HRAPOVIĆ

Milionska ulaganja u zdravstveni sistem rezultirala su boljom i preciznijom dijagnostikom i manjim listama čekanja u svim ustanovama, kazao je ministar zdravlja Kenen Hrapović, navodeći da očekuje da će tri nove klinike u krugu Kliničkog centra biti u funkciji 2022. godine.

On je rekao da su briga o pacijentu, dostupnosti i kvalitetu zdravstvene zaštite primarni ciljevi Vlade i da u skladu sa tim profilišu sve politike u oblasti zdravstva.

“Izazovi su konstanta, ali vjerujem da smo rezultatima u prethodnom periodu pokazali da možemo da odgovorimo ovom zadatku, ali i da smo spremni da onda kada uvidimo da nešto ne funkcioniše mijenjamo i usavršavamo po mjeri pacijenta, ljekara i onog što su stvarne potrebe”, kazao je Hrapović u intervjuu agenciji MINA.

Hrapović je podsjetio da je od 2017. do 2018. godine iz budžeta države nabavljena medicinska oprema ukupne vrijednosti 10,9 miliona eura, dok je dodatnih pet miliona opredijeljeno u budžetu za prošlu godinu, koje KCCG uspješno realizuje.

On je posebno istakao nabavku višeenergetskog linearnog akceleratora vrijednosti 2,6 miliona eura, uređaja za magnetnu rezonancu 3T od 1,4 miliona i angiografskog aparata vrijednosti 900 hiljada eura.

Kada je riječ o prošloj godini, Hrapović je kazao da je u javne zdravstvene ustanove Crne Gore ukupno uloženo oko 8,2 miliona eura, od čega je 5,9 miliona izdvojeno za nabavku savremene medicinske opreme, a 2,3 miliona eura za adaptaciju i rekonstrukciju objekata.

On je podsjetio da je krajem decembra u rad pušten još jedan linearni akcelerator vrijedan 2,2 miliona eura, čime su, uz postojeća dva aparata, ispoštovani međunarodni standardi kada je u pitanju liječenje onkoloških pacijenata zračnom terapijom, odnosno jedan aparat na 200 hiljada stanovnika.

“Nažalost, postoji trend porasta incidence malignih tumora kako u svijetu, tako i kod nas. Sve je veći broj pacijenata oboljelih od malignih bolesti u Crnoj Gori koje zahtijeva i zračnu terapiju, tako da ćemo sa tri linearna akceleratora značajno poboljšati kvalitet pružanja ovih usluga i smanjiti liste čekanja”, naglasio je Hrapović.

Prema njegovim riječima, nova Lista ljekova, na kojoj su zastupljene savremene terapije, u značajnoj mjeri je doprinijela unapređenju liječenja crnogorskih osiguranika.

Hrapović je, govoreći o planovima za ovu godinu, rekao da se očekuje realizacija nekoliko važnih projekata koji će značajno unaprijediti kvalitet pružanja zdravstvene zaštite građana.

On je podsjetio da je planirana izgradnja nove bolnice u Pljevljima, čija je vrijednost 20 miliona eura.

“Krenućemo u izgradnju novog objekta Urgentnog centra KCCG, ukupne vrijednosti investicije 15,3 miliona, a planirana je i izgradnja doma zdravlja u City kvartu, vrijednosti deset miliona eura”, saopštio je Hrapović.

On je značajnim istakao to što je budžetom za ovu godinu planirano povećanje plata zdravstvenim radnicima, gdje se još usaglašava moguća mjera kompromisa između zahtjeva sindikata i realnih mogućnosti državne kase.

“Na ovaj način smo pokazali ozbiljnu namjeru da i kroz povećanje zarada, zajedno sa drugim alatima koje primjenjujemo, utičemo na bolji standard zdravstvenih radnika”, rekao je Hrapović.

On je dodao da će Crna Gora ove godine organizovati nekoliko važnih međunarodnih aktivnosti čiji cilj je upoznavanje sa trendovima savremene medicine i kretanjima u oblasti zdravstvene zaštite.

Govoreći o izgradnji tri nove klinike, vrijednosti preko 13 miliona eura, Hrapović je kazao da je predlogom kapitalnog budžeta za ovu godinu obuhvaćena izgradnja novog objekta za potrebe klinika za infektivne bolesti i za dermatovenerologiju, kako bi se odgovorilo realnim potrebama pacijenata i globalno rastuće patologije.

Kako je naveo, glavni projekat za izgradnju novog objekta za potrebe klinika za infektivne i za kožne bolesti je urađen, a revizija glavnog projekta je u finalnoj fazi.

“U ovoj godini je planirano raspisivanje tendera za izbor izvođača građevinskih radova i početak gradnje, a ukupna vrijednost investicije iznosi 8,2 miliona eura”, rekao je Hrapović i dodao da će, prema planu, klinike biti u funkciji 2022. godine.

On je rekao da je od izuzetnog značaja i izgradnja novog objekta Klinike za mentalno zdravlje, čime će, kako je naveo, trajno biti riješen problem uslova i smještajnih kapaciteta mentalno oboljelih pacijenata.

Kako je rekao, kontinuiranim ulaganjem u savremenu medicinsku opremu, modernizaciju prostornih kapaciteta i edukaciju kadra, Crna Gora primjenjuje najnovija medicinska dostignuća i unapređuje kvalitet i sigurnost zdravstvene zaštite njenih građana.

„Zahvaljujući podršci države, ali prevashodno predanošću i zalaganju medicinskih radnika, crnogorski zdravstveni sistem se danas sve više oslanja na sopstvene snage i kapacitete i manje zavisi od medicinskih centara u drugim državama“, istakao je Hrapović.

On smatra da u narednom periodu treba dodatno jačati preventivne servise i unaprijediti skrining programe.

Komentarišući kritike na račun odliv kadra iz Crne Gore, Hrapović je kazao da se ove godine očekuje povratak 146 ljekara sa specijalističkog usavršavanja i dodao da će zdravstveni sistem biti bogatiji i za deset supspecijalista.

“Danas se možemo pohvaliti činjenicom da je u cjelokupnom zdravstvenom sistemu Crne Gore, aktivno angažovan 2.278 ljekara. Kada ovaj broj uporedimo sa brojem stanovnika dobijamo odnos od 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, što nas prbližava evropskom prosjeku/standardu od 3,4 ljekara”, rekao je Hrapović.

Kako je istakao, u protekle dvije godine crnogorski zdravstveni sistem značajno je obogaćen kroz rad 93 ljekara specijalista, koji su se vratili sa specijalističkog usavršavanja.

Prema njegovim riječima, briga o stručnom usavršavanju i napredovanju, kroz specijalizacije, supspecijalizacije, kao i kontinuiranu medicinsku edukaciju, za šta država izdvaja značajna novčana sredstva, jedan su od načina da se ljekarima omogući profesionalno napredovanje.

On je istakao da im visok stepen povjerenja u zdravstveni sistem koji pokazuju sva istraživanja javnog mjenja daje vjetar u leđa da nastave dalje, ali i obavezuje da svakodnevno preispituju šta može biti bolje, efikasnije, kvalitetnije.

SIMOVIĆ NAJAVIO

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović saopštio je da je Vlada za 2020. obezbijedila još izdašnija sredstva za bespovratnu podršku za dinamičan razvoj poljoprivrede.

Na Tviteru Vlade Simović je kazao da smo u 2019. godini zajednički ostvarili dobre rezultate.

Istakao je da su najčešće adrese rada bili proizvođači koji se nose sa problemima i lokalne zajednice koje imaju potrebu da unaprijede infrastrukturne uslove.

“Za ovu godinu smo obezbijedili još izdašnija sredstva za bespovratnu podršku. Da nastavimo dinamičan razvoj naše poljoprivrede, da snažimo postojeće o otvaramo nove kapacitete”, istakao je Simović.

ČESTITKA POPOVIĆA

Dan opštine Bijelo Polje 3. januar građanima i građankama Bijelog Polja, predsjedniku Opštine Petru Smoloviću, predsjedniku Skupštine Abazu Dizdareviću i odbornicima u svoje lično i u ime Liberalne partije čestitao je predsjednik te partije Andrija Popović.

“Bijelo Polje kao centar sjevera Crne Gore, kako i administrativni tako i ekonomski i privredni, obrazovni ali i kao urbano jezgro ima potencijal da razvija svoje mogućnosti, ponudi svojim ljudima šansu za lični i poslovni razvoj i napredak i privuče mlade da budu dio takvog razvoja”, kazao je Popović.

On vjeruje da će taj grad sa, kako je kazao, pametnom politikom dugoročnog i održivog razvoja uspjeti da unaprijedi i valorizuje takve potencijale i bude konkurentan.

“Želim da vam poručim da će u svakom nastojanju da obezbijedi bolji kvalitet života svojim građanima i promoviše sebe kao poželjnu destinaciju, kao i uvijek, Bijelo Polje imati snažnu i nedvosmislenu podršku liberala”, zaključio je Popović.

BLAGOSLOV IRINEJA

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić će, uz blagoslov patrijarha SPC Irineja, Badnji dan provesti na sjeveru Crne Gore, potvrđeno je Tanjugu u Kabinetu predsjednika Srbije.

Vučić će, kako prenose mediji, prisustvovati nalaganju badnjaka i time pokazati “da je to prilika da se još jednom ukaže na jedinstvo srpskog naroda u očuvanju srpskih svetinja i srpske crkve”.

O tome, je navodno bilo riječi na sastanku predsjednika Vučića i patrijarha Irineja prije nekoliko dana i tom prilikom Vučić je dobio Irinejev blagoslov.

“Dolazak predsjednika Srbije 6. januara da sa Srbima na sjeveru Crne Gore proslavi Badnje veče bio bi veliki događaj za srpski narod u Crnoj Gori”, kazao je za Tanjug predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore Momčilo Vuksanović, koji očekuje da će veliki broj Srba dočekati Vučića u Crnoj Gori.

Srbi u Crnoj Gori su Vučićevu posjetu očekivali i ranije, kaže Vuksanović i dodaje da je zbog svih okolnosti važno da predsjednik Srbije posjeti sunarodnike u Crnoj Gori.

Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori vjeruje da će dolazak predsjednika Srbije biti lijepo prihvaćen i očekuje da ga dočeka veliki broj građana, ne samo srpske nacionalnosti i da će, na neki način, uticati i na rješavanje problema nastalih usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Važno je da predsjednik Srbije posjeti svoje sunarodnike u Crnoj Gori baš u ovom momentu, kada se borimo za očuvanje sopstvenog identiteta i zajedništva sa našim sunarodnicima u regionu, i očuvanje Srpske pravoslavne crkve”, smatra Vuksanović.

Ta posjeta, ističe, ima izuzetan značaj i veliki je podstrek za pravoslavni, srpski narod u Crnoj Gori i, kako je kazao, “daje hrabrost da istraju na očuvanju naših svetinja, koje obilježavaju identitet srpskog naroda u Crnoj Gori”.

PREMAŠILI BOING

Evropski proizvođač aviona Erbas isporučio je u decembru rekordan broj letjelica, čime je premašio ciljanu godišnju količinu.

Erbas je preuzeo i prvo mjesto u svijetu po proizvodnji aviona od američkog konkurenta Boinga, prenosi Capital.ba.

Prema navodima izvora, Erbas je tokom prošle godine isporučio 863 letjelice, što je 7,8 odsto više od 2018. godine, kada je isporučeno 800.

Iz Erbasa nijesu željeli da komentarišu navedene podatke, koji moraju da prođu kontrolu prije objavljivanja.

Proizvođači aviona većinu prihoda dobiju po isporuci letjelice, zbog čega su ti podaci pod strogom kontrolom investitora.