NJU DELHI

Trinaest vatrogasaca i jedan pripadnik obezbjeđenja povrijeđeni su danas kada se zapalila, a zatim srušila fabrika za proizvodnju baterija u glavnom gradu Indije Nju Delhiju, saopštila je policija.

Jedan vatrogasni zvaničnik rekao je da je troje ljudi spaseno iz ruševina zgrade u kvartu Pira Garhi u zapadnom delu Nju Delhija.

Trideset pet vatrogasnih kola je na mjestu požara, a operacija spasavanja se nastavlja pošto se strahuje da ima ljudi zarobljenih u ruševinama.

Jedan očevidac je rekao za Televiziju Nju Delhi da je čuo eksploziju oko 5.00 ujutro, a vatrogasci su javili da se zgrada srušila ubrzo poslije toga.

Nije bilo radnika u zgradi kada je izbio požar oko 4.00 po lokalnom vremenu, javila je policija.

Povrijeđeni vatrogasci su prebačeni u bolnicu.

Požar je ugašen, ali gust dim obavio je zadnji dio zgrade. U zgradi se nalazio zapaljiv materijal, kisjelina i plastika koji se koriste za pravljenje baterija, navela je policija.

Loši bezbjednosni standardi su čest uzrok požara u Indiji, navodi AP.

U požaru prošlog mjeseca u jednoj zgradi u Nju Delhiju koji je, kako se vjeruje, izazvan kratkim spojem, poginulo su najmanje 43 osobe.

33.

Novi tematski broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine “Komuna” koji je ovoga puta u cjelosti posvećen turizmu, odštampan je i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore.

Komuna i ovoga puta donosi veliki broj interesantnih tekstova sa cijelog područja Crne Gore vezanih za turizam u Crnoj Gori, od nastanka do sadašnih dana, a uz to i foto reportažu sa svečanog uručenja godišnje nagrade i plaketa časopisa Komuna.

Ovaj broj započinje uvodnikom Željke Radak Kukavičić, aktuelne direktorice Nacionalne turističke organizacije Crne Gore pod naslovom “Atrakcija uvijek drugačija” koja ističe da “najveće bogastvo koje naši gosti nose iz Crne Gore, nijesu fotografije prirodnih ljepota, već uspomene na ugođaj koji stvaramo mi kao domaćini”.

U rubrici ,<Pogledi>, Svetlana Popović Vujotić, istaknuta novinarka TVCG i autorka popularne emisije “Montenegro all in one” provodi čitaoce Komune kroz istoriju turizma u Crnoj Gori u tekstu pod naslovom “Od hana do nudizma” u kojem kaže da bi zaključak novinarske šetnje kroz dio velike istorije strateške privredne grane mogao biti sažet u pitanju: Može li Crna Gora bez turizma i turizam bez Crne Gore?, a odgovor prepušta čitaocima.

Doajen crnogorskog turističkog žurnalizma Bratislav Bato Kokolj piše o crnogorskom turizmu nekad i sad, a Nikola Perković o ugostiteljstvu i turizmu na Cetinju koje ima veliku tradiciju u tekstu pod naslovom “Legenda zvana Lokanda”.

U ovom broju Komune i priča o Svetom Stefanu koji je desetljećima bio, bar privremeno, utočište mnogim slavnim likovima planete, a o začecima hotelijerstva u Baru piše Željko Milović u tekstu pod naslovom “Marina u sudbini pristana”.

Dražen Drašković u tekstu sa naslovom “Bjelasica kao okosnica” piše o istoriji kolašinskog turizma, a Slavica Kosić o Titovoj vili u Igalu kao”rezidenciji bez tajni”.

Obrad Pješivac piše o žabljačkim slikama i prilikama, nekadašnjoj skijaškoj skakaonici i aerodromu na Jezerskoj površi koji je sve do 1969.god funkcionisao, kao i činjenici da su na Žabljaku ustvari nakon II rata postojala dva aerodroma, pomenuti i drugi na Njegovuđi, poznat po tome da je na njemu sletjela Vojna misija iz Engleske.

Jedan od najboljih crnogorskih turističkih vodiča i dugogodišnji turistički poslenik Ismet Karamanaga u ovom broju Komune piše o nekadašnjim i sadašnjim ulcinjskim turističkim prilikama u tekstu pod naslovom “Nasukani kruzer Nostalgija”, a tu je i tekst o tome kako Britanci pišu o crnogorskom turizmu, kao i priča iz Plava koju potpisuje Adem Baković u kojoj naglašava da je daleke 1960. godine broj turista u gradiću ispod Visitora nadmašivao broj gostiju u Budvi.

Tu je i specijalna fotoreportaža posvećena dodjeli nagrada tog časopisa za afirmaciju i očuvanje kulturne baštine Crne Gore sa svečanosti organizovanoj tim povodom pod naslovom “Spoj sa vijekom i čovjekom” kada je godišnju nagradu laureatu Slobodanu Čukiću, uručio Duško Marković, predsjednik Vlade Crne Gore koji je tom prilikom istakao “da Komuna nije samo časopis,već svojevrsni kolektiv intelektualaca i patriota koji se prepoznaje kroz svako njeno izdanje”.

Komuna je takođe više tekstova posvetila Boki, tj. projektu Mamula u kojem Minja Bojanić ističe da će ” i pored mračne istorije, svakako biti zanimljivo pratiti razvoj budućnosti ovog osobenog odmarališta, pretočenog u još jedan skori reper luksuzne turističke ponude!?”, zatim rizortu Portonovi u Kumboru kao vrhunskoj evropskoj ekskluzivi o kojem piše Tanja Njegomir, a esej o nekadašnjem hotelu Metalurg u Igalu potpisuje Željko Rutović.

Tu je i tekst Sanje Golubović o 70.godina Instituta u Igalu pod naslovom “Palata od zlatnog blata”, zatim tivatska kartolina koju potpisuje Jan Bojan i zanimljiva priča Miroslava Mira Marušića o zbirci pomorskog nasljeđa u Tivtu pod naslovom “Sjećaš li se Barbare”.

U ovom tematskom broju Komune publikovan je i zapis iz Meljina Mila Raduša o Lazaretu visokog luksuza, zatim turistička razglednica Kotora koju potpisuje Amer Ramusović, potom tekst Miomira Maroša o drevnom Perastu, pa risanskim legendama koji potpisuje Miraš Martinović i o benediktinskoj opatiji u Budvi, autora Marijana Premovića, kao i priča o Hotelu Plaža u Zelenici koji je sagrađen 1902.godine, zbog čega se ta godina računa kao početak razvoja modernog hotelijerstva u Crnoj Gori.

Tu su i tekstovi Cena Tuzovića o turističkim potencijalima Podgorice kao i Svetlane Mandić iz Nikšića koja piše o Hotelu Onogošt kao simbolu grada pod Trebjesom.

Komuna u ovom specijalnom tematskom broju posvećenom turizmu publikuje još tekstova sa Sjevera Crne Gore u kojima Rijalda A. Ramusović piše o mojkovačkim turističkim potencijalima i Tari kao suzi Evrope u ribljem oku, zatim donosi sjetnu priču Adema Ada Softića o nekadašnjim beranskim mehanama, hanovima, hotelima i avionskim linijama iz Ivangrada koje su ovaj grad na Limu sa tamošnjeg aerodroma povezivali sa Beogradom,Ljubljanom i Zagrebom, kao i svojevremenom postojanju turističkog biroa JAT-a u Ivangradu.. Tu je i tekst Mirze Lubodera o rožajskoj zimskoj razglednici pod naslovom “Turjak tek u lijepoj uspomeni” zatim i sjajna priča o Kanjonu Nevidio pod naslovom “Ni Bog ga nije vidio” koju potpisuje Miroslav Miki Dragićević, kao i tekst Dušana Stijovića o nekadašnjim krčmama, kafanama i gostionicama u Andrijevici u kojima su osjedale i neke znamenite ličnosti poput Dušana Kostića i Gustava Krkleca i foto esej o Komovima pod naslovom “Miljenici vila i mitova” Tu je i tekst Stevena Fostera, botaničara i herbaliste iz SAD-a u kojem kaže da je Crna Gora botanička bašta koja čeka da je svijet otkrije.

Komuna u ovom broju predstavlja i dvije nove knjige: drugo dopunjeno izdanje foto monografiju “Werk-Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori” autora Radojice Raša Pavićevića i knjigu reportaža “Zapisana Crna Gora” autora Mija Maroša.

I ovaj, broj Komune potpisuju direktor mr Amer Ramusović, glavni urednik Minja Bojanić i grafički urednik Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.

NTO

Crnu Goru će, prema očekivanjima Nacionalne turističke organizacije (NTO), za novogodišnje praznike posjetiti između 40 hiljada i 50 hiljada turista, većinom iz regiona, ali i drugih evropskih zemalja.

Portparolka NTO, Nina Vukčević, kazala je da je prošle godine zabilježeno oko 42 hiljade posjetilaca tokom novogodišnje noći, a očekivanja su da će ove godine tokom novogodišnjih praznika imati između 40 hiljada i 50 hiljada posjetilaca, većinom iz zemalja regiona, ali i jedan broj iz Rusije, Francuske, Velike Britanije, Turske, Italije i drugih evropskih zemalja.

“Hotelsko-turistička privreda i ove godine tokom novogodišnjih praznika očekuje maksimalnu popunjenost kapaciteta kako na primorju tako i na sjeveru. Na Žabljaku je bukirano preko 90 odsto smještajnih kapaciteta, dok se u Kolašinu bilježi rekordna popunjenost, kao i na primorju gdje se traži mjesto više”, rekla je Vukčević agenciji Mina-business.

Crna Gora će, kako je ocijenila, sasvim sigurno još jednom potvrditi epitet jedne od najpopularnijih destinacija u regionu za doček Nove godine, zahvaljujući bogatim višednevnim programima koji se na gradskim trgovima održavaju više od dvije decenije i aktraktivnoj ponudi hotela i zimskih turističkih centara.

“Lokalne turističke organizacije pripremile su i dodatne sadržaje, kao što su božićni bazari, klizališta, animacije i predstave za najmlađe koje upotpunjuju turističku ponudu”, navela je Vukčević.

Ona je podsjetila da su domaću ponudu predstavili u Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini (BIH), ali i na domaćem tržištu, kako kroz cjelodnevne promotivne događaje, tako i kroz outdoor i online kampanju, a u susret zimskoj sezoni organizovali su i studijsku posjetu najznačajnijih medija iz Srbije.

“Zimsku sezonu karakteriše kasniji buking u odnosu na ljetnju upravo zbog toga što se turisti upravljaju prema vremenskim uslovima. Zato nastojimo da eventualni nedostatak snijega nadomjestimo i manifestacijama i raznovrsnim zabavnim sadržajima koji se organizuju širom Crne Gore”, objasnila je Vukčević.

Ona je, govoreći o turizmu na sjeveru, kazala da su aktivnosti usmjerili ka poboljšanju infrastrukture u svim segmentima.

“Naš plan pripreme ovogodišnje zimske turističke sezone odnosi se, prije svega, na unapređenje komunalne i lokalne infrastrukture, putne pravce i njihovu prohodnost, posebno prema zimskim turističkim centrima i skijalištima, poboljšanje snadbijevanja električnom energijom, kao i na organizovanje manifestacija kojima se obogaćuje turistička ponuda”, dodala je Vukčević.

Ove godine će u funkciji biti sedam skijališta, Kolašin 1600, Kolašin 1450, Javorovača i Savin Kuk na Žabljaku, Vučje u Nikšiću, Lokve u Beranama i Hajla u Rožajama, koji su cjenovno i ponudom konkuretni regionalnim ski centrima.

“U posljednjem periodu ski centri su ponudu obogatili dodatnim komplementarnim sadržajima. Riječ je o takozvanim soft ski sportovima, kao što su hodanje na krpljama, bordovanje uz pomoć zmaja, rafting Tarom, ture motornim sankama, planinarske ture, nordijsko i alpsko turno skijanje”, precizirala je Vukčević.

Kada su u pitanju skijališta, tokom ove sezone, planirani su brojni koncerti, DJ žurke, takmičenja u zimskim sportovima za djecu i odrasle, maskenbali i zabavni programi za djecu.

“U skijašku infrastrukturu će do 2022. godine biti uloženo 140 miliona EUR. Predviđena je izgradnja skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatna valorizacija durmitorskog”, kazala je Vukčević.

Ona je navela da očekuje da će značajan broj ski centara privući investitore kako bi se gradila neophodna hotelska infrastruktura.

“Vjerujemo da ćemo izgradnjom auto-puta, koji je trenutno i najznačajniji projekat, imati značajnije interesovanje velikih investitora”, zaključila je Vukčević.

NTO

Crnu Goru će, prema očekivanjima Nacionalne turističke organizacije (NTO), za novogodišnje praznike posjetiti između 40 hiljada i 50 hiljada turista, većinom iz regiona, ali i drugih evropskih zemalja.

Portparolka NTO, Nina Vukčević, kazala je da je prošle godine zabilježeno oko 42 hiljade posjetilaca tokom novogodišnje noći, a očekivanja su da će ove godine tokom novogodišnjih praznika imati između 40 hiljada i 50 hiljada posjetilaca, većinom iz zemalja regiona, ali i jedan broj iz Rusije, Francuske, Velike Britanije, Turske, Italije i drugih evropskih zemalja.

“Hotelsko-turistička privreda i ove godine tokom novogodišnjih praznika očekuje maksimalnu popunjenost kapaciteta kako na primorju tako i na sjeveru. Na Žabljaku je bukirano preko 90 odsto smještajnih kapaciteta, dok se u Kolašinu bilježi rekordna popunjenost, kao i na primorju gdje se traži mjesto više”, rekla je Vukčević agenciji Mina-business.

Crna Gora će, kako je ocijenila, sasvim sigurno još jednom potvrditi epitet jedne od najpopularnijih destinacija u regionu za doček Nove godine, zahvaljujući bogatim višednevnim programima koji se na gradskim trgovima održavaju više od dvije decenije i aktraktivnoj ponudi hotela i zimskih turističkih centara.

“Lokalne turističke organizacije pripremile su i dodatne sadržaje, kao što su božićni bazari, klizališta, animacije i predstave za najmlađe koje upotpunjuju turističku ponudu”, navela je Vukčević.

Ona je podsjetila da su domaću ponudu predstavili u Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini (BIH), ali i na domaćem tržištu, kako kroz cjelodnevne promotivne događaje, tako i kroz outdoor i online kampanju, a u susret zimskoj sezoni organizovali su i studijsku posjetu najznačajnijih medija iz Srbije.

“Zimsku sezonu karakteriše kasniji buking u odnosu na ljetnju upravo zbog toga što se turisti upravljaju prema vremenskim uslovima. Zato nastojimo da eventualni nedostatak snijega nadomjestimo i manifestacijama i raznovrsnim zabavnim sadržajima koji se organizuju širom Crne Gore”, objasnila je Vukčević.

Ona je, govoreći o turizmu na sjeveru, kazala da su aktivnosti usmjerili ka poboljšanju infrastrukture u svim segmentima.

“Naš plan pripreme ovogodišnje zimske turističke sezone odnosi se, prije svega, na unapređenje komunalne i lokalne infrastrukture, putne pravce i njihovu prohodnost, posebno prema zimskim turističkim centrima i skijalištima, poboljšanje snadbijevanja električnom energijom, kao i na organizovanje manifestacija kojima se obogaćuje turistička ponuda”, dodala je Vukčević.

Ove godine će u funkciji biti sedam skijališta, Kolašin 1600, Kolašin 1450, Javorovača i Savin Kuk na Žabljaku, Vučje u Nikšiću, Lokve u Beranama i Hajla u Rožajama, koji su cjenovno i ponudom konkuretni regionalnim ski centrima.

“U posljednjem periodu ski centri su ponudu obogatili dodatnim komplementarnim sadržajima. Riječ je o takozvanim soft ski sportovima, kao što su hodanje na krpljama, bordovanje uz pomoć zmaja, rafting Tarom, ture motornim sankama, planinarske ture, nordijsko i alpsko turno skijanje”, precizirala je Vukčević.

Kada su u pitanju skijališta, tokom ove sezone, planirani su brojni koncerti, DJ žurke, takmičenja u zimskim sportovima za djecu i odrasle, maskenbali i zabavni programi za djecu.

“U skijašku infrastrukturu će do 2022. godine biti uloženo 140 miliona EUR. Predviđena je izgradnja skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatna valorizacija durmitorskog”, kazala je Vukčević.

Ona je navela da očekuje da će značajan broj ski centara privući investitore kako bi se gradila neophodna hotelska infrastruktura.

“Vjerujemo da ćemo izgradnjom auto-puta, koji je trenutno i najznačajniji projekat, imati značajnije interesovanje velikih investitora”, zaključila je Vukčević.

VUČIĆ PORUČIO

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ne može i neće odustati od saradnje sa Evropskom unijom, sa čijim zemljama članicama ima 67 odsto ukupne trgovinske razmjene, ali da neće odustati ni od saradnje sa Rusijom i Kinom.

Vučić je u intervjuu koji je emitovan na televiziji “Hepi” rekao da samo njemačke kompanije zapošljavaju oko 62.000 ljudi u Srbiji.

“Od čega Pančevo da živi, ako ne od njemačkih kompanija? Od čega pola gradova živi, ako ne živi od njemačkih kompanija? Imamo 67 odsto trgovinske razmjene sa Evropskom unijom i 17 odsto ukupne trgovinske razmjene sa zemljama regiona, zato sam i inisistirao na saradnji koju vi zovete “mali Šengen”, a sve te zemlje se nalaze na evropskom putu”, kazao je Vučić.

On je rekao da sa druge strane, Srbija dobar dio poljoprivrednih proizvoda prodaje Rusiji, dok sa Kinom ima saradnju u vidu njihovih investicija u Srbiji.

“Vi kažete ne treba nam EU, ja to ne mogu da kažem. Potrebna nam je i Rusija i EU i svi drugi. Užasno je teško jer nikada ni jedni ni drugi neće biti zadovoljni, ali mi hoćemo da budemo samo svoj na svome i ništa više”, rekao je Vučić.

Vučić je rekao da iz zapadnih zemalja imaju kritike za politiku otvorenosti Srbije za kineske investicije, ali se to, po njegovim riječima, takođe neće promeniti.

“Isto kada mi kažu za Kineze, zašto ste ih pustili? E zato. Zato što biste ih vi pustili (u vaše zemlje) da sve ostane u Vašingtonu. Cijela fabrika Folksvagen je sa kineskim delovima. Ja hoću da novac ostane u Srbiji. Nećete vi, koji pošaljete po 500 delegacija godišnje (u Kinu), da mi određujete. Treba samo oni da imaju korist, a da mi propadnemo polako ali sigurno, e taj film nećete da gledate”, rekao je Vučić.

Odgovarajući na pitanje o intenzivnijem naoružavanju Srbije, koja je od Rusije kupila više aviona i vojnih i policijskih helikoptera u 2019. godini, Vučić je rekao da će svi uijvek imati primjedbe “da li ste kupili jednu pušku, jedan metak ili uzeli avione na jednoj ili drugoj strani, ali da je osnovno pitanje da li je Srbija sada snažnija ili nije”.

Vučić je rekao i da je afera u valjevskoj fabrici “Krušik” pokrenuta “da se uništi konkurencija, pa makar i mala konkurencija kao što je srpska”.

On je rekao da je izvoz srpske namjenske industrije manji i “zato što nema ratova pa se oružje teže prodaje”.

VUČIĆ PORUČIO

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ne može i neće odustati od saradnje sa Evropskom unijom, sa čijim zemljama članicama ima 67 odsto ukupne trgovinske razmjene, ali da neće odustati ni od saradnje sa Rusijom i Kinom.

Vučić je u intervjuu koji je emitovan na televiziji “Hepi” rekao da samo njemačke kompanije zapošljavaju oko 62.000 ljudi u Srbiji.

“Od čega Pančevo da živi, ako ne od njemačkih kompanija? Od čega pola gradova živi, ako ne živi od njemačkih kompanija? Imamo 67 odsto trgovinske razmjene sa Evropskom unijom i 17 odsto ukupne trgovinske razmjene sa zemljama regiona, zato sam i inisistirao na saradnji koju vi zovete “mali Šengen”, a sve te zemlje se nalaze na evropskom putu”, kazao je Vučić.

On je rekao da sa druge strane, Srbija dobar dio poljoprivrednih proizvoda prodaje Rusiji, dok sa Kinom ima saradnju u vidu njihovih investicija u Srbiji.

“Vi kažete ne treba nam EU, ja to ne mogu da kažem. Potrebna nam je i Rusija i EU i svi drugi. Užasno je teško jer nikada ni jedni ni drugi neće biti zadovoljni, ali mi hoćemo da budemo samo svoj na svome i ništa više”, rekao je Vučić.

Vučić je rekao da iz zapadnih zemalja imaju kritike za politiku otvorenosti Srbije za kineske investicije, ali se to, po njegovim riječima, takođe neće promeniti.

“Isto kada mi kažu za Kineze, zašto ste ih pustili? E zato. Zato što biste ih vi pustili (u vaše zemlje) da sve ostane u Vašingtonu. Cijela fabrika Folksvagen je sa kineskim delovima. Ja hoću da novac ostane u Srbiji. Nećete vi, koji pošaljete po 500 delegacija godišnje (u Kinu), da mi određujete. Treba samo oni da imaju korist, a da mi propadnemo polako ali sigurno, e taj film nećete da gledate”, rekao je Vučić.

Odgovarajući na pitanje o intenzivnijem naoružavanju Srbije, koja je od Rusije kupila više aviona i vojnih i policijskih helikoptera u 2019. godini, Vučić je rekao da će svi uijvek imati primjedbe “da li ste kupili jednu pušku, jedan metak ili uzeli avione na jednoj ili drugoj strani, ali da je osnovno pitanje da li je Srbija sada snažnija ili nije”.

Vučić je rekao i da je afera u valjevskoj fabrici “Krušik” pokrenuta “da se uništi konkurencija, pa makar i mala konkurencija kao što je srpska”.

On je rekao da je izvoz srpske namjenske industrije manji i “zato što nema ratova pa se oružje teže prodaje”.

UZ MARIJU ŠERIFOVIĆ

Prvi dan nove 2020. godine brojni turisti, ali i sugrađani Tivta, uprkos hladnom vremenu, dočekali su u dobrom, prazničnom raspoloženju.

Odlična atmosfera nastavljena je i sinoć, kada su posjetioci na rivi Pine imali priliku da uživaju uz, Mariju Šerifović.

Nakon Marije Šerifović, program je nastavljen uz koncert Saše Kovačevića.

Kako ističu organizatori, još jedno veče u sklopu novogodišnjeg hepeninga, proteklo je u miru i bez incidenata.

UZ MARIJU ŠERIFOVIĆ

Prvi dan nove 2020. godine brojni turisti, ali i sugrađani Tivta, uprkos hladnom vremenu, dočekali su u dobrom, prazničnom raspoloženju.

Odlična atmosfera nastavljena je i sinoć, kada su posjetioci na rivi Pine imali priliku da uživaju uz, Mariju Šerifović.

Nakon Marije Šerifović, program je nastavljen uz koncert Saše Kovačevića.

Kako ističu organizatori, još jedno veče u sklopu novogodišnjeg hepeninga, proteklo je u miru i bez incidenata.

PEŠIĆ

U 17. kolu Evrolige će se sastati i ekipe Barselone i Baskonije, što znači i trenerski duel Svetislava Pešića i Duška Ivanovića.

Ekipa iz Baskonije je nedavno smenila Velimira Perasovića i vratila na klupu Ivanovića, koji je prethodno napustio Bešiktaš.

“Niko ne zna Baskoniju bolje od Ivanovića. Ponekad pomislim kao da je on rođen u Vitoriji, a ne u Bijelom Polju”, rekao je Pešić.

On je naveo da je Baskonija klub velike tradicije.

“Sada nijesu imali kontinuitet, gubili su za poen ili dva ili u produžetku… Siguran sam da im je to ubilo samopouzdanje”, istakao je Pešić.

Duel španskih timova igra se od 21 sat.

PEŠIĆ

U 17. kolu Evrolige će se sastati i ekipe Barselone i Baskonije, što znači i trenerski duel Svetislava Pešića i Duška Ivanovića.

Ekipa iz Baskonije je nedavno smenila Velimira Perasovića i vratila na klupu Ivanovića, koji je prethodno napustio Bešiktaš.

“Niko ne zna Baskoniju bolje od Ivanovića. Ponekad pomislim kao da je on rođen u Vitoriji, a ne u Bijelom Polju”, rekao je Pešić.

On je naveo da je Baskonija klub velike tradicije.

“Sada nijesu imali kontinuitet, gubili su za poen ili dva ili u produžetku… Siguran sam da im je to ubilo samopouzdanje”, istakao je Pešić.

Duel španskih timova igra se od 21 sat.

  • Katić opoziciji: Sve vaše neistine rado ću čiste savjesti poslati SDT-u
    on 22/11/2026 at 17:29

    Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić poručio je da će sve navode iz saopštenja opozicionih klubova odbornika DPS-a, Građanskog pokreta "Idemoo" i Evropskog saveza, koji su zatražili njegovu ostavku, već u ponedjeljak proslijediti Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), kako bi bili ispitani. On je odbacio optužbe opozicije, ocjenjujući ih kao izmišljotine i pokušaj političke manipulacije.

  • Milatović: Ulazak Crne Gore u EU 2028. bio bi istorijski uspjeh i podsticaj cijelom regionu
    on 22/11/2026 at 16:05

    Crna Gora nalazi se pred istorijskom prilikom da do 2028. godine postane 28. članica Evropske unije, čime bi poslala snažnu poruku ostalim državama Zapadnog Balkana da je evropska budućnost regiona ostvariva, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom gostovanja u podkastu "Moč besede“ predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar. On je istakao da očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine i potpisivanje Ugovora o pristupanju tokom naredne.

  • Granić o kopnenoj granici s Crnom Gorom: Hrvatska će biti tvrda kao kamen
    on 22/11/2026 at 15:09

    Hrvatska snažno podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, ali prije davanja saglasnosti za članstvo očekuje rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja, poručio je bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske i posebni savjetnik premijera Mate Granić. On je naglasio da Hrvatska neće pregovarati o kopnenoj granici s Crnom Gorom, dok se pitanje razgraničenja na moru može riješiti bilateralnim razgovorima ili međunarodnom arbitražom.

  • Lasić: Predstavnici Crne Gore da dođu u Čilipe, polože vijenac i zatraže oprost od Konavljana
    on 22/11/2026 at 14:10

    Načelnik Opštine Konavle Božo Lasić pozvao je predstavnike Crne Gore da dođu u Čilipe, polože vijenac pred spomenikom "Konavoska mati“ i zatraže oprost zbog stradanja stanovništva Konavala tokom ratnih dešavanja 1991. godine. Poručio je da Hrvatska ne traži crnogorsku teritoriju, ali da otvorena pitanja između dvije države treba riješiti, uz iskreno suočavanje s prošlošću.

  • Kotor: Uklonjeno ime Zorana Džimija Gopčevića sa bazena u Škaljarima
    on 22/11/2026 at 13:20

    Pod okriljem mraka, pred Dan grada, sa zatvorenog bazena u Škaljarima uklonjeno je ime Zorana Džimija Gopčevića. "Pokret Bedem Boke najoštrije osuđuje ovakav čin. Skinuti ime kotorskog šampiona noću, baš uoči praznika na koji Kotor odaje priznanje ljudima koji su ga zadužili, nedostojno je i sramotno", navedeno je u saopštenju ovog novoformiranog lokalnog političkog pokreta.

  • Ibrahimović i Kos u Atini na sastanku posvećenom evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana
    on 22/11/2026 at 11:19

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra, 23. novembra, na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i šefova diplomatija država regiona, koji će biti održan u Atini, na poziv grčkog ministra vanjskih poslova Jorgosa Gerapetritisa.

  • Mašković: Mujović da reaguje na nezakonitosti u Biblioteci i zaštiti zaposlene
    on 22/11/2026 at 10:18

    Inspekcija rada utvrdila je da je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ u sedam slučajeva postupila suprotno Zakonu o radu, saopštio je predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković. Od gradonačelnika Saše Mujovića zatražio je odgovore o postupanju po inspekcijskim nalazima i zaštitu zaposlenih.

  • Jokić: U politici me najviše zabrinjava ostrašćenost, posebno kod mladih ljudi
    on 22/11/2026 at 08:57

    Voli ljude koji imaju duhovnu snagu i koji su iskreni, a najviše ga nervira puno priče kojom se ništa ne kaže. To je poslanik Ujedinjene Crne Gore Danilo Jokić. Iako je već deset godina u politici, Jokić kaže da nikada nije želio da se odrekne medicine i svojih pacijenata. U politici ga najviše zabrinjava ostrašćenost, posebno kod mladih ljudi i to što lako sude.

  • DPS: Povećanje penzija neophodnost, penzioneri gurnuti na rub egzistencije
    on 21/11/2026 at 18:14

    Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da su povećanje penzija i ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica neophodni kako bi se poboljšao položaj penzionera, za koje tvrde da su zbog ekonomske politike Vlade Milojka Spajića dovedeni na rub egzistencije.

  • PES najavljuje nove mjere protiv rasta cijena i povratak akcije "Limitirane cijene“
    on 21/11/2026 at 16:58

    Divljanju cijena mora se stati na kraj, poručuju iz Pokreta Evropa sad (PES).

  • Gornji Ibar: Nekada industrijski ponos Rožaja, danas ruševine i neostvareni planovi
    on 22/11/2026 at 18:43

    Industrijski oslonac Rožaja, u kojem je sve do kraja osamdesetih godina radilo preko dvije hiljade ljudi, odavno je utihnuo. O Gornjem Ibru, oko kojeg su se nekada razvijali proizvodnja i izvoz, danas se govori sa sjetom. Simbol grada i drvoprerađivačke industrije ruiniranim objektima svjedoči o vremenima prosperiteta.

  • Mugoša: Nikad veći spoljnotrgovinski deficit, uvezena inflacija raste, a vlast ćuti
    on 22/11/2026 at 12:55

    Crna Gora bilježi nikad veći spoljnotrgovinski deficit, zbog čega je uvezena inflacija sve veća, dok vlast ne preduzima mjere za smanjenje uvozne zavisnosti, ocijenio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša. On je u objavi na društvenoj mreži Iks poručio da su Crnoj Gori potrebne ozbiljne sistemske fiskalne i ekonomske mjere, a ne, kako je naveo, šminkanje kompleksne realnosti.

  • Poreski podaci bez granica: Crna Gora pred punom razmjenom sa EU
    on 22/11/2026 at 06:29

    Crna Gora se obavezala da do kraja trećeg kvartala 2027. godine u potpunosti primjenjuje automatsku razmjenu poreskih podataka i razmjenu informacija na zahtjev sa državama članicama Evropske unije, kao i drugim partnerima, u skladu sa evropskim propisima i standardima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). To je navedeno u zajedničkoj poziciji Evropske unije za pregovaračko poglavlje 16 – Porezi, koje je, zajedno sa poglavljem 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, privremeno zatvoreno 19. novembra u Briselu.

  • VIDEO Nakon ulaska u EU privredi će biti dostupni novi fondovi
    on 21/11/2026 at 18:50

    Kako evropska sredstva mogu promijeniti poslovanje domaćih kompanija, pokazuje primjer firme koja je uz pomoć grantova modernizovala proizvodnju, nabavila savremene mašine i izgradila solarnu elektranu.

  • Mugoša: Moraju se definisati mjere u pravcu stabilizacije cijena  
    on 21/11/2026 at 17:06

    Ponavljam po ko zna koji put, moraju se definisati mjere u pravcu stabilizacije cijena koje podrazumijevaju redefinisanje poreske politike u dijelu namirnica, farmaceutskih proizvoda, stanogradnje uz kontrolu poslodavaca u dijelu njihovog efekta na cijene, kao i mjere podrške poljoprivredi i manjim biznisima u Crnoj Gori kako bi se poboljšala njihova likvidnost i konkurentnost, izjavio je poslanik Evropskog saveza (PES) Boris Mugoša.

  • Monstat: Otkupljeno neznatno manje mlijeka
    on 21/11/2026 at 15:59

    Ukupna količina otkupljenog kravljeg mlijeka u trećem kvartalu ove godine iznosila je 7,54 miliona litara, što je 0,2 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.  

  • Iz Udruženja podstanara prozvali URA: "Kvadrat za 1.000 eura“ neodrživo predizborno obećanje
    on 21/11/2026 at 14:11

    Obećanje o kvadratu stana za 1.000 eura je ekonomski neodrživa predizborna priča – pozivamo GP URA da javnosti predoči konkretne proračune, navodi se u saopštenju Udruzenja podstanara Crne Gore-Moj Dom koje potpisuje Dragan Živković.

  • Njemačka povećala izvoz struje 25 odsto
    on 21/11/2026 at 11:56

    Njemačka je u prvih devet mjeseci ove godine izvezla četvrtinu više električne energije nego u istom periodu prošle, dok je vrijednost isporuka porasla još više zbog viših cijena, pokazuju podaci statističkog zavoda Destatis.

  • Završena rasprava, poslanici će se o predlogu povećanja penzija izjasniti naknadno
    on 20/11/2026 at 20:23

    Položaj penzionera i opozicioni predlog povećanja svih penzija za 30 odsto otvorili su novu političku polemiku u Skupštini, uz međusobne optužbe vlasti i opozicije. Nakon rasprave koja je trajala satima, odlučeno je da će se izjašnjavanje obaviti naknadno.

  • Okvir: Vlast vjeruje u uspjeh Euro modela, opozicija upozorava na inflaciju, zaduživanje i otpuštanja
    on 20/11/2026 at 19:36

    Euro model ostvariv i donijeće bolji standard građanima, smatraju predstavnici parlamentarne većine koji su govorili u emisiji Okvir na TVCG, dok iz opozicije upozoravaju na rizike po javne finansije, rast inflacije i moguća otpuštanja. U Pokretu Evropa sad uvjereni su da će veliki infrastrukturni projekti i otvaranje novih radnih mjesta doprinijeti ekonomskom razvoju, dok u DPS-u tvrde da program nije održiv. Iz Građanskog pokreta URA poručuju da je potrebno odmah povećati zarade i penzije i smanjiti poreze na osnovne životne namirnice.