BOGIĆEVIĆ

Najavu dolaska predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na sjever Crnu Goru za Badnji dan, pravni teoretičar Čedomir Bogićević doživljava kao eklatantno miješanje u unutrašnje stvari naše države.

Prilog Dijane Drašković, TVCG

Posebno je, kaže sporan način na koji je dolazak najavljen.

“Bez konsultacija sa predstavnicima vlasti i nosiocima najviših nosioca funkcija vlasti je ortodoksan akt negacije crnogorskog suvereniteta i subjektiviteta, podređenim interesom asimilacije crnogorskog naroda, detronizaciji nezavisne Crne Gore. Jer je velikosrpskim hegemonistima nezavisna Crna Gora velika kost u grlu”, kaže Bogićević za TVCG.

Miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore i dolazak na vjerski skup, može, kaže Bogićević poremetiti odnose ne samo Crne Gore i Srbije.

“Dolazak predsjednika Vučića u ovom momentu i na način na koji je najavio nije baš prihvatljiv i nije u skladu sa interesima obostranog priznavanja međusobne harmonije i dobrosusjedskih odnosa, koji karakterišu dva naroda. Radi se o jednom obliku negacije crnogorskog subjektiviteta, koji sada može da poremeti odnose i može da pooštri odnose i unutrašnju temperaturu. To ne bi bilo dobro za odnose i za svjetski mir”, poručio je Bogićević.

Crna Gora se, smatra Bogićević, oduprla mnogo većim izazovima. Sada je pred još jednim testom, jer se suočava sa otvorenim udarom na crnogorski nacionalni multivjerski sklad.

BOŽINOVIĆ ZA TVCG

Hrvatska će iskoristiti predsjedavanje EU da pitanje proširenja vrati tamo gdje mu je mjesto, odnosno na dnevni red najvažnijih evropskih institucija, kazao je za TVCG ministar unutrašnjih poslova te države Davor Božinović.

Pod sloganom “Snažna Evropa u svijetu punom izazova”, Hrvatska je juče i zvanično preuzela predsjedavanje u Savjetu Evropske unije.

Iako svjesni da je pred Evropom mnoštvo nepoznanica, Hrvatska će u narednih pola godine politiku proširenja uvrstiti kao prioritetnu, a zagrebački Samit EU u maju iskoristiti za konkretne poteze kada je riječ o pristupanju Evropskoj porodici država Jugoistočne Evrope, naveo je Božinović.

“Što se Hrvatske tiče sigurno možete računati na podršku cjelokupnoj politici proširenja, koja realno u ovom trenutku u Evropi nije na onom nivou prioriteta kao što je to bilo prije, jer je Evropa suočena sa nizom internih problema”, kazao je Božinović.

Među EU problemima navodi Bregzit, migrantsku krizu…

“Siguran sam da ćemo mi sa naše strane iskoristiti činjenicu da Hrvatska predsjedava Vijeću EU, da to pitanje vratimo tamo gdje mu je mjesto, odnosno na dnevni red najvažnijih evropskih institucija”, poručio je Božinović.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Božo Skoko nada se da će zagrebački samit donijeti nešto konkretno.

“Mi očekujemo da bi se tada moglo govoriti o nekim datumima. Odnosno planovima koji će biti ponuđeni različitim državama, pa i Crnoj Gori”, poručio je Skoko.

Kaže da je najoptimističniji kada je u pitanju EU perspektiva Crna Gore.

Isidora Sekulić Šoć, TVCG

JUBILEJ

Svjetska trgovinska organizacija (STO) obilježava 25. godišnjicu postojanja u vrijeme najgore upravljačke krize u svojoj istoriji.

STO se trenutno nalazi u stanju paralize i ne može da obavlja jedan od najvažnijih zadataka, posredovanje i rješavanje sporova između svojih članica, prenosi B92.

Naime, u sedmočlanom Žalbenom vijeću STO koje presuđuje u trgovinskim sporovima popunjeno je samo jedno mesto, nakon što su Sjedinjene Američke Države posljednje dvije godine blokirale imenovanje ostalih članova tog panela.

Takođe, 11. decembra je istekao mandat dva od tri preostala člana, a s nedovoljnim brojem sudija Vijeće više ne može da preuzima nove slučajeve, zbog čega je budućnost međunarodnog trgovačkog sistema dovedena u pitanje.

Vašington tvrdi da su sudije Žalbenog vijeća u više navrata prekoračile ovlašenja i uvela pravne presedane, potpuno zanemarujući vremenski okvir za donošenje presuda.

SAD dvije godine blokira postupak imenovanja sudija u Vijeće i istrajno poziva na reformu STO. Na sastanku u decembru, SAD su još jednom upozorile da se nepravilnosti sistema na koje upozoravaju i dalje ne rješavaju.

STO ima 164 članice. Istraživanje njemačke fondacije Bertelman Stiftung, objavljeno poslednjeg dana prošle godine, pokazalo je da su najveću dobit od članstva u STO do sada ostvarili SAD, Kina i Njemačka. SAD su imale dobit od 87 milijardi USD, Kina 86 milijardi USD, a Njemačka 66 milijardi dolara.