POČELE IZMJENE

Holandija više ne postoji s obzirom na to da je država odlučila da odbaci svoj nadimak radi promjene imidža te zemlje. Počevši od januara imena ministarstava, univerziteta, ambasada i kompanija koristiće samo zvanično ime države – Nederlands (Nizozemska).

Zemlja ima 12 provincija, ali samo dvije u sebi sadrže riječ Holandija. U pitanju su Sjeverna Holandija, u kojoj se nalaze Amsterdam i Harlem, dok je druga Južna Holandija, u kojoj su smješteni Hag i Roterdam.

Zvanično ime ove države je Koninkrijk der Nederlanden (Kraljevina Nizozemska). U germanskim jezicima reč Neder znači nisko, dok reč Land označava zemlju, te bi bukvalan prevod bio Kraljevina Niskih Zemalja.

Vlasti ove zemlje smatraju da će ova promjena dovesti do priliva turista i u ostale dijelove zemlje, s obzirom na to da turistički centri poput Amsterdama i Haga ne mogu da izađu na kraj sa brojnošću turista koji ih posjećuju.

“Čudno je promovisati samo dijelove zemlje koji predstavljaju Holandiju”, rekao je portparol ministarstva spoljnih poslova, a prenosi Sputnjik internešenel.

Procjenjuje se da će troškovi ove promene iznositi 319.000 dolara.

Jedna promjena će se sastojati u promjeni loga Holandije sa narandžastom lalom. Narandžasta će i dalje ostati zvanična boja, a lala će postati dio slova NL na novom logu uz skraćenice za nazive te zemlje.

SAVIN KUK

Cijene ski pasova za Savin kuk su za ovogodišnju zimsku sezonu neznatno veće u odnosu na prethodnu, saopštili su iz preduzeća Skijališta Crne Gore.

Iz tog preduzeća su agenciji Mina-business kazali da je, za razliku od prethodne sezone, parking besplatan za sve posjetioce ski centra.

Jednodnevni ski pas za djecu do 14 godina košta osam eura, petodnevni 35 eura, a sezonski 120 eura.

„Sezonski ski pas za stanovnike Opštine Žabljak košta 80 eura, turistička vožnja žičarom pet eura, a turistička vožnja žičarom za grupu od 20 i više, četiri eura“, navodi se u cjenovniku.

Kada su u pitanju cijene za odrasle jednodnevni ski pas košta 13 eura, dvodnevni 22 eura, petodnevni 50 eura, šestodnevni 70 eura, sezonski 200 eura, sezonski za stanovnike Opštine Žabljak 150 eura.

Turistička vožnja žičarom košta osam eura, a za grupu od 20 i više osoba šest eura.

Iz Skijališta Crne Gore su naveli da se zvanični cjenovnik ski pasova za ski centar Kolašin 1600 za ovu zimsku sezonu razlikuje u odnosu na prošlogodišnji, jer je, prilikom formiranja cijene, između ostalog uzeta u obzir dodatna kilometraža koja je na raspolaganju skijašima.

„Takođe, prethodne sezone se naplaćivao parking, dok je za ovu sezonu besplatan za sve posjetioce ski centra Kolašin 1600“, rekli su iz Skijališta.

Jednodnevni ski pas za djecu do 14 godina košta deset eura, a za odrasle 15 eura, dvodnevni 17 eura odnosno 25 eura, trodnevni 26 eura, odnosno 40 eura, petodnevni 40 eura, odnosno 60 eura, šestodnevni 54 eura, odnosno 80 eura, sedmodnevni 60 eura, odnosno 90 eura, a sezonski ski pas 150 eura, odnosno 250 eura.

Vožnja žičarom za djecu do 14 godina košta četiri eura, a za odrasle sedam eura.

Vožnja žičarom za djecu i odrasle, kada je u pitanju grupa od 20 i više, košta tri eura, odnosno pet eura.

SAVIN KUK

Cijene ski pasova za Savin kuk su za ovogodišnju zimsku sezonu neznatno veće u odnosu na prethodnu, saopštili su iz preduzeća Skijališta Crne Gore.

Iz tog preduzeća su agenciji Mina-business kazali da je, za razliku od prethodne sezone, parking besplatan za sve posjetioce ski centra.

Jednodnevni ski pas za djecu do 14 godina košta osam eura, petodnevni 35 eura, a sezonski 120 eura.

„Sezonski ski pas za stanovnike Opštine Žabljak košta 80 eura, turistička vožnja žičarom pet eura, a turistička vožnja žičarom za grupu od 20 i više, četiri eura“, navodi se u cjenovniku.

Kada su u pitanju cijene za odrasle jednodnevni ski pas košta 13 eura, dvodnevni 22 eura, petodnevni 50 eura, šestodnevni 70 eura, sezonski 200 eura, sezonski za stanovnike Opštine Žabljak 150 eura.

Turistička vožnja žičarom košta osam eura, a za grupu od 20 i više osoba šest eura.

Iz Skijališta Crne Gore su naveli da se zvanični cjenovnik ski pasova za ski centar Kolašin 1600 za ovu zimsku sezonu razlikuje u odnosu na prošlogodišnji, jer je, prilikom formiranja cijene, između ostalog uzeta u obzir dodatna kilometraža koja je na raspolaganju skijašima.

„Takođe, prethodne sezone se naplaćivao parking, dok je za ovu sezonu besplatan za sve posjetioce ski centra Kolašin 1600“, rekli su iz Skijališta.

Jednodnevni ski pas za djecu do 14 godina košta deset eura, a za odrasle 15 eura, dvodnevni 17 eura odnosno 25 eura, trodnevni 26 eura, odnosno 40 eura, petodnevni 40 eura, odnosno 60 eura, šestodnevni 54 eura, odnosno 80 eura, sedmodnevni 60 eura, odnosno 90 eura, a sezonski ski pas 150 eura, odnosno 250 eura.

Vožnja žičarom za djecu do 14 godina košta četiri eura, a za odrasle sedam eura.

Vožnja žičarom za djecu i odrasle, kada je u pitanju grupa od 20 i više, košta tri eura, odnosno pet eura.

ERDOGAN TVRDI

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da do 250.000 izbjeglica bježi iz sjeverozapadne sirijske regije Idlib prema Turskoj.

On je dodao da je Ankara pokušavala da ih spriječi da pređu njenu granicu.

“Trenutno se 200.000 do 250.000 migranata kreće prema našim granicama. Pokušavamo da ih spriječimo nekim mjerama, ali to nije lako. Teško je, i oni su ljudi”, rekao je Erdogan na konferenciji u Ankari.

U Turskoj živi oko 3,7 miliona sirijskih izbjeglica, a strahuje se od novog talasa raseljenih, prenosi Rojters.

U Idlibu, posljednjoj teritoriji pobunjenika, živi oko tri miliona Sirijaca i strahuje se da će doći do novog egzodusa pošto su ruske i sirijske vladine snage prošlog mjeseca pojačale bombardovanje ciljeva u regionu.

ERDOGAN TVRDI

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da do 250.000 izbjeglica bježi iz sjeverozapadne sirijske regije Idlib prema Turskoj.

On je dodao da je Ankara pokušavala da ih spriječi da pređu njenu granicu.

“Trenutno se 200.000 do 250.000 migranata kreće prema našim granicama. Pokušavamo da ih spriječimo nekim mjerama, ali to nije lako. Teško je, i oni su ljudi”, rekao je Erdogan na konferenciji u Ankari.

U Turskoj živi oko 3,7 miliona sirijskih izbjeglica, a strahuje se od novog talasa raseljenih, prenosi Rojters.

U Idlibu, posljednjoj teritoriji pobunjenika, živi oko tri miliona Sirijaca i strahuje se da će doći do novog egzodusa pošto su ruske i sirijske vladine snage prošlog mjeseca pojačale bombardovanje ciljeva u regionu.

OVE GODINE

Izbori različitih nivoa održaće se u pet država Zapadnog Balkana u 2020. godini pa se u regionu može nazvati “godina izbora”.

Izbori će se održati u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.

Crna Gora – redovni parlamentarni izbori

Redovni parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2020. godini, a prve nezvanične prognoze govore da bi se izbori mogli održati u maju.

Dio crnogorske opozicije nikada nije priznao rezultate posljednjih parlamentarnih izbora, koji su održani 16. oktobra 2016. godine, zbog, kako tvrde, neregularne atmosfere koja je stvorena pokušajem državnog udara na izborni dan.

Od tada Demokrate Crne Gore i Ujedinjena reformska akcija bojkotuju rad Skupštine.

Demokratski front nakon prvobitnog bojkota, iako ne priznaju rezultate izbora, u Skupštinu se vratio krajem decembra 2017. godine.

U cilju vraćanja povjerenja u izborni sistem i pripreme narednih parlamentarnih izbora u Parlamentu Crne Gore je u avgustu 2019. godine počeo sa radom skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izmjenu izbornog zakonodavstva, koji treba da pripremi set izbornih zakona.

Iako bojkotuju rad Skupštine, Demokrate Crne Gore učestvovale su u radu Odbora, dok DF koji učestvuje u radu Parlamenta odbio da učestvuje u radu tog Odbora.

Nikakav dogovor vlasti i opozicije nije postignut i pregovori su praktično propali.

Nejasno je po kojim izbornim zakonima bi izbori mogli biti održani i da li će opozicija priznati njihov rezultat.

Partija koja je prethodnih godina pojedinačno imala najveći broj poslanika je Demokratska partija socijalista, slijede politički savez DF i Demokrate Crne Gore.

Srbija – redovni parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori

U Srbiji bi na proljeće trebalo da se održe redovni parlamentarni izbori, ali još nije poznato u kom mjesecu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji raspisuje izbore, kao moguće datume pomenuo je 26. april ili 3. maj 2020. godine.

Krajnji zakonski rok za održavanje parlamentarnih izbora je 3. maj.

Opozicija je u 2019. godini protestovala zahtjevajući fer izborne uslove. Održana je serija razgovora u okviru međustranačkog dijaloga između vlasti i opozicije o izbornim uslovima, u koji su se uključili i predstavnici Evropskog parlamenta.

Po okončanju tog dijaloga izdato je niz preporuka koje bi trebalo sprovesti kako bi se poboljšali izborni uslovi.

Jedan dio opozicije, predvođen Savezom za Srbiju, najavio je bojkot izbora smatrajući da ne postoje fer uslovi za njihovo održavanje.

Između ostalog sa tim zahtevom, ovaj politički blok od novembra 2018. godine podržava i učestvuje u građanskim demonstracijama nazvanim “Jedan od pet miliona”.

Ovi parlamentarni izbori biće prvi koji se održavaju u redovnom četvorogodišnjem roku od dolaska Srpske napredne stranke na vlast 2012. godine.

Prethodno su 2016. i 2014. održani vanredni parlamentarni izbori.

Na izborima se bira 250 poslanika u Skupštini Srbije, u kojoj trenutno Srpska napredna stranka ima 104 poslanika.

Sa svojim saveznicima, od kojih su najbrojniji socijalisti Ivice Dačića (22 poslanika) juna 2017. godine izglasali su Vladu Srbije na čelu sa premijerkom Anom Brnabić. Vladu je podržalo 157 poslanika.

Konačan birački spisak zaključuje se neposredno uoči izbora, a na posljednjim izborima koji su održani u Srbiji, predsjedničkim u aprilu 2017. godine (na kojima je Vučić ostvario pobedu), bilo je upisano 6.724.949.

Izbori na proljeće biće opšti, građani će osim za saziv Skupštine Srbije glasati i na pokrajinskim i lokalnim izborima.

Hrvatska – predsjednički izbori

Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj biće održan u Hrvatskoj 5. januara 2020. godine.

Između 11 kandidata u prvom krugu održanom 22. decembra 2019. kandidat lijevog centra Zoran Milanović i aktualna predsjednica, kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar Kitarović, dobili su najviše glasova i ušli u drugi krug.

Pobijediće ona kandidatkinja ili kandidat koji dobije više glasova građana koji izađu na glasanje.

Odaziv u prvom krugu bio je 51,20 posto. Za Zorana Milanovića glasalo je 29.55 posto izišlih birača, a za Kolindu Grabar Kitarović 26,65 posto izišlih birača.

Ovo su sedmi predsjednički izbori u Hrvatskoj od proglašenja samostalnosti. Na ovim redovnim izborima većinski se bira predsjednik odnosno predsjednica na mandat od pet godina.

U 10 izbornih jedinica na koje je razdijeljena teritorija Republike Hrvatske bira se po 14, i u 11. izbornoj jedinici (birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, takozvana “dijaspora”) birjua se 3 poslanika – po proporcionalnom izbornom sastavu i sa preferencijalnim glasanjem.

Manjine u 12. izbornoj jedinici većinskim izbornim sistemom biraju 8 poslanika (Srbi – 3, Mađari i Italijani po jednog, Česi i Slovaci jednog, pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i jevrejske nacionalne manjine biraju zajedno jednog poslanika, i jednog poslanika biraju pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine).

Popis birača zaključuje se pred same izbore, a može se očekivati da će ih biti približno kao na drugom krugu predsjedničkih izbora – oko 3.860.000.

U trci za četverogodišnji mandat u Hrvatskom saboru očekuje se da će najznačajnije stranke biti Hrvatska demokratska zajednica, kao glavna stranka desnog centra i Socijaldemokratska partija Hrvatske, kao najznačajnija stranka lijevog centra.

Desno od HDZ-a nalazi se protestno-populistički Most i moguće okupljanje desnih i suverenističkih snaga koje je najavio Miroslav Škoro, treći u prvom krugu predsjedničkih izbora.

Sjeverna Makedonija – vanredni parlamentarni izbori

U Sjevernoj Makedoniji prevremeni parlamentarni izbori će se održati 12. aprila.

Ova odluka je donesena na sastanku lidera najvećih političkih partija kod predsjednika države Steva Pendarovskog, dva dana nakon samita EU, u oktobru 2019. godine, na kome nije određen datum za početak pristupnih pregovora.

Prema zakonskoj regulativi, predviđeno je da se 100 dana pre održavanja izbora formira takozvana tehnička vlada koja će biti zadužena da sprovede izborni proces.

Prvog čovjeka te vlade predlaže vladajuća partija, odnosno Socijaldemokratski savez aktuelnog premijera Zorana Zaeva.

Opoziciona VMRO DPMNE će imati ministre unutrašnjih poslova, kao i ministra za rad i socijalnu politiku, te tri zamjenika ministra koji će imati pravo veta na sve odluke.

I pored ovog dogovora između partija, održavanje izbora 12. aprila je dovedeno u pitanje, nakon posljednje izjave Zaeva da to zavisi od ponašanja opozicije u parlamentu.

On smatra da izbori mogu biti odloženi i da on neće dati ostavku, ako opozicija i dalje blokira donošenje nekoliko zakona koji se trebaju primenjivati od 1. januara, a od kojih zavise plate, penzije i investicije u državi.

Ipak, predsjednik parlamenta Talat Dzaferi je na posljednjem brifingu sa novinarima rekao da su vlast i opozicija postigli sporazum za deblokadu ovih zakona, što bi značilo da će se prevremeni parlamentarni izbori najvjerovatnije održati prema dogovoru, 12. aprila 2020.

Bosna i Hercegovina – redovni lokalni izbori

Pripreme za redovne lokalne izbore iduće godine već su počele.

Registrovani broj birača s pravom glasa za Opšte izbore održane 2018. godine iznosio je 3.371.914, podaci su Centralne izborne komisije.

Biraju se 74 opštinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 57 skupština općina u Republici Srpskoj, 131 načelnika opštine u Bosni i Hercegovini, 4 gradska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine , 6 skupština gradova u Republici Srpskoj 10 gradonačelnika gradova u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Osim 131 načelnika i 10 gradonačelnika bira se i 3136 odbornika od čega 26 predstavnika nacionalnih manjina.

Na zvaničnoj internet stranici CIK-a objavljeno je da su u novembru i decembru održali dvije sjednice na kojima je, između ostalog, usvojen i budžetski zahtjev za 2020. godinu.

Po kojim pravilima će biti održani izbori još nije poznato.

Imajući u vidu da još nije formirana nikakva radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva jer je kompletirana vlast na nivou BiH tek u decembru 2019. godine, (14 mjeseci nakon održavanja opštih izbora u zemlji), niko ne može precizno da kaže kada će i da li će biti formirana nova komisija koja će se baviti tim pitanjima.

Izbori u BiH održavaju se svake dvije godine, a sredinom 2019. godine su se pojavili i zahtjevi sa nekoliko adresa političkih stranaka da se izborni ciklus objedini i da građani jednom u četiri godine izlaze na birališta.

Za sada od toga nema ništa jer je za taj korak potrebno da budu izmijenjeni Ustav BiH i zakoni koji se odnose na izborni sistem.

CIK bi, prema dosadašnjim pravilima, početkom maja iduće godine trebalo da raspiše lokalne izbore, poslije čega počinju šestomjesečne pripreme za novu provjeru birača.

OVE GODINE

Izbori različitih nivoa održaće se u pet država Zapadnog Balkana u 2020. godini pa se u regionu može nazvati “godina izbora”.

Izbori će se održati u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.

Crna Gora – redovni parlamentarni izbori

Redovni parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2020. godini, a prve nezvanične prognoze govore da bi se izbori mogli održati u maju.

Dio crnogorske opozicije nikada nije priznao rezultate posljednjih parlamentarnih izbora, koji su održani 16. oktobra 2016. godine, zbog, kako tvrde, neregularne atmosfere koja je stvorena pokušajem državnog udara na izborni dan.

Od tada Demokrate Crne Gore i Ujedinjena reformska akcija bojkotuju rad Skupštine.

Demokratski front nakon prvobitnog bojkota, iako ne priznaju rezultate izbora, u Skupštinu se vratio krajem decembra 2017. godine.

U cilju vraćanja povjerenja u izborni sistem i pripreme narednih parlamentarnih izbora u Parlamentu Crne Gore je u avgustu 2019. godine počeo sa radom skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izmjenu izbornog zakonodavstva, koji treba da pripremi set izbornih zakona.

Iako bojkotuju rad Skupštine, Demokrate Crne Gore učestvovale su u radu Odbora, dok DF koji učestvuje u radu Parlamenta odbio da učestvuje u radu tog Odbora.

Nikakav dogovor vlasti i opozicije nije postignut i pregovori su praktično propali.

Nejasno je po kojim izbornim zakonima bi izbori mogli biti održani i da li će opozicija priznati njihov rezultat.

Partija koja je prethodnih godina pojedinačno imala najveći broj poslanika je Demokratska partija socijalista, slijede politički savez DF i Demokrate Crne Gore.

Srbija – redovni parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori

U Srbiji bi na proljeće trebalo da se održe redovni parlamentarni izbori, ali još nije poznato u kom mjesecu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji raspisuje izbore, kao moguće datume pomenuo je 26. april ili 3. maj 2020. godine.

Krajnji zakonski rok za održavanje parlamentarnih izbora je 3. maj.

Opozicija je u 2019. godini protestovala zahtjevajući fer izborne uslove. Održana je serija razgovora u okviru međustranačkog dijaloga između vlasti i opozicije o izbornim uslovima, u koji su se uključili i predstavnici Evropskog parlamenta.

Po okončanju tog dijaloga izdato je niz preporuka koje bi trebalo sprovesti kako bi se poboljšali izborni uslovi.

Jedan dio opozicije, predvođen Savezom za Srbiju, najavio je bojkot izbora smatrajući da ne postoje fer uslovi za njihovo održavanje.

Između ostalog sa tim zahtevom, ovaj politički blok od novembra 2018. godine podržava i učestvuje u građanskim demonstracijama nazvanim “Jedan od pet miliona”.

Ovi parlamentarni izbori biće prvi koji se održavaju u redovnom četvorogodišnjem roku od dolaska Srpske napredne stranke na vlast 2012. godine.

Prethodno su 2016. i 2014. održani vanredni parlamentarni izbori.

Na izborima se bira 250 poslanika u Skupštini Srbije, u kojoj trenutno Srpska napredna stranka ima 104 poslanika.

Sa svojim saveznicima, od kojih su najbrojniji socijalisti Ivice Dačića (22 poslanika) juna 2017. godine izglasali su Vladu Srbije na čelu sa premijerkom Anom Brnabić. Vladu je podržalo 157 poslanika.

Konačan birački spisak zaključuje se neposredno uoči izbora, a na posljednjim izborima koji su održani u Srbiji, predsjedničkim u aprilu 2017. godine (na kojima je Vučić ostvario pobedu), bilo je upisano 6.724.949.

Izbori na proljeće biće opšti, građani će osim za saziv Skupštine Srbije glasati i na pokrajinskim i lokalnim izborima.

Hrvatska – predsjednički izbori

Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj biće održan u Hrvatskoj 5. januara 2020. godine.

Između 11 kandidata u prvom krugu održanom 22. decembra 2019. kandidat lijevog centra Zoran Milanović i aktualna predsjednica, kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar Kitarović, dobili su najviše glasova i ušli u drugi krug.

Pobijediće ona kandidatkinja ili kandidat koji dobije više glasova građana koji izađu na glasanje.

Odaziv u prvom krugu bio je 51,20 posto. Za Zorana Milanovića glasalo je 29.55 posto izišlih birača, a za Kolindu Grabar Kitarović 26,65 posto izišlih birača.

Ovo su sedmi predsjednički izbori u Hrvatskoj od proglašenja samostalnosti. Na ovim redovnim izborima većinski se bira predsjednik odnosno predsjednica na mandat od pet godina.

U 10 izbornih jedinica na koje je razdijeljena teritorija Republike Hrvatske bira se po 14, i u 11. izbornoj jedinici (birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, takozvana “dijaspora”) birjua se 3 poslanika – po proporcionalnom izbornom sastavu i sa preferencijalnim glasanjem.

Manjine u 12. izbornoj jedinici većinskim izbornim sistemom biraju 8 poslanika (Srbi – 3, Mađari i Italijani po jednog, Česi i Slovaci jednog, pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i jevrejske nacionalne manjine biraju zajedno jednog poslanika, i jednog poslanika biraju pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine).

Popis birača zaključuje se pred same izbore, a može se očekivati da će ih biti približno kao na drugom krugu predsjedničkih izbora – oko 3.860.000.

U trci za četverogodišnji mandat u Hrvatskom saboru očekuje se da će najznačajnije stranke biti Hrvatska demokratska zajednica, kao glavna stranka desnog centra i Socijaldemokratska partija Hrvatske, kao najznačajnija stranka lijevog centra.

Desno od HDZ-a nalazi se protestno-populistički Most i moguće okupljanje desnih i suverenističkih snaga koje je najavio Miroslav Škoro, treći u prvom krugu predsjedničkih izbora.

Sjeverna Makedonija – vanredni parlamentarni izbori

U Sjevernoj Makedoniji prevremeni parlamentarni izbori će se održati 12. aprila.

Ova odluka je donesena na sastanku lidera najvećih političkih partija kod predsjednika države Steva Pendarovskog, dva dana nakon samita EU, u oktobru 2019. godine, na kome nije određen datum za početak pristupnih pregovora.

Prema zakonskoj regulativi, predviđeno je da se 100 dana pre održavanja izbora formira takozvana tehnička vlada koja će biti zadužena da sprovede izborni proces.

Prvog čovjeka te vlade predlaže vladajuća partija, odnosno Socijaldemokratski savez aktuelnog premijera Zorana Zaeva.

Opoziciona VMRO DPMNE će imati ministre unutrašnjih poslova, kao i ministra za rad i socijalnu politiku, te tri zamjenika ministra koji će imati pravo veta na sve odluke.

I pored ovog dogovora između partija, održavanje izbora 12. aprila je dovedeno u pitanje, nakon posljednje izjave Zaeva da to zavisi od ponašanja opozicije u parlamentu.

On smatra da izbori mogu biti odloženi i da on neće dati ostavku, ako opozicija i dalje blokira donošenje nekoliko zakona koji se trebaju primenjivati od 1. januara, a od kojih zavise plate, penzije i investicije u državi.

Ipak, predsjednik parlamenta Talat Dzaferi je na posljednjem brifingu sa novinarima rekao da su vlast i opozicija postigli sporazum za deblokadu ovih zakona, što bi značilo da će se prevremeni parlamentarni izbori najvjerovatnije održati prema dogovoru, 12. aprila 2020.

Bosna i Hercegovina – redovni lokalni izbori

Pripreme za redovne lokalne izbore iduće godine već su počele.

Registrovani broj birača s pravom glasa za Opšte izbore održane 2018. godine iznosio je 3.371.914, podaci su Centralne izborne komisije.

Biraju se 74 opštinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 57 skupština općina u Republici Srpskoj, 131 načelnika opštine u Bosni i Hercegovini, 4 gradska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine , 6 skupština gradova u Republici Srpskoj 10 gradonačelnika gradova u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Osim 131 načelnika i 10 gradonačelnika bira se i 3136 odbornika od čega 26 predstavnika nacionalnih manjina.

Na zvaničnoj internet stranici CIK-a objavljeno je da su u novembru i decembru održali dvije sjednice na kojima je, između ostalog, usvojen i budžetski zahtjev za 2020. godinu.

Po kojim pravilima će biti održani izbori još nije poznato.

Imajući u vidu da još nije formirana nikakva radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva jer je kompletirana vlast na nivou BiH tek u decembru 2019. godine, (14 mjeseci nakon održavanja opštih izbora u zemlji), niko ne može precizno da kaže kada će i da li će biti formirana nova komisija koja će se baviti tim pitanjima.

Izbori u BiH održavaju se svake dvije godine, a sredinom 2019. godine su se pojavili i zahtjevi sa nekoliko adresa političkih stranaka da se izborni ciklus objedini i da građani jednom u četiri godine izlaze na birališta.

Za sada od toga nema ništa jer je za taj korak potrebno da budu izmijenjeni Ustav BiH i zakoni koji se odnose na izborni sistem.

CIK bi, prema dosadašnjim pravilima, početkom maja iduće godine trebalo da raspiše lokalne izbore, poslije čega počinju šestomjesečne pripreme za novu provjeru birača.

U NOVOGODIŠNJOJ NOĆI

Bivši engleski fudbaler Kris Barker je izvršio samoubistvo u novogodišnjoj noći, javljaju engleski mediji.

Kako se navodi, njegovo beživotno tijelo je pronađeno 1. januara.

Barker je rođen u Šefildu, a u karijeri je nastupao za Barnsli, Kardif, Stouk, Kolčester, KPR, Sautend, a karijeru je završio 2017. godine.

U NOVOGODIŠNJOJ NOĆI

Bivši engleski fudbaler Kris Barker je izvršio samoubistvo u novogodišnjoj noći, javljaju engleski mediji.

Kako se navodi, njegovo beživotno tijelo je pronađeno 1. januara.

Barker je rođen u Šefildu, a u karijeri je nastupao za Barnsli, Kardif, Stouk, Kolčester, KPR, Sautend, a karijeru je završio 2017. godine.

MURINJO

Način korišćenja VAR sistema je već mjesecima na meti kritika u Premijer ligi, a listi nezadovoljnih se pridružio i Žoze Murinjo.

Menadžer Totenhema je bio bijesan na kompletnu sudijsku ekipu koja je učestvovala u utakmici tog tima protiv Sautemptona.

Portugalac je ukazao na momenat u kom je arbitar odlučio da se ne konsultuje sa tehnologijom u momentu kada se činilo da je fudbaler Totenhema Dele Ali fauliran u kaznenom prostoru.

“Sudije nijesu više sudije. VAR bi trebalo da promijeni ime. To nije video asistent, to je zapravo sudija. Oni koji su na terenu su asistenti”, naveo je Murinjo.

On je istakao da je siguran da je nad njegovim fudbalerom napravljen prekršaj.

“Najvažnije odluke donosi VAR. Trebalo je da se sudi penal, ali VAR nije korišćen”, zaključio je Murinjo.

Utakmica je završena minimalnom pobjedom Sautemptona.

  • Šef američkih obavještajnih službi: Putin nije prijatelj Amerike u Ukrajini
    on 22/11/2026 at 20:48

    Ruski predsjednik Vladimir Putin nije prijatelj kada je riječ o Ukrajini, izjavio je danas američki direktor nacionalne obavještajne službe Džej Klejton, samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Donald Tramp govorio biranim riječima o ruskom lideru.

  • "Baka revolucije": Starija žena koja bez straha prilazi policijskom kordonu postala simbol protesta u Albaniji
    on 22/11/2026 at 20:34

    Na ulicama Albanije već mjesecima se održavaju protesti koji su od negodovanja zbog planirane izgradnje luksuznog odmarališta prerasli u zahtjeve za smjenu Vlade Edija Rame. Međutim, ružičasti flamingos dobio je konkurenciju kao jedan od simbola protesta, a zamijenila ga je starija žena koja, kako pišu albanski mediji, od početka prati proteste.

  • Mediji: Imenovanjem sina za premijera, Dodik zadržava sve poluge odlučivanja u RS, BiH i sa Srbijom
    on 22/11/2026 at 20:20

    Imenovanjem Igora Dodika za mandatara i njegovom inauguracijom na mjesto predsjednika Vlade Republike Srpske (RS), njegov otac Milorad Dodik, lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), zadržava sve poluge odlučivanja u RS i na nivou BiH, ali i u ključnim procesima sa Srbijom.

  • Ništa od parkinga iza spomenika Svetom Petru Cetinjskom, Mujović poništio odobrenje
    on 22/11/2026 at 19:59

    Privremeni parking, planiran iza spomenika Svetom Petru Cetinjskom, neće se graditi jer je gradonačelnik Saša Mujović poništio takvo rješenje Sekretarijata za saobraćaj, prenosi RTV Podgorica.

  • Ruski teretni brod pogođen napadom drona u Finskom zalivu kreće se ka ruskim teritorijalnim vodama
    on 22/11/2026 at 19:51

    Obalska straža Finskog zaliva saopštila je danas na društvenoj mreži Iks (X) da je u toku vuča Sparte-II, ruskog teretnog broda pogođenog napadom drona u Baltičkom moru u subotu.

  • Ujutra kiša, popodne sjeverni vjetar
    on 22/11/2026 at 19:34

    Sjutra kiša pljuskovi i grmljavina, a u planinama na sjeveru snijeg i susnježica. Sredinom dana u većini predjela prestanak padavina. Mjestimično će duvati umjeren do jak sjeverni vjetar.

  • Ukidanje rominga sa EU sve bliže, pregovori u toku, početak primjene još neizvjestan
    on 22/11/2026 at 19:24

    Građani Crne Gore mogli bi tokom naredne godine da koriste mobilne telefone u državama Evropske unije bez dodatnih troškova rominga. Pregovori o primjeni sistema „roming kao kod kuće“ već su počeli, a iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost očekuju da tekst ugovora bude usaglašen do kraja godine. Ipak, prije početka primjene neophodno je završiti ratifikaciju, uskladiti zakonodavstvo i pripremiti mobilne operatore.

  • Građani i dalje moraju na šaltere, uprkos razvoju elektronskih usluga
    on 22/11/2026 at 19:08

    Građanima Crne Gore na portalu eUprava trenutno je dostupno 120 elektronskih usluga, a do kraja godine biće uvedena još 61. Ipak, pojedine administrativne procedure i dalje zahtijevaju odlazak na šalter, dok stručnjaci upozoravaju na potrebu jednostavnijeg pristupa servisima i bolje razmjene podataka između institucija. Prema podacima MONSTAT-a, tek oko polovine stanovništva starijeg od 15 godina kompjuterski je pismeno.

  • Od uglja do zelene energije: Kako zaštititi radnike, prirodu i cijenu struje?
    on 22/11/2026 at 18:55

    Crna Gora će, u okviru energetske tranzicije i ispunjavanja obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 15, postepeno napuštati proizvodnju električne energije iz uglja, a Nacionalnim energetskim i klimatskim planom predviđeno je zatvaranje Termoelektrane Pljevlja do 2041. godine. Iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) poručuju da će prioritet biti pravedna tranzicija i sigurno snabdijevanje strujom po pristupačnim cijenama, dok iz nevladinog sektora upozoravaju na neophodnost zaštite radnika i životne sredine.

  • Gornji Ibar: Nekada industrijski ponos Rožaja, danas ruševine i neostvareni planovi
    on 22/11/2026 at 18:43

    Industrijski oslonac Rožaja, u kojem je sve do kraja osamdesetih godina radilo preko dvije hiljade ljudi, odavno je utihnuo. O Gornjem Ibru, oko kojeg su se nekada razvijali proizvodnja i izvoz, danas se govori sa sjetom. Simbol grada i drvoprerađivačke industrije ruiniranim objektima svjedoči o vremenima prosperiteta.

  • Katić opoziciji: Sve vaše neistine rado ću čiste savjesti poslati SDT-u
    on 22/11/2026 at 17:29

    Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić poručio je da će sve navode iz saopštenja opozicionih klubova odbornika DPS-a, Građanskog pokreta "Idemoo" i Evropskog saveza, koji su zatražili njegovu ostavku, već u ponedjeljak proslijediti Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), kako bi bili ispitani. On je odbacio optužbe opozicije, ocjenjujući ih kao izmišljotine i pokušaj političke manipulacije.

  • Milatović: Ulazak Crne Gore u EU 2028. bio bi istorijski uspjeh i podsticaj cijelom regionu
    on 22/11/2026 at 16:05

    Crna Gora nalazi se pred istorijskom prilikom da do 2028. godine postane 28. članica Evropske unije, čime bi poslala snažnu poruku ostalim državama Zapadnog Balkana da je evropska budućnost regiona ostvariva, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom gostovanja u podkastu "Moč besede“ predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar. On je istakao da očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine i potpisivanje Ugovora o pristupanju tokom naredne.

  • Granić o kopnenoj granici s Crnom Gorom: Hrvatska će biti tvrda kao kamen
    on 22/11/2026 at 15:09

    Hrvatska snažno podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, ali prije davanja saglasnosti za članstvo očekuje rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja, poručio je bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske i posebni savjetnik premijera Mate Granić. On je naglasio da Hrvatska neće pregovarati o kopnenoj granici s Crnom Gorom, dok se pitanje razgraničenja na moru može riješiti bilateralnim razgovorima ili međunarodnom arbitražom.

  • Lasić: Predstavnici Crne Gore da dođu u Čilipe, polože vijenac i zatraže oprost od Konavljana
    on 22/11/2026 at 14:10

    Načelnik Opštine Konavle Božo Lasić pozvao je predstavnike Crne Gore da dođu u Čilipe, polože vijenac pred spomenikom "Konavoska mati“ i zatraže oprost zbog stradanja stanovništva Konavala tokom ratnih dešavanja 1991. godine. Poručio je da Hrvatska ne traži crnogorsku teritoriju, ali da otvorena pitanja između dvije države treba riješiti, uz iskreno suočavanje s prošlošću.

  • Kotor: Uklonjeno ime Zorana Džimija Gopčevića sa bazena u Škaljarima
    on 22/11/2026 at 13:20

    Pod okriljem mraka, pred Dan grada, sa zatvorenog bazena u Škaljarima uklonjeno je ime Zorana Džimija Gopčevića. "Pokret Bedem Boke najoštrije osuđuje ovakav čin. Skinuti ime kotorskog šampiona noću, baš uoči praznika na koji Kotor odaje priznanje ljudima koji su ga zadužili, nedostojno je i sramotno", navedeno je u saopštenju ovog novoformiranog lokalnog političkog pokreta.

  • Ibrahimović i Kos u Atini na sastanku posvećenom evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana
    on 22/11/2026 at 11:19

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra, 23. novembra, na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i šefova diplomatija država regiona, koji će biti održan u Atini, na poziv grčkog ministra vanjskih poslova Jorgosa Gerapetritisa.

  • Mašković: Mujović da reaguje na nezakonitosti u Biblioteci i zaštiti zaposlene
    on 22/11/2026 at 10:18

    Inspekcija rada utvrdila je da je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ u sedam slučajeva postupila suprotno Zakonu o radu, saopštio je predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković. Od gradonačelnika Saše Mujovića zatražio je odgovore o postupanju po inspekcijskim nalazima i zaštitu zaposlenih.

  • Jokić: U politici me najviše zabrinjava ostrašćenost, posebno kod mladih ljudi
    on 22/11/2026 at 08:57

    Voli ljude koji imaju duhovnu snagu i koji su iskreni, a najviše ga nervira puno priče kojom se ništa ne kaže. To je poslanik Ujedinjene Crne Gore Danilo Jokić. Iako je već deset godina u politici, Jokić kaže da nikada nije želio da se odrekne medicine i svojih pacijenata. U politici ga najviše zabrinjava ostrašćenost, posebno kod mladih ljudi i to što lako sude.

  • DPS: Povećanje penzija neophodnost, penzioneri gurnuti na rub egzistencije
    on 21/11/2026 at 18:14

    Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da su povećanje penzija i ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica neophodni kako bi se poboljšao položaj penzionera, za koje tvrde da su zbog ekonomske politike Vlade Milojka Spajića dovedeni na rub egzistencije.

  • PES najavljuje nove mjere protiv rasta cijena i povratak akcije "Limitirane cijene“
    on 21/11/2026 at 16:58

    Divljanju cijena mora se stati na kraj, poručuju iz Pokreta Evropa sad (PES).

  • Gornji Ibar: Nekada industrijski ponos Rožaja, danas ruševine i neostvareni planovi
    on 22/11/2026 at 18:43

    Industrijski oslonac Rožaja, u kojem je sve do kraja osamdesetih godina radilo preko dvije hiljade ljudi, odavno je utihnuo. O Gornjem Ibru, oko kojeg su se nekada razvijali proizvodnja i izvoz, danas se govori sa sjetom. Simbol grada i drvoprerađivačke industrije ruiniranim objektima svjedoči o vremenima prosperiteta.

  • Mugoša: Nikad veći spoljnotrgovinski deficit, uvezena inflacija raste, a vlast ćuti
    on 22/11/2026 at 12:55

    Crna Gora bilježi nikad veći spoljnotrgovinski deficit, zbog čega je uvezena inflacija sve veća, dok vlast ne preduzima mjere za smanjenje uvozne zavisnosti, ocijenio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša. On je u objavi na društvenoj mreži Iks poručio da su Crnoj Gori potrebne ozbiljne sistemske fiskalne i ekonomske mjere, a ne, kako je naveo, šminkanje kompleksne realnosti.

  • Poreski podaci bez granica: Crna Gora pred punom razmjenom sa EU
    on 22/11/2026 at 06:29

    Crna Gora se obavezala da do kraja trećeg kvartala 2027. godine u potpunosti primjenjuje automatsku razmjenu poreskih podataka i razmjenu informacija na zahtjev sa državama članicama Evropske unije, kao i drugim partnerima, u skladu sa evropskim propisima i standardima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). To je navedeno u zajedničkoj poziciji Evropske unije za pregovaračko poglavlje 16 – Porezi, koje je, zajedno sa poglavljem 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, privremeno zatvoreno 19. novembra u Briselu.

  • VIDEO Nakon ulaska u EU privredi će biti dostupni novi fondovi
    on 21/11/2026 at 18:50

    Kako evropska sredstva mogu promijeniti poslovanje domaćih kompanija, pokazuje primjer firme koja je uz pomoć grantova modernizovala proizvodnju, nabavila savremene mašine i izgradila solarnu elektranu.

  • Mugoša: Moraju se definisati mjere u pravcu stabilizacije cijena  
    on 21/11/2026 at 17:06

    Ponavljam po ko zna koji put, moraju se definisati mjere u pravcu stabilizacije cijena koje podrazumijevaju redefinisanje poreske politike u dijelu namirnica, farmaceutskih proizvoda, stanogradnje uz kontrolu poslodavaca u dijelu njihovog efekta na cijene, kao i mjere podrške poljoprivredi i manjim biznisima u Crnoj Gori kako bi se poboljšala njihova likvidnost i konkurentnost, izjavio je poslanik Evropskog saveza (PES) Boris Mugoša.

  • Monstat: Otkupljeno neznatno manje mlijeka
    on 21/11/2026 at 15:59

    Ukupna količina otkupljenog kravljeg mlijeka u trećem kvartalu ove godine iznosila je 7,54 miliona litara, što je 0,2 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.  

  • Iz Udruženja podstanara prozvali URA: "Kvadrat za 1.000 eura“ neodrživo predizborno obećanje
    on 21/11/2026 at 14:11

    Obećanje o kvadratu stana za 1.000 eura je ekonomski neodrživa predizborna priča – pozivamo GP URA da javnosti predoči konkretne proračune, navodi se u saopštenju Udruzenja podstanara Crne Gore-Moj Dom koje potpisuje Dragan Živković.

  • Njemačka povećala izvoz struje 25 odsto
    on 21/11/2026 at 11:56

    Njemačka je u prvih devet mjeseci ove godine izvezla četvrtinu više električne energije nego u istom periodu prošle, dok je vrijednost isporuka porasla još više zbog viših cijena, pokazuju podaci statističkog zavoda Destatis.

  • Završena rasprava, poslanici će se o predlogu povećanja penzija izjasniti naknadno
    on 20/11/2026 at 20:23

    Položaj penzionera i opozicioni predlog povećanja svih penzija za 30 odsto otvorili su novu političku polemiku u Skupštini, uz međusobne optužbe vlasti i opozicije. Nakon rasprave koja je trajala satima, odlučeno je da će se izjašnjavanje obaviti naknadno.

  • Okvir: Vlast vjeruje u uspjeh Euro modela, opozicija upozorava na inflaciju, zaduživanje i otpuštanja
    on 20/11/2026 at 19:36

    Euro model ostvariv i donijeće bolji standard građanima, smatraju predstavnici parlamentarne većine koji su govorili u emisiji Okvir na TVCG, dok iz opozicije upozoravaju na rizike po javne finansije, rast inflacije i moguća otpuštanja. U Pokretu Evropa sad uvjereni su da će veliki infrastrukturni projekti i otvaranje novih radnih mjesta doprinijeti ekonomskom razvoju, dok u DPS-u tvrde da program nije održiv. Iz Građanskog pokreta URA poručuju da je potrebno odmah povećati zarade i penzije i smanjiti poreze na osnovne životne namirnice.