LIBERALNA PARTIJA

Liberalna partija (LP) najoštrije je osudila izjave ministra spoljnih poslova Srbije Ivice Dačića koje, kako navode, imaju prizvuke fašizma i velikodržavne mitomanije.

“Ovakve izjave i pozive na dijeljenje naroda na osnovu porijekla i poseban tretman određenih etničkih zajednica kojima se crta meta, morala bi da osudi i Evropska unija i Vlada Crne Gore. Mi razumijemo takvu svijest i razmišljanje bivšeg portparola Slobodana Miloševića, ali on mora da zna da, ako je on zarobljen u prošlosti, Crna Gora je daleko na putu modernih i naprednih naroda Evrope i svijeta, EU i NATO saveza. Dačić u maniru nacističkog doktora Gebelsa kopa po krvnim zrncima ljudi u Srbiji tražeći da se svi koji su porijeklom Crnogorci izjašnjavaju o zakonu koji je donijet u Crnoj Gori, dakle u drugoj državi, naglašavjući da je „moralna obaveza“ svih koji su dobili srpsko državljanstvo da se na neki način oduže Srbiji i vjerovatno budu njeni „janjičari“ i jurišnici na svoju zemlju porijekla, po logici Dačića”, navodi se u saopštenju LP.

Dodaju da su ovakvi pokušaji pritiska na Crnogorce u Srbiji doveli su do neviđene asimilacije Crnogoraca u protekle tri decenije.

“Asimilacija koja nije zabilježena niđe u Evropi nakon drugog svjetskog rata, pa je broj Crnogoraca sa skoro 120.000 opao na samo 38000 sada, dok se broj Srba u Crnoj Gori istovremeno povećao sa 9% na 28% stanovništva. Postavlja se pitanje, ko ovdje govori neistine, ko je ugrožen a ko sprovodi nacionalističku politiku mržnje? Ova situacija poznata je onima koji malo bolje poznaju noviju istoriju ovih prostora. Sličan tretman doživljavali su devedesetih godina u Srbiji i pripadnici Hrvatske i katoličke zajednice, nerijetko i u Crnoj Gori, kada je isti gospodin Dačić bio najviši funkcioner. Njihovim iseljavanjem i asimilacijom uspjeli su da svedu broj ovog naroda na minimum u Srbiji, očigledno da iste namjere Dačić i njegovi istomišljenici imaju i za Crnogorce u Srbiji”, zaključuju iz Liberalne partije. 

RADNIČKA PARTIJA

Radnička partija zalagaće se sa jedinstvenu opozicionu listu na sljedećim izborima, kazao je predsjednik te stranke Maksim Vučinić i dodao da opozicija mora da bude svjesna važnosti jedinstvenog djelovanja.

Vučinić je kazao da je za svaku partiju samostalan nastup na izborima uvijek izazov.

„Jednostavno ne možemo sebi da dozvolimo taj luksuz da u ovakvim momentima za našu državu i narod biramo samostalni nastup i samopromociju. Crna Gora se nalazi u takvom trenutku da nijedna opoziciona partija ne smije da razmišlja o nekom samostalnom i sebičnom nastupu“, rekao je Vučinić agenciji MINA.

On je istakao da svaka opoziciona politička partija u Crnoj Gori mora da bude svjesna važnosti jedinstvenog djelovanja.

Prema riječima Vučinića, Radnička partija zalagaće se sa jedinstvenu opozicionu listu.

„Ukoliko to ne bude moguće, Radnička partija se već nalazi u jednom predizbornom opozicionom savezu i nastojaće da i dalje razvija taj savez“, naveo je Vučinić i dodao da je pred njima izborna godina u kojoj će biti dosta rada i u kojoj će se iskristalisati snage u Radničkoj partiji.

Iz Radničke partije ranije je poručeno da su protesti sigurna opcija djelovanja sve do svrgavanja režima.

Komentarišući te navode, Vučinić je poručio da će Radnička partija podržati svaku ozbiljnu antirežimsku akciju, sa jasnim ciljem i rukovodstvom koje je na nivou zadatka.

On je kazao da Radnička partija za sada ima dva jaka opštinska odbora (OO), u Podgorici i Nikšiću, kao i inicijalne OO u gradovima na primorju i sjeveru.

„Radnička partija u narednom periodu radiće na razvijanju tih odbora i njihovom dovođenju na ozbiljan politički nivo“, naveo je Vučinić.

Kako je kazao, u fokusu programske politike Radničke partije je slobodan i zadovoljan radnik, što je i njihov osnovni politički cilj, kao i efikasna državna uprava.

„Pored toga, Radnička partija zalagaće se za industrijalizaciju i reindustrijalizaciju fabrika naslijeđenih iz doba socijalizma. Jedan od osnovnih ciljeva je i podrška omladini za unaprjeđenje njihovog položaja, kako u društvenom i političkom životu, tako i na univerzitetima i u srednjim školama“, naveo je Vučinić.

KEMP

Crna Gora napreduje u usklađivanju svojih zakona i prakse sa zakonima Evropske unije (EU), ali je potrebno da izgradi bilans ostvarenih rezultata kroz djelotvornu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ocijenila je britanska ambasadorka u Podgorici, Alison Kemp.

Ona je u intervjuu agenciji MINA poručila da Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) odavno podržava proširenje EU na Zapadni Balkan, kao i da Unija ne raspravlja o tome da li treba da dođe do proširenja ili ne, već kojim tempom.

Kemp je kazala da je Crna Gora najdalje odmakla kada su u pitanju pripreme za članstvo u EU.

“Crna Gora napreduje u usklađivanju svojih zakona i prakse sa zakonima EU u svim oblastima, od vanjske politike do bezbjednosti hrane”, rekla je Kemp.

Poručila je da fokus ostaje na daljem jačanju vladavine prava i osnovnih prava, kao temelja za napredak ka članstvu u EU.

“To je bila osnova procesa pristupanja otkad je započet 2012. godine. Usredsređenost na vladavinu prava i osnovna prava glavni je razlog zašto je EU podržala rasprave za unaprjeđenje izbornog okvira, što obuhvata i reformu zakona koji se odnose na medije i ključna imenovanja”, kazala je Kemp.

Zato, poručila je, Crna Gora treba da izgradi bilans ostvarenih rezultata kroz djelotvornu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Bilo je dobrih primjera međunarodne saradnje, kao što je zajednička operacija UK i Crne Gore sa ciljem borbe protiv šverca cigareta iz Luke Bar, koja je rezultirala hapšenjem 24 osobe i zaplijenom preko 25 miliona cigareta, i raduje me što će se ovakva saradnja dalje razvijati u narednim godinama”, kazala je Kemp.

Prema njenim riječima, UK odavno podržava proširenje EU na Zapadni Balkan.

“2018. godine smo sa oduševljenjem bili domaćin Samita o Zapadnom Balkanu u Londonu i radujemo se Samitu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o investiranju u Zapadni Balkan, koji će se održati u Londonu u februaru 2020. godine”, rekla je Kemp.

Ona je navela da je UK posvećeno dostizanju stabilnog, sigurnog i prosperitetnog regiona Zapadnog Balkana, učvršćenog u evropskim vrijednostima i sistemima koji doprinose evropskoj bezbjednosti.

“UK podržava jačanje ekonomskih veza između Zapadnog Balkana, njegovih susjeda i EU, uključujući i putem mogućeg Regionalnog ekonomskog prostora (REA) kako bi se unaprijedile ekonomske veze sa svim državama u regionu”, poručila je Kemp.

Govoreći o neotvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, podsjetila je da je Evropska komisija već rekla da su Sjeverna Makedonija i Albanija tehnički spremne za početak pregovora o pristupanju.

“Kako UK napušta EU, meni je teško da komentarišem budućnost proširenja”, kazala je Kemp.

To će, kako je navela, biti odluka za druge.

“Ali rekla bih da EU ne raspravlja o tome da li treba da dođe do proširenja ili ne, već o tome kojim tempom treba da dođe do njega”, rekla je Kemp.

Ona je poručila da što prije neka zemlja dovrši neophodne reforme, prije će biti spremna da se pridruži EU.

Kako je kazala, zamor od proširenja se pominjao u nekoliko navrata, kako od država Zapadnog Balkana koje su zainteresovane za koristi od članstva, tako i u pogledu postojećih država članica koje smatraju da Unija treba da se konsoliduje i riješi neke svoje unutrašnje dileme prije nego što se dalje proširi.

“Bez obzira na to da li ste susjedna država ili država kandidat, EU razumije značaj izgradnje povezanosti i podrške reformama u regionu. U slučaju Crne Gore, EU je vaš najveći trgovinski partner, jer je Crna Gora u 2018. godini ostvarila izvoz u EU u vrijednosti od 180 miliona EUR”, naglasila je Kemp.

Ona je rekla da je EU izvor 32 odsto direktnih stranih investicija u Crnoj Gori.

Takođe, kako je rekla, EU je Crnoj Gori pružila podršku u vrijednosti od 279 miliona EUR od 2014. godine, kao i 144,3 miliona EUR grantova od 2009. godine kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan.

“Ideje koje kruže o reformi procesa pridruživanja sve jasnije pokazuju važnost stalne podrške suštinskim reformama prije nego što neka država postane spremna da se pridruži EU”, navela je Kemp.

Komentarišući navode da je prećutno aktivirana klauzula balansa, rekla je da se ona primjenjuje u slučajevima kada proces reformi u oblasti vladavine prava znatno zaostaje za procesom usklađivanja sa cjelokupnim pravnim okvirom Evropske unije.

“To trenutno nije slučaj. Svake godine EU sačinjava Izvještaj o Crnoj Gori u kojem objektivno ocjenjuje ostvareni napredak i predlaže dalje korake koje je potrebno preduzeti, naglašavajući gdje treba odati zasluženo priznanje kao i gdje postoje razlozi za zabrinutost”, kazala je Kemp.

Upitana smatra li da proces proširenja može biti usporen ukoliko se nastavi trend da u državama članicama EU prevladavaju nacionalističke politike, odgovorila je da je rizično za diplomatu da predviđa budućnost.

“O ovim odlukama će se razgovarati nakon što Ujedinjeno Kraljevstvo napusti EU. Odluke o proširenju donose se konsenzusom, a u nekim slučajevima i putem referenduma na nacionalnom nivou”, navela je Kemp.

Govoreći o Bregzitu, kazala je da niko ne može poreći da će Bregzit promijeniti Evropsku uniju, ali da to ni u kom slučaju nije jedini faktor koji će oblikovati njenu budućnost.

“EU se suočila sa brojnim pitanjima u posljednjih pet godina: ekonomskom i migrantskom krizom; napadom Rusije na Ukrajinu i kršenjem međunarodnog prava napadima u Solzberiju, Hagu i Berlinu; ISIS-om i njegovim terorističkim napadima unutar naših granica”, navela je Kemp.

Govoreći o Sporazumu sa Evropskom unijom, rekla je da nakon tri i po godine pregovora, procesa i izbora, Ujedinjeno Kraljevstvo ima novu vladu sa jasnim zadatkom da u januaru napusti EU.

“Novi sastav britanskog Parlamenta je zatim odobrio uslove britanskog izlaska iz EU. Ovaj sporazum stavlja Ujedinjeno Kraljevstvo na put ka novom sporazumu o slobodnoj trgovini sa EU. Ovaj novi odnos zasnivaće se na slobodnoj trgovini i prijateljskoj saradnji, a ne na ugovorima ili zakonima EU”, rekla je Kemp.

Dodala je da će Ujedinjeno Kraljevstvo napustiti jedinstveno tržište i carinsku uniju, »a mi ćemo okončati ulogu Evropskog suda pravde na tlu UK, međutim, uloga Evropskog suda za ljudska prava će se nastaviti«.

Onda će se, kako je rekla, usredsrediti na sklapanje novog trgovinskog sporazuma između EU i Ujedinjenog Kraljevstva do kraja 2020. godine.

To je, smatra ona, težak raspored, ali su spremni za njega.

“Iako Ujedinjeno Kraljevstvo napušta EU, mi ne napuštamo Evropu. Premijer je opisao izgradnju novog partnerstva sa EU kao jedan od velikih projekata Ujedinjenog Kraljevstva za narednu godinu”, navela je Kemp.