NJU DELHI

Trinaest vatrogasaca i jedan pripadnik obezbjeđenja povrijeđeni su danas kada se zapalila, a zatim srušila fabrika za proizvodnju baterija u glavnom gradu Indije Nju Delhiju, saopštila je policija.

Jedan vatrogasni zvaničnik rekao je da je troje ljudi spaseno iz ruševina zgrade u kvartu Pira Garhi u zapadnom delu Nju Delhija.

Trideset pet vatrogasnih kola je na mjestu požara, a operacija spasavanja se nastavlja pošto se strahuje da ima ljudi zarobljenih u ruševinama.

Jedan očevidac je rekao za Televiziju Nju Delhi da je čuo eksploziju oko 5.00 ujutro, a vatrogasci su javili da se zgrada srušila ubrzo poslije toga.

Nije bilo radnika u zgradi kada je izbio požar oko 4.00 po lokalnom vremenu, javila je policija.

Povrijeđeni vatrogasci su prebačeni u bolnicu.

Požar je ugašen, ali gust dim obavio je zadnji dio zgrade. U zgradi se nalazio zapaljiv materijal, kisjelina i plastika koji se koriste za pravljenje baterija, navela je policija.

Loši bezbjednosni standardi su čest uzrok požara u Indiji, navodi AP.

U požaru prošlog mjeseca u jednoj zgradi u Nju Delhiju koji je, kako se vjeruje, izazvan kratkim spojem, poginulo su najmanje 43 osobe.

33.

Novi tematski broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine “Komuna” koji je ovoga puta u cjelosti posvećen turizmu, odštampan je i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore.

Komuna i ovoga puta donosi veliki broj interesantnih tekstova sa cijelog područja Crne Gore vezanih za turizam u Crnoj Gori, od nastanka do sadašnih dana, a uz to i foto reportažu sa svečanog uručenja godišnje nagrade i plaketa časopisa Komuna.

Ovaj broj započinje uvodnikom Željke Radak Kukavičić, aktuelne direktorice Nacionalne turističke organizacije Crne Gore pod naslovom “Atrakcija uvijek drugačija” koja ističe da “najveće bogastvo koje naši gosti nose iz Crne Gore, nijesu fotografije prirodnih ljepota, već uspomene na ugođaj koji stvaramo mi kao domaćini”.

U rubrici ,<Pogledi>, Svetlana Popović Vujotić, istaknuta novinarka TVCG i autorka popularne emisije “Montenegro all in one” provodi čitaoce Komune kroz istoriju turizma u Crnoj Gori u tekstu pod naslovom “Od hana do nudizma” u kojem kaže da bi zaključak novinarske šetnje kroz dio velike istorije strateške privredne grane mogao biti sažet u pitanju: Može li Crna Gora bez turizma i turizam bez Crne Gore?, a odgovor prepušta čitaocima.

Doajen crnogorskog turističkog žurnalizma Bratislav Bato Kokolj piše o crnogorskom turizmu nekad i sad, a Nikola Perković o ugostiteljstvu i turizmu na Cetinju koje ima veliku tradiciju u tekstu pod naslovom “Legenda zvana Lokanda”.

U ovom broju Komune i priča o Svetom Stefanu koji je desetljećima bio, bar privremeno, utočište mnogim slavnim likovima planete, a o začecima hotelijerstva u Baru piše Željko Milović u tekstu pod naslovom “Marina u sudbini pristana”.

Dražen Drašković u tekstu sa naslovom “Bjelasica kao okosnica” piše o istoriji kolašinskog turizma, a Slavica Kosić o Titovoj vili u Igalu kao”rezidenciji bez tajni”.

Obrad Pješivac piše o žabljačkim slikama i prilikama, nekadašnjoj skijaškoj skakaonici i aerodromu na Jezerskoj površi koji je sve do 1969.god funkcionisao, kao i činjenici da su na Žabljaku ustvari nakon II rata postojala dva aerodroma, pomenuti i drugi na Njegovuđi, poznat po tome da je na njemu sletjela Vojna misija iz Engleske.

Jedan od najboljih crnogorskih turističkih vodiča i dugogodišnji turistički poslenik Ismet Karamanaga u ovom broju Komune piše o nekadašnjim i sadašnjim ulcinjskim turističkim prilikama u tekstu pod naslovom “Nasukani kruzer Nostalgija”, a tu je i tekst o tome kako Britanci pišu o crnogorskom turizmu, kao i priča iz Plava koju potpisuje Adem Baković u kojoj naglašava da je daleke 1960. godine broj turista u gradiću ispod Visitora nadmašivao broj gostiju u Budvi.

Tu je i specijalna fotoreportaža posvećena dodjeli nagrada tog časopisa za afirmaciju i očuvanje kulturne baštine Crne Gore sa svečanosti organizovanoj tim povodom pod naslovom “Spoj sa vijekom i čovjekom” kada je godišnju nagradu laureatu Slobodanu Čukiću, uručio Duško Marković, predsjednik Vlade Crne Gore koji je tom prilikom istakao “da Komuna nije samo časopis,već svojevrsni kolektiv intelektualaca i patriota koji se prepoznaje kroz svako njeno izdanje”.

Komuna je takođe više tekstova posvetila Boki, tj. projektu Mamula u kojem Minja Bojanić ističe da će ” i pored mračne istorije, svakako biti zanimljivo pratiti razvoj budućnosti ovog osobenog odmarališta, pretočenog u još jedan skori reper luksuzne turističke ponude!?”, zatim rizortu Portonovi u Kumboru kao vrhunskoj evropskoj ekskluzivi o kojem piše Tanja Njegomir, a esej o nekadašnjem hotelu Metalurg u Igalu potpisuje Željko Rutović.

Tu je i tekst Sanje Golubović o 70.godina Instituta u Igalu pod naslovom “Palata od zlatnog blata”, zatim tivatska kartolina koju potpisuje Jan Bojan i zanimljiva priča Miroslava Mira Marušića o zbirci pomorskog nasljeđa u Tivtu pod naslovom “Sjećaš li se Barbare”.

U ovom tematskom broju Komune publikovan je i zapis iz Meljina Mila Raduša o Lazaretu visokog luksuza, zatim turistička razglednica Kotora koju potpisuje Amer Ramusović, potom tekst Miomira Maroša o drevnom Perastu, pa risanskim legendama koji potpisuje Miraš Martinović i o benediktinskoj opatiji u Budvi, autora Marijana Premovića, kao i priča o Hotelu Plaža u Zelenici koji je sagrađen 1902.godine, zbog čega se ta godina računa kao početak razvoja modernog hotelijerstva u Crnoj Gori.

Tu su i tekstovi Cena Tuzovića o turističkim potencijalima Podgorice kao i Svetlane Mandić iz Nikšića koja piše o Hotelu Onogošt kao simbolu grada pod Trebjesom.

Komuna u ovom specijalnom tematskom broju posvećenom turizmu publikuje još tekstova sa Sjevera Crne Gore u kojima Rijalda A. Ramusović piše o mojkovačkim turističkim potencijalima i Tari kao suzi Evrope u ribljem oku, zatim donosi sjetnu priču Adema Ada Softića o nekadašnjim beranskim mehanama, hanovima, hotelima i avionskim linijama iz Ivangrada koje su ovaj grad na Limu sa tamošnjeg aerodroma povezivali sa Beogradom,Ljubljanom i Zagrebom, kao i svojevremenom postojanju turističkog biroa JAT-a u Ivangradu.. Tu je i tekst Mirze Lubodera o rožajskoj zimskoj razglednici pod naslovom “Turjak tek u lijepoj uspomeni” zatim i sjajna priča o Kanjonu Nevidio pod naslovom “Ni Bog ga nije vidio” koju potpisuje Miroslav Miki Dragićević, kao i tekst Dušana Stijovića o nekadašnjim krčmama, kafanama i gostionicama u Andrijevici u kojima su osjedale i neke znamenite ličnosti poput Dušana Kostića i Gustava Krkleca i foto esej o Komovima pod naslovom “Miljenici vila i mitova” Tu je i tekst Stevena Fostera, botaničara i herbaliste iz SAD-a u kojem kaže da je Crna Gora botanička bašta koja čeka da je svijet otkrije.

Komuna u ovom broju predstavlja i dvije nove knjige: drugo dopunjeno izdanje foto monografiju “Werk-Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori” autora Radojice Raša Pavićevića i knjigu reportaža “Zapisana Crna Gora” autora Mija Maroša.

I ovaj, broj Komune potpisuju direktor mr Amer Ramusović, glavni urednik Minja Bojanić i grafički urednik Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.

NTO

Crnu Goru će, prema očekivanjima Nacionalne turističke organizacije (NTO), za novogodišnje praznike posjetiti između 40 hiljada i 50 hiljada turista, većinom iz regiona, ali i drugih evropskih zemalja.

Portparolka NTO, Nina Vukčević, kazala je da je prošle godine zabilježeno oko 42 hiljade posjetilaca tokom novogodišnje noći, a očekivanja su da će ove godine tokom novogodišnjih praznika imati između 40 hiljada i 50 hiljada posjetilaca, većinom iz zemalja regiona, ali i jedan broj iz Rusije, Francuske, Velike Britanije, Turske, Italije i drugih evropskih zemalja.

“Hotelsko-turistička privreda i ove godine tokom novogodišnjih praznika očekuje maksimalnu popunjenost kapaciteta kako na primorju tako i na sjeveru. Na Žabljaku je bukirano preko 90 odsto smještajnih kapaciteta, dok se u Kolašinu bilježi rekordna popunjenost, kao i na primorju gdje se traži mjesto više”, rekla je Vukčević agenciji Mina-business.

Crna Gora će, kako je ocijenila, sasvim sigurno još jednom potvrditi epitet jedne od najpopularnijih destinacija u regionu za doček Nove godine, zahvaljujući bogatim višednevnim programima koji se na gradskim trgovima održavaju više od dvije decenije i aktraktivnoj ponudi hotela i zimskih turističkih centara.

“Lokalne turističke organizacije pripremile su i dodatne sadržaje, kao što su božićni bazari, klizališta, animacije i predstave za najmlađe koje upotpunjuju turističku ponudu”, navela je Vukčević.

Ona je podsjetila da su domaću ponudu predstavili u Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini (BIH), ali i na domaćem tržištu, kako kroz cjelodnevne promotivne događaje, tako i kroz outdoor i online kampanju, a u susret zimskoj sezoni organizovali su i studijsku posjetu najznačajnijih medija iz Srbije.

“Zimsku sezonu karakteriše kasniji buking u odnosu na ljetnju upravo zbog toga što se turisti upravljaju prema vremenskim uslovima. Zato nastojimo da eventualni nedostatak snijega nadomjestimo i manifestacijama i raznovrsnim zabavnim sadržajima koji se organizuju širom Crne Gore”, objasnila je Vukčević.

Ona je, govoreći o turizmu na sjeveru, kazala da su aktivnosti usmjerili ka poboljšanju infrastrukture u svim segmentima.

“Naš plan pripreme ovogodišnje zimske turističke sezone odnosi se, prije svega, na unapređenje komunalne i lokalne infrastrukture, putne pravce i njihovu prohodnost, posebno prema zimskim turističkim centrima i skijalištima, poboljšanje snadbijevanja električnom energijom, kao i na organizovanje manifestacija kojima se obogaćuje turistička ponuda”, dodala je Vukčević.

Ove godine će u funkciji biti sedam skijališta, Kolašin 1600, Kolašin 1450, Javorovača i Savin Kuk na Žabljaku, Vučje u Nikšiću, Lokve u Beranama i Hajla u Rožajama, koji su cjenovno i ponudom konkuretni regionalnim ski centrima.

“U posljednjem periodu ski centri su ponudu obogatili dodatnim komplementarnim sadržajima. Riječ je o takozvanim soft ski sportovima, kao što su hodanje na krpljama, bordovanje uz pomoć zmaja, rafting Tarom, ture motornim sankama, planinarske ture, nordijsko i alpsko turno skijanje”, precizirala je Vukčević.

Kada su u pitanju skijališta, tokom ove sezone, planirani su brojni koncerti, DJ žurke, takmičenja u zimskim sportovima za djecu i odrasle, maskenbali i zabavni programi za djecu.

“U skijašku infrastrukturu će do 2022. godine biti uloženo 140 miliona EUR. Predviđena je izgradnja skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatna valorizacija durmitorskog”, kazala je Vukčević.

Ona je navela da očekuje da će značajan broj ski centara privući investitore kako bi se gradila neophodna hotelska infrastruktura.

“Vjerujemo da ćemo izgradnjom auto-puta, koji je trenutno i najznačajniji projekat, imati značajnije interesovanje velikih investitora”, zaključila je Vukčević.

NTO

Crnu Goru će, prema očekivanjima Nacionalne turističke organizacije (NTO), za novogodišnje praznike posjetiti između 40 hiljada i 50 hiljada turista, većinom iz regiona, ali i drugih evropskih zemalja.

Portparolka NTO, Nina Vukčević, kazala je da je prošle godine zabilježeno oko 42 hiljade posjetilaca tokom novogodišnje noći, a očekivanja su da će ove godine tokom novogodišnjih praznika imati između 40 hiljada i 50 hiljada posjetilaca, većinom iz zemalja regiona, ali i jedan broj iz Rusije, Francuske, Velike Britanije, Turske, Italije i drugih evropskih zemalja.

“Hotelsko-turistička privreda i ove godine tokom novogodišnjih praznika očekuje maksimalnu popunjenost kapaciteta kako na primorju tako i na sjeveru. Na Žabljaku je bukirano preko 90 odsto smještajnih kapaciteta, dok se u Kolašinu bilježi rekordna popunjenost, kao i na primorju gdje se traži mjesto više”, rekla je Vukčević agenciji Mina-business.

Crna Gora će, kako je ocijenila, sasvim sigurno još jednom potvrditi epitet jedne od najpopularnijih destinacija u regionu za doček Nove godine, zahvaljujući bogatim višednevnim programima koji se na gradskim trgovima održavaju više od dvije decenije i aktraktivnoj ponudi hotela i zimskih turističkih centara.

“Lokalne turističke organizacije pripremile su i dodatne sadržaje, kao što su božićni bazari, klizališta, animacije i predstave za najmlađe koje upotpunjuju turističku ponudu”, navela je Vukčević.

Ona je podsjetila da su domaću ponudu predstavili u Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini (BIH), ali i na domaćem tržištu, kako kroz cjelodnevne promotivne događaje, tako i kroz outdoor i online kampanju, a u susret zimskoj sezoni organizovali su i studijsku posjetu najznačajnijih medija iz Srbije.

“Zimsku sezonu karakteriše kasniji buking u odnosu na ljetnju upravo zbog toga što se turisti upravljaju prema vremenskim uslovima. Zato nastojimo da eventualni nedostatak snijega nadomjestimo i manifestacijama i raznovrsnim zabavnim sadržajima koji se organizuju širom Crne Gore”, objasnila je Vukčević.

Ona je, govoreći o turizmu na sjeveru, kazala da su aktivnosti usmjerili ka poboljšanju infrastrukture u svim segmentima.

“Naš plan pripreme ovogodišnje zimske turističke sezone odnosi se, prije svega, na unapređenje komunalne i lokalne infrastrukture, putne pravce i njihovu prohodnost, posebno prema zimskim turističkim centrima i skijalištima, poboljšanje snadbijevanja električnom energijom, kao i na organizovanje manifestacija kojima se obogaćuje turistička ponuda”, dodala je Vukčević.

Ove godine će u funkciji biti sedam skijališta, Kolašin 1600, Kolašin 1450, Javorovača i Savin Kuk na Žabljaku, Vučje u Nikšiću, Lokve u Beranama i Hajla u Rožajama, koji su cjenovno i ponudom konkuretni regionalnim ski centrima.

“U posljednjem periodu ski centri su ponudu obogatili dodatnim komplementarnim sadržajima. Riječ je o takozvanim soft ski sportovima, kao što su hodanje na krpljama, bordovanje uz pomoć zmaja, rafting Tarom, ture motornim sankama, planinarske ture, nordijsko i alpsko turno skijanje”, precizirala je Vukčević.

Kada su u pitanju skijališta, tokom ove sezone, planirani su brojni koncerti, DJ žurke, takmičenja u zimskim sportovima za djecu i odrasle, maskenbali i zabavni programi za djecu.

“U skijašku infrastrukturu će do 2022. godine biti uloženo 140 miliona EUR. Predviđena je izgradnja skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatna valorizacija durmitorskog”, kazala je Vukčević.

Ona je navela da očekuje da će značajan broj ski centara privući investitore kako bi se gradila neophodna hotelska infrastruktura.

“Vjerujemo da ćemo izgradnjom auto-puta, koji je trenutno i najznačajniji projekat, imati značajnije interesovanje velikih investitora”, zaključila je Vukčević.

VUČIĆ PORUČIO

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ne može i neće odustati od saradnje sa Evropskom unijom, sa čijim zemljama članicama ima 67 odsto ukupne trgovinske razmjene, ali da neće odustati ni od saradnje sa Rusijom i Kinom.

Vučić je u intervjuu koji je emitovan na televiziji “Hepi” rekao da samo njemačke kompanije zapošljavaju oko 62.000 ljudi u Srbiji.

“Od čega Pančevo da živi, ako ne od njemačkih kompanija? Od čega pola gradova živi, ako ne živi od njemačkih kompanija? Imamo 67 odsto trgovinske razmjene sa Evropskom unijom i 17 odsto ukupne trgovinske razmjene sa zemljama regiona, zato sam i inisistirao na saradnji koju vi zovete “mali Šengen”, a sve te zemlje se nalaze na evropskom putu”, kazao je Vučić.

On je rekao da sa druge strane, Srbija dobar dio poljoprivrednih proizvoda prodaje Rusiji, dok sa Kinom ima saradnju u vidu njihovih investicija u Srbiji.

“Vi kažete ne treba nam EU, ja to ne mogu da kažem. Potrebna nam je i Rusija i EU i svi drugi. Užasno je teško jer nikada ni jedni ni drugi neće biti zadovoljni, ali mi hoćemo da budemo samo svoj na svome i ništa više”, rekao je Vučić.

Vučić je rekao da iz zapadnih zemalja imaju kritike za politiku otvorenosti Srbije za kineske investicije, ali se to, po njegovim riječima, takođe neće promeniti.

“Isto kada mi kažu za Kineze, zašto ste ih pustili? E zato. Zato što biste ih vi pustili (u vaše zemlje) da sve ostane u Vašingtonu. Cijela fabrika Folksvagen je sa kineskim delovima. Ja hoću da novac ostane u Srbiji. Nećete vi, koji pošaljete po 500 delegacija godišnje (u Kinu), da mi određujete. Treba samo oni da imaju korist, a da mi propadnemo polako ali sigurno, e taj film nećete da gledate”, rekao je Vučić.

Odgovarajući na pitanje o intenzivnijem naoružavanju Srbije, koja je od Rusije kupila više aviona i vojnih i policijskih helikoptera u 2019. godini, Vučić je rekao da će svi uijvek imati primjedbe “da li ste kupili jednu pušku, jedan metak ili uzeli avione na jednoj ili drugoj strani, ali da je osnovno pitanje da li je Srbija sada snažnija ili nije”.

Vučić je rekao i da je afera u valjevskoj fabrici “Krušik” pokrenuta “da se uništi konkurencija, pa makar i mala konkurencija kao što je srpska”.

On je rekao da je izvoz srpske namjenske industrije manji i “zato što nema ratova pa se oružje teže prodaje”.

VUČIĆ PORUČIO

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ne može i neće odustati od saradnje sa Evropskom unijom, sa čijim zemljama članicama ima 67 odsto ukupne trgovinske razmjene, ali da neće odustati ni od saradnje sa Rusijom i Kinom.

Vučić je u intervjuu koji je emitovan na televiziji “Hepi” rekao da samo njemačke kompanije zapošljavaju oko 62.000 ljudi u Srbiji.

“Od čega Pančevo da živi, ako ne od njemačkih kompanija? Od čega pola gradova živi, ako ne živi od njemačkih kompanija? Imamo 67 odsto trgovinske razmjene sa Evropskom unijom i 17 odsto ukupne trgovinske razmjene sa zemljama regiona, zato sam i inisistirao na saradnji koju vi zovete “mali Šengen”, a sve te zemlje se nalaze na evropskom putu”, kazao je Vučić.

On je rekao da sa druge strane, Srbija dobar dio poljoprivrednih proizvoda prodaje Rusiji, dok sa Kinom ima saradnju u vidu njihovih investicija u Srbiji.

“Vi kažete ne treba nam EU, ja to ne mogu da kažem. Potrebna nam je i Rusija i EU i svi drugi. Užasno je teško jer nikada ni jedni ni drugi neće biti zadovoljni, ali mi hoćemo da budemo samo svoj na svome i ništa više”, rekao je Vučić.

Vučić je rekao da iz zapadnih zemalja imaju kritike za politiku otvorenosti Srbije za kineske investicije, ali se to, po njegovim riječima, takođe neće promeniti.

“Isto kada mi kažu za Kineze, zašto ste ih pustili? E zato. Zato što biste ih vi pustili (u vaše zemlje) da sve ostane u Vašingtonu. Cijela fabrika Folksvagen je sa kineskim delovima. Ja hoću da novac ostane u Srbiji. Nećete vi, koji pošaljete po 500 delegacija godišnje (u Kinu), da mi određujete. Treba samo oni da imaju korist, a da mi propadnemo polako ali sigurno, e taj film nećete da gledate”, rekao je Vučić.

Odgovarajući na pitanje o intenzivnijem naoružavanju Srbije, koja je od Rusije kupila više aviona i vojnih i policijskih helikoptera u 2019. godini, Vučić je rekao da će svi uijvek imati primjedbe “da li ste kupili jednu pušku, jedan metak ili uzeli avione na jednoj ili drugoj strani, ali da je osnovno pitanje da li je Srbija sada snažnija ili nije”.

Vučić je rekao i da je afera u valjevskoj fabrici “Krušik” pokrenuta “da se uništi konkurencija, pa makar i mala konkurencija kao što je srpska”.

On je rekao da je izvoz srpske namjenske industrije manji i “zato što nema ratova pa se oružje teže prodaje”.

UZ MARIJU ŠERIFOVIĆ

Prvi dan nove 2020. godine brojni turisti, ali i sugrađani Tivta, uprkos hladnom vremenu, dočekali su u dobrom, prazničnom raspoloženju.

Odlična atmosfera nastavljena je i sinoć, kada su posjetioci na rivi Pine imali priliku da uživaju uz, Mariju Šerifović.

Nakon Marije Šerifović, program je nastavljen uz koncert Saše Kovačevića.

Kako ističu organizatori, još jedno veče u sklopu novogodišnjeg hepeninga, proteklo je u miru i bez incidenata.

UZ MARIJU ŠERIFOVIĆ

Prvi dan nove 2020. godine brojni turisti, ali i sugrađani Tivta, uprkos hladnom vremenu, dočekali su u dobrom, prazničnom raspoloženju.

Odlična atmosfera nastavljena je i sinoć, kada su posjetioci na rivi Pine imali priliku da uživaju uz, Mariju Šerifović.

Nakon Marije Šerifović, program je nastavljen uz koncert Saše Kovačevića.

Kako ističu organizatori, još jedno veče u sklopu novogodišnjeg hepeninga, proteklo je u miru i bez incidenata.

PEŠIĆ

U 17. kolu Evrolige će se sastati i ekipe Barselone i Baskonije, što znači i trenerski duel Svetislava Pešića i Duška Ivanovića.

Ekipa iz Baskonije je nedavno smenila Velimira Perasovića i vratila na klupu Ivanovića, koji je prethodno napustio Bešiktaš.

“Niko ne zna Baskoniju bolje od Ivanovića. Ponekad pomislim kao da je on rođen u Vitoriji, a ne u Bijelom Polju”, rekao je Pešić.

On je naveo da je Baskonija klub velike tradicije.

“Sada nijesu imali kontinuitet, gubili su za poen ili dva ili u produžetku… Siguran sam da im je to ubilo samopouzdanje”, istakao je Pešić.

Duel španskih timova igra se od 21 sat.

PEŠIĆ

U 17. kolu Evrolige će se sastati i ekipe Barselone i Baskonije, što znači i trenerski duel Svetislava Pešića i Duška Ivanovića.

Ekipa iz Baskonije je nedavno smenila Velimira Perasovića i vratila na klupu Ivanovića, koji je prethodno napustio Bešiktaš.

“Niko ne zna Baskoniju bolje od Ivanovića. Ponekad pomislim kao da je on rođen u Vitoriji, a ne u Bijelom Polju”, rekao je Pešić.

On je naveo da je Baskonija klub velike tradicije.

“Sada nijesu imali kontinuitet, gubili su za poen ili dva ili u produžetku… Siguran sam da im je to ubilo samopouzdanje”, istakao je Pešić.

Duel španskih timova igra se od 21 sat.

  • Većina radnika dobila legalan status
    on 06/07/2026 at 18:09

    U Crnoj Gori je od 2020. godine 100 hiljada više registrovanih radnika, od kojih je većina stavljena u legalan sistem, a ima i novozaposlenih, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • EPCG smanjila osnovni kapital
    on 06/07/2026 at 14:58

    Elektroprivreda (EPCG) je smanjila osnovni kapital, poništenjem sopstvenih akcija.  

  • U prva četiri mjeseca ove godine preko 35 miliona ulaganja iz Turske
    on 06/07/2026 at 14:29

    Ukupan priliv investicija iz Turske u Crnu Goru od početka godine do kraja aprila iznosio je 35,28 miliona eura, saopšteno je iz Turske privredne komore u Crnoj Gori.

  • Raspisan tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću
    on 06/07/2026 at 08:37

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću, čija će izgradnja biti finansirana iz sredstava novog projekta Svjetske banke - Projekat razvoja sektora ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora (CRFASD), čija je implementacija započela u aprilu ove godine.

  • Od sjutra skuplje sve vrste goriva
    on 06/07/2026 at 08:21

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopšteno je da će od sjutra, 7. jula, biti skuplje sve vrste goriva.

  • Dolazak Lidla i dalje na čekanju: Urbanističke procedure usporavaju investiciju
    on 05/07/2026 at 19:35

    Dugo najavljivan i iščekivan dolazak "Lidla" u Crnu Goru i dalje je u fazi najave. Njemački investitor ima svoju politiku poslovanja koja se zasniva na tome da u istom periodu otvori više objekata. U nekim opštinama, međutim, još uvijek nijesu završene urbanističko - tehničke procedure što usporava ulazak poznatog brenda u našu državu. To je kočnica i za Berane u kojem je pored obezbijeđene lokacije završena i dokumentacija za gradnju supermarketa.

  • Koliko je Lidl u Hrvatskoj jeftiniji od marketa u Crnoj Gori?
    on 05/07/2026 at 19:04

    Upoređujemo cijene u našim trgovačkim marketima i Lidlu u Hrvatskoj. Povod da se bavimo ovom temom je da je dolazak tog njemačkog trgovinskog lanca najavljen prije par godina, ali još ništa od toga. Fokus nam je bio na proizvodima koje manje-više svakoga dana kupujemo.

  • Objavljen novi globalni indeks: Crna Gora u sredini liste, Slovenija među 20 najboljih
    on 05/07/2026 at 15:32

    Kompanija Henley & Partners, u saradnji sa analitičkom platformom AlphaGeo, objavila je novi Global Investment Risk and Resilience Index – indeks koji rangira zemlje svijeta prema otpornosti njihovih društava na ekonomske, političke, tehnološke i klimatske šokove. Crna Gora se na ovoj listi našla na 52. mjestu od 102 rangirane zemlje i teritorije, sa skorom od 64,78 poena.

  • Znanje i podrška utkani u čipku: vjenčanice nastale kroz EU projekat
    on 05/07/2026 at 10:56

    Uz podršku Evropske unije (EU) nastala je kolekcija od šest vjenčanica, koje su zajedno šili učenici Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović“ i tim kompanije Dress on Top, koristeći materijale nabavljene u Crnoj Gori.

  • "Sa jednim poslom teško je pokriti osnovne troškove života"
    on 05/07/2026 at 06:39

    Vrijednost sindikalne potrošačke korpe, prema podacima Unije slobodnih sindikata, za drugi kvartal ove godine iznosi 2.110 eura. Prosječna zarada je, prema analizi Uprave za statistiku, malo iznad 1.000 eura. Proračun je jasan: za četvoročlanu porodicu potrebno je više od dvije prosječne plate ili četiri penzije. Građani komentarišu da je realna slika troškova koju je proračunao sindikat, a da bi stvarni pokazatelj vrijednosti zarada bilo uvođenje medijalne zarade, koja bi bila i 200 eura manja od prosječne koju objavljuje Monstat. Da je porodici mjesečno potrebno više od 2.000 eura saglasan je i ekonomski analitičar Davor Dokić, a za pokriće tih troškova, poručuje u komentaru za naš radio, neophodno je raditi dva posla.