SEKULIĆ

Elektroprivreda je stabilno preduzeće, koje je profitabilno za državu. Interesovanja za ovo preduzeće postoje iz Zapadne Evrope, širom svijeta, ali i iz regiona, saopštila je u intervjuu Pobjedi ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

“Ove godine smo planirali da donesemo novu energetsku politiku i u skladu sa tim da vidimo kako bismo mogli reorganizovati EPCG. U toku mandata ove Vlade nećemo tražiti kupca za EPCG, već ćemo razmišljati da li su EPCG potrebni zapadnoevropski ili svjetski partneri za ulaganje u određene projekte”, kazala je Sekulić.

Vlada i Elektroprivreda su po osnovu ugovora o put opciji u potpunosti isplatili kompaniju A2A. Država je 30. decembra prošle godine otkupila preostalih 636.793 akcije EPCG od A2A, za 2,85 miliona eura, nakon čega je ova italijanska firma izašla iz EPCG. Na taj način država je povećala udio u vlasničkoj strukturi EPCG na 88,6 odsto, dok je EPCG vlasnik deset odsto akcija.

Upitana da li će u 2020. godini Ministarstvo ekonomije nastaviti sa državnim podsticajima i podrškom preduzetnicima i privrednicima, Sekulić kaže da je kroz programe finansijske i nefinansijske podrške u prošloj godini podržano je 307 preduzeća, dok je u 2018. godini podržano ukupno 101 preduzeće.

“Broj ukupno podržanih preduzećau 2019. godini u odnosu na 2018. godinu veći je za 204 posto, dok je iznos odobrenih subvencija veći za 136 posto. I naredni period biće posvećen jačanju sektora malih i srednjih preduzeća kroz kontinuirano unapređenje postojećih i kreiranje novih programskih linija u okviru Programa za unapređenje konkurentnosti privrede. Za narednu godinu pored deset postojećih programskih linija, privredi će na raspolaganju biti i dvije nove – Programska linija za podršku digitalnoj transformaciji biznisa i linija za podršku internacionalizaciji MMSP. Tokom 2019. godine, Ministarstvo ekonomije je realizovalo Program za unapređenje konkurentnosti privrede. U okviru datog programa odobreni su projekti za 161 preduzeće u ukupnom iznosu od 1,66 miliona eura. Podržana preduzeća zapošljavaju ukupno 3.120 zaposlenih.”

Lani su stupile na snagu izmjene Zakona o unutrašnoj trgovini, kojim je uvedene neradna nedjelja i praznici u trgovini. Na pitanje koliko je zadovoljna prvim efektima primjene ovog zakonskog rješenja, Sekulić kaže da treba još vremena da bi se efekti vidjeli.

“Od početka primjene zakona prošlo je nešto više od dva mjeseca. Podatak da je za ovaj period izrečeno sedam prekršajnih naloga, slobodno mogu reći, ohrabruje. Zapravo, stiče se utisak da se navike polako mijenjaju, da građani polako prihvataju izmjene kao korisne za njih kao pojedince i za društvo u cjelini. Vrijeme je, definitivno, najbolji pokazatelj ispravnosti donošenja zakona, tako da predlažem da sačekamo”, kazala je ona.

Sekulić kaže da su glavne koristi za Crnu Goru od uspostavljanja elektro-energetske veze sa Italijom povezivanje dvije države, te da to predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata Crne Gore.

“Podmorski kabl je zapravo auto-put u energetici. Dvosmjernipodmorski kabl obezbjeđuje Crnoj Gori lak i pristupačan uvoz električne energije i omogućava da u punoj mjeri iskoristi prednosti pozicije dijela integrisanog energetskog tržišta. Crna Gora će imati značajne prihode po osnovu 20 odsto udjela Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) u ukupnom kapacitetu kabla. Kroz veću iskorišćenost 400 kV mreže, smanjićemo gubitke u prenosu i podići nivo tehničke otpornosti energetskog sistema. U konačnom, prihodi od tranzita i zakupa prenosnih kapaciteta uticaće na smanjenje troškova korisnika prenosnog sistema. Ovaj projekat će pružiti značajno veći kapacitet, sigurnost i pouzdanost prenosne mreže.”

Upitana da li i dalje vjeruje u gradnju drugog bloka TE, Sekulić kaže da gradnju drugog blokaTE na bazi prvobitno baziranih tehnologija nije moguće realizovati iz mnogo razloga.

“Bila je to dobra i ispravna odluka i 2007. i 2009. godine, čak i2012. godine kada je projekat aktuelizovan objavljivanjem poziva za dostavljanje ponuda za izgradnju. Bila je to dobra odluka i 2016. godine kada je zaključenugovor sa češkom Škodom Praha. Danas, kada smo odlučili da po najsavremenijim evropskim uslovima i bez rizika po životnu sredinu, a uz najviše evropske standarde rekonstruišemo prvi blok, čini mi se da smo donijeli ispravno rješenje.”

Ministarstvo ekonomije je počelo pregovore o sporazumnom raskidu šest ugovora o gradnji malih hidroelektrana (mHE) u nekoliko opština. Koliko će to koštati i da li očekujete da bi moglo doći do suda?

“O detaljima pregovora u ovom trenutku ne možemo govoriti, ali ćemo javnost svakako pravovremeno obavijestitio svim relevantnim pitanjima.Odgovorno pristupamo, moramo naći pravu mjeru, čuvajući imidž naše zemlje kao sigurne destinacije za ulaganja, a poštujući interese lokalne zajednice,” zaključila je ona.

ŠTO NAS ČEKA 2020.

Građani Crne Gore bi ove godine na izborima trebalo da odluče ko će državu voditi u narednom četvorogodištu. Ipak, nakon što Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva nije u roku završio posao zbog kojeg je formiran, bojkot izbora nije nerealan scenario, što se tokom minule godine moglo i čuti iz opozicionih redova. Da je bojkot kao opcija na stolu, smatra analitičar Sergej Sekulović, dok je za nezavisnog poslanika Neđeljka Rudovića to prirodna posljedica političkih dešavanja u vezi sa radom odbora. Poslanik DPS-a Miloš Nikolić, međutim, čvrsto vjeruje da do bojkota ipak neće doći.

Zbog činjenice da je ova godina izborna, sagovornici Portala RTCG smatraju da su izazovi na političkom planu vezani upravo za izlazak građana na birališta, pa tako u DPS-u vjeruju da će godina proteći u pripremama političkih partija za parlamentarne izbore.

“Nekih posebnih izazova trenutno nema na vidiku – dijalog u parlamentu, kakav-takav postoji, sve funkcioniše potpuno normalno i, kao što smo najavljivali na početku mandata, ova Vlada će završiti svoj mandat u punom trajanju”, kaže Nikolić za naš portal.

Rudović, međutim, upozorova da je, baš zato što je u pitanju izborna godina, važno naći “pravi odgovor na sve sljedeće manevre DPS-a da pošto poto zadrži vlast”.

“Daleko je dogovor”

“Sigurno će ih biti, jer i sami znaju da u stvarnosti nemaju većinu, pored svih koverti koje dobijaju”, smatra Rudović, ukazujući na, kako je rekao, “monstruozan plan zloupotrebe nacionalnih i vjerskih osjećanja”, čiji je cilj da se vlast održi po svaku cijenu.

Osim (ne)mogućnosti političkog sistema da kreira ambijent za izbore čiji rezultati neće biti osporavani, Sekulović kaže da bi se u političke izazove u ovoj godini moglo svrstati i stanje crnogorske ekonomije.

“Prije svega kvalitet upravljanja javnim dugom koji je, uz i dalje visoku stopu nezaposlenosti, jedan od najvećih problema”, upozorio je on.

Govoreći o tome je li realno da dođe do dogovora oko izbornog zakonodavstva, Sekulović kaže da je na to pitanje teško dati odgovor.

“U ovom trenutku dogovor izgleda daleko. Što se bojkota kao opcije tiče, mislim da je ona na stolu. Vjerujem da vladajuće partije igraju na opoziciono nejedinstvo koje će obesmisliti opciju bojkota, pogotovo što ona nema podršku EU”, kaže Sekulović.

Rudović, međutim, smatra da dogovor nije realan zbog nesloge u opoziciji, osim ako se ne uključi neko od važnih međunarodnih adresa.

Bojkot bi, kaže, bio prirodan, s tim da ne zna da li je nešto tako ostvarivo.

U DPS-u, međutim, imaju drugačije viđenje stvari. Podsjeća Nikolić da su već usvojili značajan dio preporuka OEBS/ODIHR-a, i time, kako kaže, stvorili uslove da se održe parlamentarni izbori sa punom međunarodnom afirmacijom.

“Ipak, nijesmo imali dvotrećinsku većinu za usvajanje Zakona o izboru odbornika i poslanika, te taj Zakon može biti platforma za razgovor sa opozicijom u narednoj godini. Rano je prejudicirati šta će se dalje dešavati, pogotovo ako imamo u vidu iracionalnost poteza crnogorske opozicije, ali ipak čvrsto vjerujem da do bojkota izbora na kraju neće doći”, rekao je Nikolić.

Očekivan pad podrške EU integracijama

Naši sagovornici su, pak, saglasni u ocjeni da je pad podrške EU integracijama očekivan.

Rudović smatra da je u pitanju “očekivani rezultat iznevjernih očekivanja”, dok Nikolić kao razlog vidi dužinu trajanja pregovoračkog procesa, kao i sve ono što se dešavalo nakon odluke da se sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ne otvore pristupni pregovori.

“Isto tako očekujem da pad raspoloženja bude trenutan, odnosno da se u nekoj bliskoj budućnosti ponovo vrati na onaj nivo koji je imao prije godinu dana. Rekao bih da je to ujedno i signal samoj EU koji upućuje na jasno rješenje – proces konsolidacije EU i proces proširenja moraju biti paralelni procesi jer će samo ispunjavanjem oba ta cilja Evropska unija biti jaka i konkurentna na globalnoj sceni”, rekao je Nikolić.

Sekulović smatra i da istorijski minimum podrške EU integracijama nije zabrinjavajućeg karakteka.

Sekulović i Rudović kažu da su prethodnu godinu obilježili građanski protesti, te afera Koverta, presuda za pokušaj terorizma na dan izbora 2016, ali i Zakon o slobodi vjeroispovijesti, dok je po mišljenju Nikolića minula godina bila u znaku Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.

Nikolić: U DPS-u zadovoljni rejtingom

U DPS-u su, kaže Nikolić, zadovoljni rejtingom koji ta partija ima, a shodno istraživanjima koje rade za sopstvene potrebe.

“Ne želeći da otkrivam detalj, reći ću samo – već sada je gotovo izvjesno da će DPS biti ubjedljivi pobjednik narednih izbora, što će nam omogućiti da budemo centralna snaga naredne parlamentarne većine”, rekao je Nikolić.

Rudović: DPS bi da drži Crnu Goru u tenzijama

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, Rudović kaže da se skoro ništa suštinski neće promijeniti, osim što će CPC biti registrovana kao zvanična vjerska zajednica.

“Hramovi će ostati MItropoliji crnogorsko-primorskoj, što je i sam premijer potvrdio. Kako se bude vodio proces za dokazivanje vlasništva svake crkve ili mananstira, tako će se ponavljati scene koje smo gledali prethodnih dana. I to neko želi da traje godinama, a naročito uoči izbora. Tako DPS želi da non-stop Crnu Goru drži u tenzijama, kao da je svake godine novi referendum”, rekao je on.

Igor PEJOVIĆ

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 106. godine prije nove ere rođen je rimski pisac, filozof, političar i čuveni govornik Marko Tulije Ciceron. Zaslužan je za prenošenje i popularizaciju grčke kulture i najznačajniji je predstavnik eklekticizma u filozofiji posljednjeg vijeka prije nove ere. Ubijen je 43. godine po nalogu Marka Antonija, kojeg je oštro napao u svojim besjedama – “filipikama”. Poznata Ciceronova djela: «Besjede o besjedništvu« , «O besjedniku« , «O prijateljstvu«.

1868 – U Japanu je ukinuta institucija šogunata i započela »prosvjetiteljska era« dinastije Meidži. Car Mucuhito uspostavio je centralnu carsku vlast, sproveo reforme  po evropskom uzoru i otvorio put ka brzom razvoju Japana.

1875 – Umro je francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanaz Larus, izdavač »Velikog svjetskog rječnika XIX vijeka« u 17 tomova (1866). Izdavačka kuća »Larus« kasnije je postala jedna od najpoznatijih u svijetu.

1919 – Đuro Šoć, komandir i jedan od vođa Božićne pobune u Riječkoj nahiji, pozvao je sreskog načelnika u Rijeci Crnojevića da preda varoš pobunjenicima jer je, kako je u pismu tim povodom naveo Šoć, «ustalo 35.000 organizovanih Crnogoraca da odbrane svoja prava i vaspostave Crnu Goru u svim svojim suverenim pravima, a na načelu ustavno-parlamentarnih principa crnogorskih.Tražimo, pisao je Šoć, da uskrsnemo naša pogažena prava i podignemo naš sveti barjak.«

1926 – Umro je češki pisac Jaroslav Hašek, koji je svjetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom »Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu«. Roman je preveden na mnoge  jezike, po njemu je snimljeno više filmova, a adaptiran je i za pozornicu.

1993 – Predsjednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Džordž Buš potpisali su sporazum o smanjenju nuklearnog oružja za dvije trećine (START II).

1996 – Predstavnici međunarodnih mirovnih snaga u Bosni saopštili su da je u toj zemlji, nakon završetka rata, ostalo četiri do pet miliona mina i da će čišćenje minskih polja trajati oko 30 godina.

2000 – Na prvim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana, ubjedljivo je pobijedila koalicija opozicionih stranaka, a odziv birača bio je 80 odsto, najveći od 1990, kada su održani prvi višestranački izbori.

2001 – Letonski  supermaratonac Georg Jermolajev postavio je novi svjetski rekord u trčanju na duge staze, pretrčavši  pet hiljada kilometara za 888 sati i 42 minuta. Bio je to prvi svjetski rekord u novom milenijumu.

2007– Američka vojska saopštila je da nije učestvovala u pogubljenju Sadama Huseina. Istoga dana italijanski premijer Romano Prodi saopštio je da će Italija od Ujedinjenih nacija zvanično zatražiti zabranu smrtne kazne u svim zemljama. Prodijeva izjava uslijedila je nakon što su snimci vješanja Sadama Huseina šokirali svijet.

2011 – U Zagrebu je, u 89. godini, umro poznati hrvatski umjetnik Fadil Hadžić. Hadžić je bio jedan od najproduktivnijih filmskih autora i dramskih pisaca, slikar po obrazovanju, novinar i osnivač brojnih institucija kulture među kojima i poznatog pozorišta »Kerempuh« u Zagrebu.  Autor je 60 komedija, posljednja, pod nazivom »Prevaranti«, premijerno je izvedena 2010. Režirao je brojne dokumentarne, igrane i animirane filmove od kojih su najpoznatiji »Desant na Drvar« i    »Novinar«.

2012 – U Torontu je, u 88. godini, umro češki pisac i izdavač disidentske književnosti Jozef Škvorecki. Škvorecki je pripadao emigrantima koji su poslije sovjetske okupacije Čehoslovače 1968. omogućili da češka i slovačka disidentska samizdat literatura, zabranjivana u domovini, postane poznata i osvoji svijet. Literarnu slavu Škvorecki je stekao u Češkoj prvim romanom »Kukavice«, da bi za života postao klasik češke književnosti. U Kanadu je emigrirao 1969. i u Torontu osnovao sa suprugom, takođe književnicom, izdavačku kuću »68 pablišers«. Poznata djela: »Oklopni bataljon«, napisan 1955, a objavljen u Torontu 1971. i »Inženjer ljudskih duša« iz 1977. Poslije »plišane revolucije« često je posjećivao domovinu i nagrađen je najvišim državnim odlikovanjima.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1168 – Papa Aleksandar III zatražio je da se Barska nadbiskupija, priznata inače 1089. bulom Klimenta III, pokori nadbiskupu dubrovačkom, kao svome ocu i upravitelju.

1910 – Povodom 50-godišnjice vladavine crnogorskog knjaza Nikole, u Baru je osnovano Pjevačko društvo »Bratstvo«.

2004 – Američki robot “Spirit” spustio se na Mars radi istraživanja geološke istorije te planete.

2008 – Glasanjem u Ajovi zvanično je počela kampanja za predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama, u kome je senator iz Ilinoisa Barak Obama osvojio najviše glasova i time uspješno položio prvi test za kandidata Demokratske stranke za Bijelu kuću.

2011 – Premijerka Australije Džulija Gilard izjavila je povodom katastrofalnih poplava u toj zemlji koje su ugrozile 1,8 miliona kilometara kvadratnih teritorije, i u kojima je život izgubilo deset osoba, da je to velika prirodna katastrofa od koje će oporavak dugo trajati, te da se šteta procjenjuje na stotine miliona dolara. 

2011 – Agencija Asošijeted pres objavila je da je u 2010. u zemljotresima, toplotnim talasima, poplavama, vulkanima, tajfunima, sniježnim mećavama, klizištima i sušama poginulo blizu 260.000 ljudi, što je čini godinom s najviše nastradalih u prirodnim katastrofama u posljednjih trideset godina.

2014 -Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej kazao je u Božićnoj poslanici da Srpska crkva protestuje i žali zbog „neprekidnih nasrtaja režima koji vlada u Crnoj Gori na identitet, status i slobodu SPC, zbog pokušaja uplitanja u njen unutrašnji život i kanonsko ustrojstvo“. Crnogorske lidere nazvao je samozvanim autokefalistima i, mahom, ateistima. Mediji su objavili da je srpski patrijarh Irinej ovim reagovao na izjavu potpredsjednika vladajućeg DPS-a, Svetozara Marovića, izrečenu krajem decembra na Savjetu za praćenje realizacije izbornog programa te partije: da Crnoj Gori treba pravoslavna crkva kao duhovni stožer vjerujućeg većinskog stanovništva koji ne dijeli nego sabira, i da bi takva crkva sa sjedištem u Crnoj Gori dodatno afirmisala identitet moderne države. 

POGAĐALI MANE I SALAH

Fudbaleri Liverpula pobijedili su večeras na domaćem terenu Šefild s 2:0 u 21. kolu Premijer lige.

Strijelac prvog gola bio je Mohamed Salah u četvrtom minutu utakmice, dok je Sadio Mane bio precizan u 65. minutu.

Na samom startu meča Endi Robertson je s lijeve strane uputio pas ka Salahu, a on proslijedio loptu u gol Šefilda.

U nastavku prvog dijela utakmice Liverpul je imao još nekoliko prilika za pogodak, ali su Roberto Firmino i Salah bili neprecizni.

Nastavak meča donio je novi gol za Liverpul. Salah je asistirao Maneu, a on iz drugog pokušaja uspio da savlada golmana Šefilda.

Fudbaleri Liverpula nalaze se na prvom mjestu na tabeli Premijer lige, s 58 bodova, dok je Šefild na osmom mjestu s 29 bodova.

U sljedećem, 22. kolu engleskog šampionata Liverpul će gostovati Totenhemu, dok će Šefild na svom terenu igrati protiv Vest Hema.

POGAĐALI MANE I SALAH

Fudbaleri Liverpula pobijedili su večeras na domaćem terenu Šefild s 2:0 u 21. kolu Premijer lige.

Strijelac prvog gola bio je Mohamed Salah u četvrtom minutu utakmice, dok je Sadio Mane bio precizan u 65. minutu.

Na samom startu meča Endi Robertson je s lijeve strane uputio pas ka Salahu, a on proslijedio loptu u gol Šefilda.

U nastavku prvog dijela utakmice Liverpul je imao još nekoliko prilika za pogodak, ali su Roberto Firmino i Salah bili neprecizni.

Nastavak meča donio je novi gol za Liverpul. Salah je asistirao Maneu, a on iz drugog pokušaja uspio da savlada golmana Šefilda.

Fudbaleri Liverpula nalaze se na prvom mjestu na tabeli Premijer lige, s 58 bodova, dok je Šefild na osmom mjestu s 29 bodova.

U sljedećem, 22. kolu engleskog šampionata Liverpul će gostovati Totenhemu, dok će Šefild na svom terenu igrati protiv Vest Hema.

DRAMA U VITORIJI

Košarkaši Baskonije pobijedili su večeras na svom terenu Barselonu sa 76:74, u 17. kolu Evrolige.

Naš trener Duško Ivanović tako je ostvario prvu pobjedu u trećem mandatu na klupi tima iz Baskije.

Najefikasniji u ekipi Baskonije bio je Pjeria Henri s 20 poena, dok je Barselonu predvodio Nikola Mirotić, koji je postigao 17 poena.

Baskonija je na samom startu utakmice stigla do prednosti, a u uvodnim minutima druge dionice ta prednost je postala dvocifrena.

Baskonija je u potpunosti kontrolisala meč, da bi Barselona tek u posljednjim minutima duela uspjela da smanji zaostatak na jednocifren broj i uvede u neizvjesnu završnicu.

Nekoliko sekundi prije kraja Barselona je stigla i do izjednačenja, poslije izvođenja slobodnih bacanja, ali je uslijedila nova dvojka Baskonije, koja je i riješila pitanje pobjednika.

Baskonija se trenutno nalazi na 12. poziciji Evrolige, dok je Barselona na trećem.

DRAMA U VITORIJI

Košarkaši Baskonije pobijedili su večeras na svom terenu Barselonu sa 76:74, u 17. kolu Evrolige.

Naš trener Duško Ivanović tako je ostvario prvu pobjedu u trećem mandatu na klupi tima iz Baskije.

Najefikasniji u ekipi Baskonije bio je Pjeria Henri s 20 poena, dok je Barselonu predvodio Nikola Mirotić, koji je postigao 17 poena.

Baskonija je na samom startu utakmice stigla do prednosti, a u uvodnim minutima druge dionice ta prednost je postala dvocifrena.

Baskonija je u potpunosti kontrolisala meč, da bi Barselona tek u posljednjim minutima duela uspjela da smanji zaostatak na jednocifren broj i uvede u neizvjesnu završnicu.

Nekoliko sekundi prije kraja Barselona je stigla i do izjednačenja, poslije izvođenja slobodnih bacanja, ali je uslijedila nova dvojka Baskonije, koja je i riješila pitanje pobjednika.

Baskonija se trenutno nalazi na 12. poziciji Evrolige, dok je Barselona na trećem.

MAKABI PAO U KAUNASU

Košarkaši Fenerbahčea pobijedili su večeras na gostujućem terenu Olimpijakos s 96:87, u 17. kolu Evrolige. Meč će se pamtiti po tome što je Vasilis Spanulis postao igrač s najviše postignutih poena u istoriji Evrolige – 4.153.

Grčki košarkaš je postigao 14 poena. On je tako na listi najboljih poentera prestigao Španca Huana Karlosa Navara.

Do prvog mjesta i 4.153 poena Spanulis je stigao u posljednjoj dionici utakmice pogodivši trojku.

Na trećem mjestu najboljih strijelaca nalazi se njegov saigrač Jorgos Printizis, koji je u večerašnjem meču takođe postigao 14 poena.

Najefikasniji u ekipi Fenerbahčea bio je Nando De Kolo, koji je postigao 32 poena.

Grčki tim je dobro otvorio utakmicu i stigao do prednosti u prvoj dionici, ali je njenim krajem Fenerbahče uspio da preokrene.

Izabranici Željka Obradovića su u potpunosti okrenuli meč u svoju korist i održavali dvocifrenu prednost.

U nekoliko navrata uspio je Olimpijakos da smanji zaostatak, ali ne i da ozbiljnije priđe svom protivniku.

Fenerbahče se trenutno nalazi na 14. mjestu na tabeli, dok je Olimpijakos jedno mjesto iznad.

Košarkaši Žalgirisa pobijedili su na domaćem terenu Makabi s 73:68 .

Najefikasniji igrač u ekipi Žalgirisa bio je Lukas Lekavičius, koji je postigao 23 poena, dok je Džejk Koen dao 20 poena u timu Makabija.

Košarkaši Žalgirisa trenutno se nalaze na 17. mjestu na tabeli elitnog takmičenja, dok je Makabi na petoj poziciji.

MAKABI PAO U KAUNASU

Košarkaši Fenerbahčea pobijedili su večeras na gostujućem terenu Olimpijakos s 96:87, u 17. kolu Evrolige. Meč će se pamtiti po tome što je Vasilis Spanulis postao igrač s najviše postignutih poena u istoriji Evrolige – 4.153.

Grčki košarkaš je postigao 14 poena. On je tako na listi najboljih poentera prestigao Španca Huana Karlosa Navara.

Do prvog mjesta i 4.153 poena Spanulis je stigao u posljednjoj dionici utakmice pogodivši trojku.

Na trećem mjestu najboljih strijelaca nalazi se njegov saigrač Jorgos Printizis, koji je u večerašnjem meču takođe postigao 14 poena.

Najefikasniji u ekipi Fenerbahčea bio je Nando De Kolo, koji je postigao 32 poena.

Grčki tim je dobro otvorio utakmicu i stigao do prednosti u prvoj dionici, ali je njenim krajem Fenerbahče uspio da preokrene.

Izabranici Željka Obradovića su u potpunosti okrenuli meč u svoju korist i održavali dvocifrenu prednost.

U nekoliko navrata uspio je Olimpijakos da smanji zaostatak, ali ne i da ozbiljnije priđe svom protivniku.

Fenerbahče se trenutno nalazi na 14. mjestu na tabeli, dok je Olimpijakos jedno mjesto iznad.

Košarkaši Žalgirisa pobijedili su na domaćem terenu Makabi s 73:68 .

Najefikasniji igrač u ekipi Žalgirisa bio je Lukas Lekavičius, koji je postigao 23 poena, dok je Džejk Koen dao 20 poena u timu Makabija.

Košarkaši Žalgirisa trenutno se nalaze na 17. mjestu na tabeli elitnog takmičenja, dok je Makabi na petoj poziciji.

ISPRED AMBASADE U BEOGRADU

Više stotina navijača Crvene zvezde okupilo se večeras ispred ambasade Crne Gore u Beogradu gdje su ponovo pokušali da, gađajući je pirotehničkim sredstvima, zapale crnogorsku zastavu.

“Zapali je, zapali je…”, pjevaju mahom huligani, navijači Crvene Zvezde koji protestuju protiv usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Riječ je o drugom pokušaju da se zapali zastava Crne Gore na zgradi ambasade u Beogradu, od kada je izglasan taj zakon u parlamentu.

  • Većina radnika dobila legalan status
    on 06/07/2026 at 18:09

    U Crnoj Gori je od 2020. godine 100 hiljada više registrovanih radnika, od kojih je većina stavljena u legalan sistem, a ima i novozaposlenih, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • EPCG smanjila osnovni kapital
    on 06/07/2026 at 14:58

    Elektroprivreda (EPCG) je smanjila osnovni kapital, poništenjem sopstvenih akcija.  

  • U prva četiri mjeseca ove godine preko 35 miliona ulaganja iz Turske
    on 06/07/2026 at 14:29

    Ukupan priliv investicija iz Turske u Crnu Goru od početka godine do kraja aprila iznosio je 35,28 miliona eura, saopšteno je iz Turske privredne komore u Crnoj Gori.

  • Raspisan tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću
    on 06/07/2026 at 08:37

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću, čija će izgradnja biti finansirana iz sredstava novog projekta Svjetske banke - Projekat razvoja sektora ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora (CRFASD), čija je implementacija započela u aprilu ove godine.

  • Od sjutra skuplje sve vrste goriva
    on 06/07/2026 at 08:21

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopšteno je da će od sjutra, 7. jula, biti skuplje sve vrste goriva.

  • Dolazak Lidla i dalje na čekanju: Urbanističke procedure usporavaju investiciju
    on 05/07/2026 at 19:35

    Dugo najavljivan i iščekivan dolazak "Lidla" u Crnu Goru i dalje je u fazi najave. Njemački investitor ima svoju politiku poslovanja koja se zasniva na tome da u istom periodu otvori više objekata. U nekim opštinama, međutim, još uvijek nijesu završene urbanističko - tehničke procedure što usporava ulazak poznatog brenda u našu državu. To je kočnica i za Berane u kojem je pored obezbijeđene lokacije završena i dokumentacija za gradnju supermarketa.

  • Koliko je Lidl u Hrvatskoj jeftiniji od marketa u Crnoj Gori?
    on 05/07/2026 at 19:04

    Upoređujemo cijene u našim trgovačkim marketima i Lidlu u Hrvatskoj. Povod da se bavimo ovom temom je da je dolazak tog njemačkog trgovinskog lanca najavljen prije par godina, ali još ništa od toga. Fokus nam je bio na proizvodima koje manje-više svakoga dana kupujemo.

  • Objavljen novi globalni indeks: Crna Gora u sredini liste, Slovenija među 20 najboljih
    on 05/07/2026 at 15:32

    Kompanija Henley & Partners, u saradnji sa analitičkom platformom AlphaGeo, objavila je novi Global Investment Risk and Resilience Index – indeks koji rangira zemlje svijeta prema otpornosti njihovih društava na ekonomske, političke, tehnološke i klimatske šokove. Crna Gora se na ovoj listi našla na 52. mjestu od 102 rangirane zemlje i teritorije, sa skorom od 64,78 poena.

  • Znanje i podrška utkani u čipku: vjenčanice nastale kroz EU projekat
    on 05/07/2026 at 10:56

    Uz podršku Evropske unije (EU) nastala je kolekcija od šest vjenčanica, koje su zajedno šili učenici Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović“ i tim kompanije Dress on Top, koristeći materijale nabavljene u Crnoj Gori.

  • "Sa jednim poslom teško je pokriti osnovne troškove života"
    on 05/07/2026 at 06:39

    Vrijednost sindikalne potrošačke korpe, prema podacima Unije slobodnih sindikata, za drugi kvartal ove godine iznosi 2.110 eura. Prosječna zarada je, prema analizi Uprave za statistiku, malo iznad 1.000 eura. Proračun je jasan: za četvoročlanu porodicu potrebno je više od dvije prosječne plate ili četiri penzije. Građani komentarišu da je realna slika troškova koju je proračunao sindikat, a da bi stvarni pokazatelj vrijednosti zarada bilo uvođenje medijalne zarade, koja bi bila i 200 eura manja od prosječne koju objavljuje Monstat. Da je porodici mjesečno potrebno više od 2.000 eura saglasan je i ekonomski analitičar Davor Dokić, a za pokriće tih troškova, poručuje u komentaru za naš radio, neophodno je raditi dva posla.