistirao kod 24 gola. Bio je lider Zvezdine generacije koja je dvije godine uzastopnpo izborila učešće u Ligi šampiona i bio je kapiten tima.

Marin je počeo karijeru u mlađim selekcijama Ajtrahta i Borusije Mehengladbah, za koju je i debitovao, a potom je igrao za Verder, Čelsi, Sevikju, Fiorentinu, Anderleht, Trabzon i Olimpijakos, iz kojeg je došao među crveno-bijele. Za reprezentaciju Njemačke odigrao je 16 mečeva i postigao jedan gol.

IDE U SAUDIJSKU ARABIJU

Doskorašnji kapiten Crvene zvezde Marko Marin napustio je srpskog šampiona i ozvaničio saradnju sa saudijskim Al-Ahlijem, potvrdio je taj klub.

Navodi se da će obeštećenje iznositi 2,5 miliona dolara, a ugovor sa saudijskom ekipom će trajati do kraja sezone 2021/2022, prenosi Sport klub.

Al-Ahli je klub iz Džede, istog imena kao i egipatski velikan. Za njega trenutno nastupaju internacionalci iz BiH Elvis Sarić i Ervin Zukanović.

Marin je u Zvezdu došao u posljednjim trenucima ljetnjeg prelaznog roka 2018. godine i ostavio dubok trag u beogradskoj ekipi. Za vrijeme provedeno u Ljutice Bogdana 30-godišnji njemački fudbaler iz Bosanske Gradiške odigrao je 58 mečeva, postigao 11 i asistirao kod 24 gola. Bio je lider Zvezdine generacije koja je dvije godine uzastopnpo izborila učešće u Ligi šampiona i bio je kapiten tima.

Marin je počeo karijeru u mlađim selekcijama Ajtrahta i Borusije Mehengladbah, za koju je i debitovao, a potom je igrao za Verder, Čelsi, Sevikju, Fiorentinu, Anderleht, Trabzon i Olimpijakos, iz kojeg je došao među crveno-bijele. Za reprezentaciju Njemačke odigrao je 16 mečeva i postigao jedan gol.

POLICIJA ZAHVALNA GRAĐANIMA

Rukovodstvo Uprave policije je na današnjem kolegijumu, kojim je rukovodio direktor Uprave policije, razmatralo bezbjednosnu situaciju u zemlji u kontekstu organizovanih javnih okupljanja povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

“I pored velikog broja dezinformacija, lažnih vijesti pa i otvorenih najava o incidentima kolegijum konstatuje da svi događaji protiču u najboljem redu i u skladu sa Zakonom”, saopšteno je nakon kolegijuma.

Kako se navodi, Uprava policije je zahvalna građanima na mirnim okupljanjima kojim potvrđuju da je Crna Gora država u kojoj se mogu slobodno ispoljavati različita mišljenja.

“Kolegijum je utvrdio Plan aktivnosti obezbjeđenja svih javnih okupljanja na Badnji dan kako bi svi građani mogli mirno i bez ograničenja obilježiti ovaj pravoslavni praznik”, navodi se u soapštenju.

Takođe, Kolegijum se zahvaljuje svih pripadnicima Uprave policije na profesionalnom angažovanju i doprinosu stabilnosti, miru i sigurnosti građana i države Crne Gore.

NAPRAVLJEN PLAN ZA SJUTRA

Rukovodstvo Uprave policije je na današnjem kolegijumu, kojim je rukovodio direktor Uprave policije, razmatralo bezbjednosnu situaciju u zemlji u kontekstu organizovanih javnih okupljanja povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

“I pored velikog broja dezinformacija, lažnih vijesti pa i otvorenih najava o incidentima kolegijum konstatuje da svi događaji protiču u najboljem redu i u skladu sa Zakonom”, saopšteno je nakon kolegijuma.

Kako se navodi, Uprava policije je zahvalna građanima na mirnim okupljanjima kojim potvrđuju da je Crna Gora država u kojoj se mogu slobodno ispoljavati različita mišljenja.

“Kolegijum je utvrdio Plan aktivnosti obezbjeđenja svih javnih okupljanja na Badnji dan kako bi svi građani mogli mirno i bez ograničenja obilježiti ovaj pravoslavni praznik”, navodi se u soapštenju.

Takođe, Kolegijum se zahvaljuje svih pripadnicima Uprave policije na profesionalnom angažovanju i doprinosu stabilnosti, miru i sigurnosti građana i države Crne Gore.

POLICIJA ZAHVALNA GRAĐANIMA

Rukovodstvo Uprave policije je na današnjem kolegijumu, kojim je rukovodio direktor Uprave policije, razmatralo bezbjednosnu situaciju u zemlji u kontekstu organizovanih javnih okupljanja povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

“I pored velikog broja dezinformacija, lažnih vijesti pa i otvorenih najava o incidentima kolegijum konstatuje da svi događaji protiču u najboljem redu i u skladu sa Zakonom”, saopšteno je nakon kolegijuma.

Kako se navodi, Uprava policije je zahvalna građanima na mirnim okupljanjima kojim potvrđuju da je Crna Gora država u kojoj se mogu slobodno ispoljavati različita mišljenja.

“Kolegijum je utvrdio Plan aktivnosti obezbjeđenja svih javnih okupljanja na Badnji dan kako bi svi građani mogli mirno i bez ograničenja obilježiti ovaj pravoslavni praznik”, navodi se u soapštenju.

Takođe, Kolegijum se zahvaljuje svih pripadnicima Uprave policije na profesionalnom angažovanju i doprinosu stabilnosti, miru i sigurnosti građana i države Crne Gore.

OKUPLJANJA ŠIROM SAD

U 70 američkih gradova održavaju se protesti zbog napada snaga SAD u Iraku, u kom je ubijen general Kasim Sulejmani i zaoštravanja krize između SAD i Irana.

Demonstrancije predvodi “Answer” koalicija, antiratna organizacija koja je osnovana nakon terorističkog napada 11. septembra 2001. godine.

U Vašingtonu su protesti održani u parku preko puta Bijele kuće, odakle su demonstranti pozvali vladu da napusti Bliski istok, prenosi CNN.

Ovi protesti su bili planirani i prije ubistva Solejmanija, u napadu koji je naredio američki predsjednik Donald Tramp. Demonstranti su uzvikivali “Stop bombardovanju Iraka”.

Među govornicima bila je i legendarna holivudska glumica Džejn Fonda, koja već nedjeljama predvodi proteste protiv klimatskih promjena u Vašingtonu.

OKUPLJANJA ŠIROM SAD

U 70 američkih gradova održavaju se protesti zbog napada snaga SAD u Iraku, u kom je ubijen general Kasim Sulejmani i zaoštravanja krize između SAD i Irana.

Demonstrancije predvodi “Answer” koalicija, antiratna organizacija koja je osnovana nakon terorističkog napada 11. septembra 2001. godine.

U Vašingtonu su protesti održani u parku preko puta Bijele kuće, odakle su demonstranti pozvali vladu da napusti Bliski istok, prenosi CNN.

Ovi protesti su bili planirani i prije ubistva Solejmanija, u napadu koji je naredio američki predsjednik Donald Tramp. Demonstranti su uzvikivali “Stop bombardovanju Iraka”.

Među govornicima bila je i legendarna holivudska glumica Džejn Fonda, koja već nedjeljama predvodi proteste protiv klimatskih promjena u Vašingtonu.

NIKOLIĆ

Pozivom Crnogorcima u Srbiji da se izjasne o zakonu o slobodi vjeroispovijesti u susjednoj državi, uz upozorenje onima koji podržavaju vlast u Crnoj Gori, da će se preispitati da li treba da zadrže srpsko državljanstvo, ministar spoljnih poslova Republike Srbije Ivica Dačić svrstao se u red političara koje je istorija čovječanstva zapamtila kao inspiratore egzodusa zbog nacionalne pripadnosti, političkih stavova i načina mišljenja, ocjenio je predsjednika Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, Andrija Nikolić.

“Obilježavanjem podobnih i nepodobnih Crnogoraca u Srbiji, Dačić je zapravo želio da zaprijeti protjerivanjem onima koji su u njegovoj projekciji nepodobni građani Srbije. Na isti način započela je politička priprema progona Jevreja u Hitlerovoj Njemačkoj, koja je za posljedicu imala stravičnu ‘Kristalnu noć’ tokom koje je uništeno ili spaljeno stotine sinagoga, jevrejskih domova i radnji, a 91 osoba je ubijena”, kazao je Nikolić.

On je poručio da, umjesto da prvi čovjek diplomatije države koja igra važnu ulogu u stabilnosti kompletnog regiona, stvari usmjerava u pravcu dijaloga i smirivanja strasti, Dačić je dodatno kontaminirao, inače usijanu javnu atmosferu, i uznemirio brojne građane u sopstvenoj, i susjednim državama.

“Ostalo je, međutim, nejasno, da li ministar Dačić poznaje zakone i Ustav Republike Srbije? Gdje piše da je državljanin Srbije crnogorskog porijekla dužan da se izjasni o zakonu usvojenom u susjednoj državi ? Takođe, nepoznato je i da li su ‘0,5 odsto Crnogoraca u Srbiji’ koji su prema Dačićevoj interpretaciji prošlosti godinama vladali Srbijom, Crnogorci ili Srbi iz Crne Gore?”, upitao je Nikolić.

Kako je naveo, kad govori o položaju Crnogoraca u Srbiji, i Srba u Crnoj Gori, Dačić zaboravlja da su Crnogorci migrirali, odnosno doselili u Srbiju, a da su Srbi iz Crne Gore, kao i njihovi preci, rođeni u Crnoj Gori.

Nikolić je istakao da o ugroženosti prvih ili drugih, najbolje govori podatak da je 1981. godine u Srbiji živjelo blizu 150 hiljada ljudi koji su se izjasnili kao Crnogorci, dok ih je danas 38 527. Kad je riječ o Srbima u Crnoj Gori, dodoa je, prema rezultatima popisa iz 1991. bilo ih je 9 odsto, a danas ih ima 28 procenata. 

“Nadali smo se da su iz događaja bliske i dalje prošlosti, izvučene određene pouke, i da su odnosi Crne Gore i Srbije oprezno i sa obostranom namjerom, krenuli uzlaznom putanjom. Komentari poput ovog, koji je došao od šefa srpske diplomatije, ozbiljno ugrožavaju takav trend, i imaju za cilj da stvari vrate na početak”, zaključio je Nikolić.